
Ko štiti žrtve: Žene koje su prijavile nasilje neretko svedoče da im je sistem odmogao da se oporave
Sistem zaštite žrtava nasilja ne funkcioniše, a to najbolje znaju oni koji su pokušali da dobiju odgovarajuću pomoć.

Foto: Pexels
Svaki oblik nasilja je vrlo ozbiljan, ali se posebno teško doživljava seksualno nasilje budući da je jedan od najgorih napada na telesnu autonomiju.
Oni na prvim linijama odbrane žrtava često ne razumeju šta im je posao, neretko nisu senzibilisani za problem koji bi trebalo da reše, što bi značilo da ne bi trebalo da rade u policiji, tužilaštvu ili ustanovama socijalne zaštite.
Krivo je i društvo koje osuđuje žrtve, dovodi u pitanje njihove motive za prijavu, ukoliko do prijave uopšte i dođe. A tom društvu podstrek za jačanje nasilničkog mentaliteta daju tabloidi koji truju širok medijski prostor i za to nikada ne odgovaraju, pokazuje višedecenijska praksa nekažnjavanja.
O otežavajućim okolnostima za oporavak žrtava nasilja u Srbiji i uslovima koji bi trebalo da postoje da bi bilo kakav oporavak bio moguć za 021.rs u serijalu "Nisi sama" govore Andrijana Radoičić Nedeljković, master socijalnog rada u udruženju "Atina" i Nataša Elenkov, aktivistkinja organizacije Ženska solidarnost.
Na pitanje šta je potrebno da se dogodi da bi jedna žrtva nasilja pokušala da nastavi normalan život nakon proživljene traume - i da li je uopšte moguće živeti normalno, Andrijana Radoičić Nedeljković kaže da je prvi korak mogućnost da žrtva o tome može da govori kada hoće, koliko hoće i bez osuda društva.
"I to je nešto što smo mi, u brojnim primerima koji su se dešavali poslednjih godinu dana u Srbiji, uvideli da je skoro pa nemoguće. Bar ne u našem društvu, u kojem se konstantno ispituje odgovornost žene za nasilje koje trpi. Ključno pitanje javnosti je uvek zašto su žene ćutale, a ćutale su jer su morale. Zato što nisu imale drugi izbor, a taj drugi izbor je da progovore, pa da budu okrivljene za to isto nasilje i da ne naiđu na adekvatnu kompenzaciju u smislu da nasilnik bude osuđen. Žrtve najčešće nakon nasilja nastavljaju da budu stigmatizovane i na različit način targetirane kroz javnost, kroz njihove zajednice i okolinu u kojoj žive. Dakle žene moraju, a ne žele da ćute o nasilju, a moraju da ćute zato što mi nemamo adekvatne mehanizme podrške", navodi Andrijana Radoičić Nedeljković.
Našim sistemom predviđene su određene podrške žrtvama nasilja poput psihološke, materijalne i pravne pomoći. Međutim, dobiti takvu pomoć nije lako, a žrtve često nemaju nikakve koristi ni kada se izbore za neku sistemsku podršku. Naša sagovornica napominje da nema ni dovoljno specijalizovanih usluga za žene žrtve seksualnog nasilja, a civilno društvo još uvek nosi najveći teret ovakvih usluga, najčešće bez finansijske podrške od strane države.
"Mreža podrške ženama trebalo bi da se razvija i da bude održiva, kvalitetna i da zaista odgovara potrebama žena. To trenutno kod nas nije slučaj. Ono što nas posebno u civilno sektoru zabrinjava su priče žena koje dolaze nakon što su koristile usluge koje sistem nudi za žene žrtve nasilja - specifično, za žene žrtve seksualnog nasilja ne postoje usluge u sistemu, ali one često koriste usluge namenjene ženama žrtvama nasilja generalno. Ono što one kažu nakon tog iskustva je 'bolje da nisam ni prijavila' ili 'bolje da nisam ni pobegla', a to je dodatan poraz. Kada žena koja je preživela nasilje dobije podršku, a onda ta podrška bude toliko neadekvatna da ona zažali što je uopšte prijavila, mislim da je to jedna ozbiljna poruka koja mora da se čuje i koju sistem mora da prepozna", zaključuje ova članice "Atine".
Ko može da pomogne žrtvi i da li to nužno moraju da budu posebno kvalifikovane osobe? Naravno da je poželjno da svi imaju na raspolaganju dovoljan broj stručnjaka koji znaju da slušaju, ali to nije naša realnost, naglašava Nataša Elenkov.
"Ja sam ove godine prošla instruktažu za rad na SOS telefonu, konsultantkinja sam za žene žrtve muškog nasilja pri Autonomnom ženskom centru. Ali ne moramo svi da budemo na ovaj način edukovani. Moramo da krenemo od jedne vrlo jednostavne stvari, a to je da verujemo ženi. Moramo da uzmemo u obzir da je sve što oseća u momentu posle preživljenog nasilja normalno, da su sve reakcije koje ima - bilo telesne ili psihološke, normalne i prihvatljive. Izlazak iz nasilja je moguć, oporavak je moguć, ali to je jedan proces. Žene koje nam se obrate, bilo da su to naše drugarice, poznanice ili ih ni ne poznajemo, ne duguju nam ništa i mi smo tu za njih. Veliki deo posla je da žene prihvate da nisu krive i za to je često potrebna podrška", smatra Elenkov.

Photo: Pixabay
Ona naglašava da je neophodno žene ubediti da imaju kapacitet i snagu da se oporave.
Andrijana Radoičić Nedeljković dodaje da je dosta poražavajuća činjenica da je bolja adresa za ženu žrtvu nasilja nevladina organizacija nego sistem koji je uspostavila država, ali da to jeste naša realnost. Srećom, stručnjaci i stručnjakinje u nevladinim organizacijama u Srbiji su zaista kompetentni, svesni i pripremljeni za pomoć.
"Zaposleni u ustanovama socijalne zaštite poput centara za socijalni rad prolaze brojne obuke i rade u različitim situacijama sa žrtvama. Međutim, kada govorimo o pomoći za žrtve seksualnog nasilja, ti kompleksni oblici zahtevaju specifičan tretman, iskusne stručnjake koji razumeju šta znači trauma. Ne možemo univerzalne usluge nuditi svima i tretirati sve žrtve nasilja kao da imaju iste probleme i potrebe. Verujem da zaposleni u centrima za socijalni rad žele da saslušaju i možda da se potrude da pronađu pomoć, ali prava pomoć sistemski izostaje i čak ukoliko bi želeli da žrtvu upute na neku dalju uslugu, oni bi u krajnoj instanci bili prinuđeni da je upute na organizaciju civilnog društva", kaže naša sagovornica.
Obraditi u svojoj glavi proživljenu traumu je zadatak koji svaka žrtva radi sama. To nije lako kad ste osuđeni na društvenu i medijsku kritiku onih koji nemaju najbolje namere i takve okolnosti definitivno ne motivišu druge žrtve da prijave zločin i da krenu put oporavka. Taj put je, smatra Nataša Elenkov iz Ženske solidarnosti, popločan osudama.
"Treba da krenemo od toga kakav je bio odgovor javnosti prema ženama koje su bile hrabre i jesu hrabre, izašle su u javnost, a u javnosti su bile demonizovane jer nisu, recimo, odmah izašle. Traumatska memorija nije linearna već je iscepkana, što znači da je žrtvi potrebno vreme da procesuira šta se dogodilo, da prihvati da je se dogodio taj stravičan napad na telesnu autonomiju, psihički i fizički integritet. Svaka žena ima svoj tempo oporavka i pitati zbog čega se neko otvorio u određenom trenutku uvek je zlonamerno pitanje. Ljudi koji ne veruju ženama uvek će naći način da je okrive, bez obzira na to da li ispriča svoje iskustvo odmah ili kasnije. Treba da stvaramo klimu podrške ženama da bezbedno obrade svoju traumu", naglašava ova aktivistkinja.
Privlačenje pažnje javnosti, stavljanje javnosti u stalnu nelagodu koja izaziva pažnju i momenat šoka ono je na šta igraju svi tabloidi i za to nikada ne odgovaraju. Posledice njihovih nedela su dalekosežne, naročito jer se decenijama razvija tabloidni pristup nasilju u porodici i nasilju nad ženama.
Poslednjih nekoliko godina imamo ekspanziju medijskog senzacionalizma kad je reč o seksualnom nasilju, kaže Andrijana Radoičić Nedeljković i dodaje da je od kršenja propisa mnogo ozbiljniji prekršaj činjenica da se žrtvama uništavaju šanse za oporavak.
"Ni deca više nisu zaštićena od toga i često imamo slučaj, od Malčanskog berberina i kasnije, da su identiteti zlostavljanih devojčica otkriveni, jezivi detalji nasilja koje im se dogodilo, a to se nekako opravdava interesom javnosti. Uopšte nije interes javnosti da zna detalje nečijeg silovanja. U interesu žrtve je da se ne znaju ti detalji i da se ne sazna njen identitet, ili da se bar ne sazna na taj način. U potpunosti izostaje odgovornost medija za takvo činjenje, izostaje i društvena osuda prema medijima za takvo činjenje. Mnoge kampanje u medijima pozivaju da se nasilje prijavi, da se sankcioniše, a to bi trebalo da znači i da treba da se borimo da se sankcioniše i nasilje kroz medije. To se do sada nije desilo", stava je Andrijana Radoičić Nedeljković iz "Atine".
O normalizaciji nasilja u Srbiji već smo govorili u serijalu "Nisi sama" na 021.rs. Konkretno, kada je reč o žrtvama nasilja prema ženama, sve počinje još "od malih nogu" kad su devojčice učene da trpe dodire koji im ne prijaju, kaže Nataša Elenkov.
"Za nepoštovanje telesne autonomije žena odgovorna je rana socijalizacija devojčica, a ja često kao primer navodim to da smo od malih nogu pripremljene i učene da naše granice i autonomija nisu važne, bukvalno smo pripremane da budemo žrtve. Koliko puta sam čula da su žene morale da istrpe ne samo kad neki nepoznati rođak hoće da ih ljubi, već je to moralo i da im se svidi jer bi u suprotnom bile prekorene zato što su se opirale. Imamo situacije u osnovnoj školi, u pubertetu, gde se dečacima dozvoljava i toleriše pipkanje i štipkanje devojčica. Za ranu socijalizaciju vrlo je važno pričati o značaju seksualnog obrazovanja jer osobe koje uče o svojoj telesnoj autonomiji znaju da je poštuju - i svoju i tuđu. U nekom trenutku je priča o uvođenju seksualnog obrazovanja kod nas počela, ali se vrlo brzo odustalo. Na tome treba insistirati jer ako želimo da menjamo društvo i stvaramo ljude koji neće biti nasilnici, moramo da krenemo od najranijih dana, da se oslobodimo svih društvenih i kulturoloških pritisaka koji dovode do toga da se devojčice, devojke i žene ne tretiraju ravnopravno kao dečaci, mladići i muškarci", zaključuje Nataša Elenkov iz Ženske solidarnosti.
Detaljnije o ovoj temi poslušajte u emisiji u serijalu "Nisi sama" na Radiju 021.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pokušavaju od 15. aprila: Propao i 42. pokušaj konstituisanja Skupštine Kosova
05.07.2025.•
0
Poslanici Skupštine Kosova ni u 42. pokušaju nisu večeras izabrali predsednika tog tela, pošto je za formiranje izborne komisije glasao samo 31 poslanik, od ukupno 120.
VIDEO: Priveden profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
05.07.2025.•
0
Profesor sa odeljenja klasičnih nauka Boris Pendelj, priveden je na Savskom vencu, saopštili su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Beogradu.
VIDEO Blokade u Srbiji: Zaustavljen saobraćaj u Zemunu, jake policijske snage na Autokomandi
05.07.2025.•
0
Protestima i građanskom neposlušnošću studenti i građani traže oslobađanje nezakonito uhapšenih na protestu 28. juna, raspisivanje vanrednih izbora i uklanjanje šatora kod Skupštine i u Pionirskom parku.
U Raški gimnazijalca tukao policajac, maturanti protestuju
05.07.2025.•
0
Učenici Gimnazije u Raški koji su držali u blokadi tu srednju školu, saopštili su da je jednog maturanta prošle noći "brutalno pretukao" policajac M.M. iz Policijske stanice u Raški.
U rudniku Lece rudari štrajkuju glađu zbog otkaza, državni organi ne reaguju
05.07.2025.•
2
U rudniku Lece kod Medveđe, rudari štrajkuju glađu zbog otkaza, a državni organi i nadležna ministarstva ne reaguju.
FOTO: Postavljen pontonski most preko Velike Morave
05.07.2025.•
3
Pripadnici pontonirskih jedinica Vojske Srbije postavili su pontonski most preko Velike Morave u opštini Svilajnac, u neposrednoj blizini postojećeg, glavnog mosta na kojem je obustavljen saobraćaj.
Vučević poručio sudijama da se vrate na Pravni fakultet zbog "kontejner terorista"
05.07.2025.•
61
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević kritikovao je sudije koje, kakao je naveo, puštaju "kontejner teroriste" i poručio im da treba da se vrate na fakultet.
Majka otetog Alona Ohela pred put u SAD: Vreme da vratimo Alona i ostale taoce
05.07.2025.•
1
Idit Ohel, majka Alona Ohela (24) koga Hamas drži kao taoca, najavila je da će otputovati u Vašington kako bi pozvala na prekid rata u Pojasu Gaze i apelovala da se oslobode svi zarobljenici.
Apel studenata u blokadi Saobraćajnog fakulteta: Ne vozite kroz novi tunel, nije bezbedno
05.07.2025.•
13
Studenti u blokadi Saobraćajnog fakulteta u Beogradu zatražili su od građana Srbije da ne koriste novootvoreni tunel na auto-putu Pakovraće-Požega, jer tvrde da nije bezbedan.
Nova - Da se struka pita: Nadležni da hitno objave dokumentaciju i dozvolu za put Požega-Pakovraće
05.07.2025.•
3
Stranka "Nova - Da se struka pita" pozvala je nadležne institucije da hitno objave kompletnu tehničku dokumentaciju i upotrebnu dozvolu za otvorenu deonicu auto-puta "Miloš Veliki", od Pakovraća do Požege.
Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac "gazi" treći mandat: Rezultati se (ne) vide?
05.07.2025.•
3
Dva događaja su ovih dana otvorila pitanje da li je pozicija vrhovne tužiteljke Srbije Zagorke Dolovac uzdrmana.
Pravni u blokadi: Pomilovanjem aktivista SNS predsednik dokazao da nije kompetentan
05.07.2025.•
0
Studenti u blokadi Pravnog fakulteta u Beogradu ocenili su da je predsednik Aleksandar Vučić, pomilovanjem četvorice aktivista SNS koji su okrivljeni za napad na novosadske studenate, "dokazao da nije kompetentan".
MUP proverio 1.130 osoba i priveo 107 ljudi zbog različitih prekršaja
05.07.2025.•
0
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da su pripadnici policije tokom prethodne noći izvršili proveru identiteta ukupno 1.130 osoba, dok je 107 osoba dovedeno do službenih prostorija.
Poslanica EP poručila Vučiću: Istinski vođa ne ućutkuje svoj narod, već im pruža slobodne izbore
05.07.2025.•
6
Poslanica Evropskog parlamenta Katlin van Brempt obratila se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću na Iksu rečima da "istinski vođa ne ućutkuje svoj narod, već mu omogućava slobodne i demokratske izbore".
Štrajk u beogradskom Centru za socijalni rad završen nakon četiri meseca
05.07.2025.•
0
Štrajk zaposlenih u Gradskom centru za socijalni rad (GCSR) u Beogradu okončan je nakon više od četiri meseca.
Preminuo dopisni član SANU, veliki fizičar Antun Balaž
05.07.2025.•
3
Dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Antun Balaž iznenada je preminuo u petak, 4. jula 2025. godine, u 53. godini života.
Bivši i aktivni pripadnici MUP-a u apelu kolegama: Odbijajte nezakonita naređenja
05.07.2025.•
9
Više od 80 bivših i aktivnih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova uputilo je apel policajcima koji su ovih dana angažovani na protestima i blokadama širom Srbije.
Optužbe za rušenje ustavnog poretka: Šta im je svrha?
05.07.2025.•
11
"Nasilno rušenje ustavnog poretka" postala je česta optužba pod kojom se privode studenti i aktivisti.
Saobraćaj na deonici auto-puta od Pakovraće do Požege kreće sutra
05.07.2025.•
2
Deonica auto-puta "Miloš Veliki" od Pakovraće do Požege biće otvorena za saobraćaj od nedelje u 12 časova.
Žena povređena kada je na nju pala reklama marketa
05.07.2025.•
0
Žena stara 40 godina povređena je u Beogradu kada je na nju pala pano-reklama jednog marketa, potvrđeno je u Hitnoj pomoći.
MUP: Lakše povređena dva učesnika blokade u Zrenjaninu
05.07.2025.•
0
Policija je tokom prethodne noći obavila proveru identiteta 1.130 osoba, dok je 107 osoba privedeno do službenih prostorija, saopštio je MUP.
Komentari 12
Savka
Savka
Savka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar