Rehabilitovan Draža Mihailović
Komandant četničkog pokreta Dragoljub Draža Mihailović rehabilitovan je odlukom Višeg suda u Beogradu u procesu koji mnogi ocenjuju istorijskim.
Rehabilitacijom je poništena presuda iz 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt, kada su mu oduzeta sva građanska prava. Odluka suda da usvoji zahtev za poništenje presude i rehabilituje Mihailovića je konačna i ne postoji mogućnost žalbe, s obzirom na to da postupak ima samo jednu stranu. Mihailoviću su ovom odlukom vraćena građanska prava.
Izricanje odluke privlači ogromnu pažnju javnosti, a ispred zgrade je veliki broj građana. Tu su pripadnici antifašističkih udruženja, pripadnici Ravnogorskog pokreta, a u zgradi suda su i pripadnice organizacije "Žene u crnom" i osuđivani član "Obraza" Mladen Obradović. Tokom ovog višegodišnjeg postupka, koji je izuzetno skretao pažnju javnosti i bio medijski propraćen, sud je saslušao desetine svedoka, mahom istoričara, preslušao audio snimke sa suđenja i prikupio drugu dokumentaciju. Ovo je inače jednostrani postupak i nema druge - suprotstavljene strane, ali ga je poslednje godine, sa obrazloženjem "javnog interesa" pratilo i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Prvi zahtev za rehabilitaciju podneo je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka. Predlogu su se pridružili 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.
Predlagači zahteva tvrde da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na odbranu i da nije video svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje. Nakon dva dana od izricanja sporne presude Mihailović je streljan u Beogradu.
Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je streljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju. Mihailović inače nema grobno mesto.
U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića utvrđen je 17. jul 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma streljan.
Komentari 78
@Zbunjen - Djede moj..... poc
Zbunjen
Crnogorka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar