
Ko vas sluša: Žene odlučnije da prijave nasilje kad je s druge strane sistem koji ih podržava
Prijaviti nasilje je lakše reći nego uraditi, naročito u sistemu koji nije spreman da podrži žrtve koje su se ohrabrile da prijave batine, psihološko zlostavljanje, silovanje ili ekonomsko nasilje.

Foto: Pixabay
Prevencija nasilja i pitanje "šta dalje" nakon što postanemo svesni da smo u opasnosti goruća su pitanja u nasilnom društvu, u kojem su žene najčešće žrtve, bez obzira na to da li su u partnerskom odnosu ili nisu.
Šta s decom, gde otići, kome se obratiti, kako zaraditi novac i kako vratiti život u normalan tok prolazi kroz glavu svake žrtve koja iz veze ili braka vodi decu u sigurnu sredinu, daleko od nasilnika.
Počinioci nasilja su im u najvećem broju zabeleženih slučajeva u Srbiji i u svetu, prethodno poznati žrtvama. Sistem borbe protiv nasilja je izuzetno manjkav i o tome je Radio 021 detaljno izveštavao u serijalu "Nisi sama". Prioritet svakog društva treba da bude borba protiv nasilja i promocije nasilne kulture, a ta borba uključuje i aktivne mehanizme pomoći žrtvi da prepozna nasilje i da izađe iz rizične situacije s najmanje štete.
Gde potražiti pomoć?
Moramo da razumemo da je prijava slučajeva nasilja sve više, naročito kad je reč o partnerskim i porodičnim odnosima, ali i da se nasilje proteže kroz duži vremenski period. To znači da nisu sve žene žrtve samo jednom, pa se posle reše tog problema, objašnjava za 021.rs rukovoditeljka Sigurne ženske kuće Centra za socijalni rad u Novom Sadu dr Nada Padejski Šekerović.
"Broj prijava nasilja je u proteklih pet godina značajno porastao i, sa jeste strane, možemo da kažemo da je to posledica osetljivosti sistema, reaktivnosti na prijavu, a sa druge strane možemo da pretpostavimo da je to posledica realnog porasta nasilja u porodici u našoj zajednici. Sa treće strane, tu je činjenica da se zaista u našem društvu više govori o ovoj temi i žrtve su spremnije da prijave nasilje. Nasilje u porodici inače karakteriše cikličnost - procesi i dinamika nasilja su takvi da ono ne traje svakoga dana brutalno i intenzivno, postoje periodi kad se nasilje ne dešava, ali je to i dalje nasilna zajednica i porodica", navodi Padejski Šekerović.
Naša sagovornica naglašava da je jedna od najbitnijih uloga sistema procena rizika za žrtvu nakon što se nasilje dogodilo tj. prijavilo jer je upravo to preventivno ponašanje u korist žene. Sigurna ženska kuća, kaže Padejski Šekerović, ima izuzetno značajno mesto u procesu zaštite žrtava nasilja u porodici jer, i uz činjenicu da se neke od hitnih mera mogu doneti, brojne žene ne žele da ostanu u mestu gde su živele s mužem jer su tu možda njegovi roditelji koji je optužuju da je njihovog sina isterala iz kuće, koji ne razumeju da je ona bila žrtva nasilja, umanjuju to nasilje i njega opravdavaju...
"Zato što su podstanari pa ona nema mogućnost da plaća stan s dvoje dece, jer je to njegovo vlasništvo i ona sada želi da rešava svoj život, a ne da ostane tu gde je on, zato što se plaši i strah je u kostima jer je on godinama nju zastrašivao i, iako ima mere zabrane prilaska, ona se boji da će on doći i da će ubiti. Nekada je rizik zaista toliko velik, a Sigurna ženska kuća zapravo je više od skloništa, nije samo zbrinjavanje i sklanjanje od počinioca nasilja i pružanje egzistencijalnih uslova života, već se pruža specijalizovana psihološka podrška, pravna pomoć, sva podrška u kontekstu zdravstvenog zbrinjavanja, podrška upisu dece u vrtić ili školu i zapošljavanje korisnica. Spasila je mnoge živote. Godišnje smestimo i do 120 korisnika, oko 50 žena i 60 dece, a ne zbrinjavaju se samo žene koje trpe najozbiljnije nasilje već istraživanja pokazuju da se zbrinjavaju korisnice koje imaju najmanje ličnih, socijalnih i materijalnih resursa", kaže rukovoditeljska novosadske Sigurne ženske kuće.
Najbitniji posao onih kojima se nasilje prijavljuje - policije, tužilaštva i centra za socijalni rad jeste procena rizika. Ukoliko se procena rizika uradi pogrešno, rizikuje se da će žena koja je u realnoj opasnosti otići nazad u nasilnu sredinu, završiti mrtva ili pak i dalje biti izložena psihološkom ili drugim vidovima nasilja koji nisu vidljivi na goloj koži.
Šta je svađa, a šta je nasilje?
Bitno je znati razliku između sukoba i nasilja. Koliko je bitno ne marginalizovati nasilje isto toliko je bitno razumeti da postoje situacije koje nisu ugrožavanje dobrobiti žene već pojave kroz koje prolaze svi ljudi, pa i svi parovi, a to su svađe. Psihološkinja Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra kaže da postoji zajedničko za svaki sukob u braku ili vezi, a to je poštovanje između dve sukobljene strane i želja da se sukob razreši u korist oboje.
"Sukobi su svakodnevni i postoje u svakom ljudskom odnosu. Ne postoji odnos između dve osobe u kojem one neće doći u jednom trenutku u sukob jer imaju različite stavove o idealima, željama i sukobe se oko tih razlika. Za očekivati je da će se partneri sukobiti oko toga gde će se, na primer, ići na odmor, ko će koristiti automobil, kako upotrebiti neka novčana sredstva kojih nikad nije dovoljno. Može da se desi da oba partnera žele da se izbore za svoju poziciju i stav i jedna strana može da bude sklonija da napada, da kritikuje, prebacuje, da povremeno verbalno bude agresivna, ali to ne prelazi granice nasilja. Druga strana se možda češće povlači, ćuti, napušta prostoriju kad se viče, ode pa se vrati kad se situacija složi, ali karakteristično za sukob je da obe strane nisu zadovoljne situacijom i osećaju odgovornost za ono što se dešava. Obe strane neće reći da je to nešto s čime ne mogu da žive, jednostavno nemaju zajednički stav", pojašnjava Ignjatović u serijalu "Nisi sama" na Radiju 021.
Kada sukob prestaje da bude svađa i postaje mnogo više od toga?
"Sukob se obično razrešava u jednom od tri pravca - partnerima je bitno da razreše situaciju i oni će potražiti nekakvo rešenje, u najmanju ruku obratiće se prijateljima ili savetniku za bračne ili partnerske odnose da bi naučili da komuniciraju, a da ne dižu ton. Druga mogućnost je da se partneri raziđu, shvate da ne mogu da se približe i prevaziđu sukobe i onda se razvode. Treći izlaz je da taj sukob zapravo eskalira u nasilje - situacija ne eskalira sama od sebe, već jedna strana daje pravo sebi da kad ne može da pobedi u sukobu, psihički ili fizički, seksualno ili ekonomsko, zlostavlja onu drugu stranu. Nasilje razlikujemo po tome što postoji zloupotreba moći, kontrole i strah. Kad god postoji strah kod jednog partnera da ne može da napravi slobodan izbor, da je zabrinut za sopstvenu ili bezbednost dece, tada ne govorimo o sukobu nego o nasilju. To bi trebalo da mogu da razlikuju i predstavnici naših institucija", zaključak je psihološkinje Tanje Ignjatović.
Hrabrost i rešenost da se izborite s nasilnikom često neće biti dovoljna jer situacija neretko nije jednostavna. Uglavnom je ekonomski momenat najveći problem jer su finansijski kapaciteti žena često slabiji od muškarca, napominje rukovoditeljka Sigurne ženske kuće Nada Padejski Šekerović.
"Ekonomska zavisnost nije uzrok nasilja, ali jeste otežavajuća okolnost da žena napusti nasilnika. Moramo da saberemo sve - da je žena bila ekonomski zavisna, psihološki izmanipulisana i uplašena za sebe i decu, a deca su tu bitan faktor koji otežava ženi da shvati da nasilje nema veze s ljubavlju i da zato ne treba trpeti batine. Iskustvo mi je pokazalo da žena ne može da razume da dete ima pravo na oba roditelja, ali da nasilje mora da se zaustavi i da se nasilje mora sankcionisati", smatra naša sagovornica.
Ljudi u sistemu moraju da budu na strani žrtve

Preventivno delovanje je govoriti o ovome svakoga dana, ali i da stručnjaci uključeni u sistem redovno razmenjuju informacije, naglašava Padejski Šekerović.
"Moramo da budemo svesni da profesionalci često nisu u situaciji da adekvatno razumeju problem s kojom žrtva dolazi i zato je bitno da radimo na njihovoj senzibilisanosti i edukaciji. Profesionalac je taj, bio policajac, tužilac ili radnik centra, s kojim žena prvo dolazi u kontakt i izuzetno je važno da on adekvatno reaguje i pruži joj podršku i poverenje - podrška žrtvi ne dolazi na kraju, to dolazi odmah. Ne očekuje se da policajac bude psihoterapuet ili da psihoterapeut bude policajac, ali jeste bitno da on adekvatno reaguje, da je razume, da pruži podršku. Istraživanja su pokazala da je žena istrajnija da kasnije prijavljuje nasilje i da govori o njemu ukoliko njen prvi kontakt sa ljudima u sistemu bude pozitivan", zaključuje naša sagovornica.
U nastavku poslušajte emisiju na ovu bitnu temu s našim stručnim sagovornicama, a u okviru serijala "Nisi sama" na Radiju 021. Sve teme koje smo do sada obradili u ovom serijalu pronaći ćete OVDE.
Prijavi nasilje!
Nasilje, bez obzira na oblik, možete da prijavite direktno policiji (192 ili 0800-100-600), Centru za socijalni rad u vašem mestu (za Novi Sad 021/64-65-746) ili Osnovnom javnom tužilaštvu, pisanim putem, telefonom, mejlom ili lično. To može da učini i neko umesto vas.
Možete da pozovete SOS ženski centar na 021/422-740 u periodu od 17h do 21h ili na SOS broj Autonomnog žeskog centra 0800-100-007 radnim danima od 10h do 20h, kao i podršku organizacije "Iz kruga Vojvodina" na 021/447-040, 066/447-040 ili 0800-10-10-10 radnim danima od 09h do 16h.

Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
"Energetska efikasnost je samo misaona imenica kojom mogu da se razbacuju bogati kao premijerka"
23.05.2022.•
2
"Lustere sa više sijalica koje pominje Ana Brnabić smo ostavili u socijalizmu kada su radnici mogli mnogo pristojnije da žive", poručuje Marko Miletić iz platforme Solidarnost.
Premijerka poziva na štednju, a država daje dva miliona evra za vile - u jednoj od njih je i Brnabić
23.05.2022.•
17
"Naši građani nemaju osećaj koliko je ovde struja jeftina. Hajde, kad izađemo iz prostorije da za sobom ugasimo sijalicu", izjavila je danas premijerka Ana Brnabić.
RHMZ izdao upozorenje za utorak: Očekuju nas vremenske neprilike
23.05.2022.•
1
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za područje Srbije, za utorak, 24. maj.
FOTO, VIDEO: Dvoje mrtvih u saobraćajnoj nesreći na Pančevačkom mostu, kamion potpuno smrskan
23.05.2022.•
1
Dve osobe stradale su u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na Pančevačkom mostu.
Rebić: Papića sam doživljavao kao obezbeđenje ministra Stefanovića
23.05.2022.•
2
Bivši direktor policije Vladimir Rebić svedočio je danas na suđenju bivšem zameniku načelnika Službe za borbu protiv organizovanog kriminala Goranu Papiću.
ANKETA: Plaše li vas izjave političara o poskupljenjima i gladi?
23.05.2022.•
16
Zvaničnici Srbije ovih dana najavljuju poskupljenja.
Vučić i Hil za stolom: O svemu pomalo, ni o čemu konkretno
23.05.2022.•
3
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas se sastao sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država Kristoferom Hilom.
Šapčani uhapšeni u dvorištu vrtića zbog droge
23.05.2022.•
0
Dvojica Šapčana uhapšena su zbog sumnje da su prodavali drogu.
Novi korona podaci: Preminule tri osobe, još 296 ljudi zaraženo
23.05.2022.•
0
Tri osobe su preminule od posledica korona virusa u protekla 24 sata.
Naprednjak tvrdi da je pristao da ga prijave na lažnu adresu zbog izbora, SNS i opština demantuju
23.05.2022.•
18
Član Srpske napredne stranke Andreja Marinković tvrdi da je jedan od oko 3.000 građana koji su uoči izbora prijavljeni na lažne adrese u opštini Vračar.
Vučić nije štediša kao Brnabić: Ne odvrćem sijalice, nisam toliko odgovoran – štedim gaseći svetla
23.05.2022.•
23
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će struja u državi morati da poskupi ali da će se to desiti kada Vlada bude uverena da je zauzdala inflaciju i da može da je drži pod kontrolom.
Nemački kancelar Olaf Šolc u Srbiji 10. juna
23.05.2022.•
3
Kancelar Olaf Šolc trebalo bi da poseti Srbiju i susedstvo 10. juna. Izvori Dojče velea kažu da je cilj dobra priprema samita Berlinskog procesa.
Dvojica dilovali marihuanu u dvorištu vrtića u Šapcu
23.05.2022.•
1
Policija u Šapcu uhapsila je dve osobe iz tog grada zbog posedovanja 729 grama marihuane.
Glavna ulica u Paraliji zvaće se po Draganu Markoviću Palmi
23.05.2022.•
22
Predsedniku Jedinstvene Srbije i Skupštine grada Jagodine Draganu Markoviću Palmi uručen je Orden Zvezda grčkog grada Katerini, na večeri priređenoj u Paraliji za 700-članu delegaciju iz Srbije.
Brnabić: Građani Srbije, ugledajte se na Nemce, ja kad sam živela u Britaniji odvrtala sam sijalice
23.05.2022.•
118
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da Srbija može da pobedi krizu samo ako građani zajedno sa njom rade na tome, pozivajući ih da pokažu odgovornost i ugledaju se na to kako danas postupaju u Nemačkoj
"Izveštaj policije reda radi": Kako su propali slučajevi zloupotreba finansiranja SNS-a
23.05.2022.•
5
Slučajevi koji su pokretani zbog sumnji u ispravnost finansiranja vladajuće stranke neslavno su završili ostavljajući za sobom više pitanja nego odgovora.
POKS: Prioritet je dodela posebnog statusa Karađorđevićima i da im se vrati imovina
23.05.2022.•
21
Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) Žike Gojkovića najavio je da će jedan od prioritetnih zahteva Pokreta u novom sazivu Narodne skupštine biti dodeljivanje posebnog statusa porodici Karađorđević.
Brnabić: Srbija se politički jasno odredila prema ratu u Ukrajini
23.05.2022.•
8
Premijerka Ana Brnabić izjavila je danas da se Srbija u političkom smislu "jasno odredila" prema sukobu u Ukrajini i to, kako je rekla, u skladu sa principima međunarodnog prava.
U subotu u Beogradu novi protest zbog ruskog napada na Ukrajinu
23.05.2022.•
5
Neformalna grupa građana "Rusi, Ukrajinci, Belorusi i Srbi zajedno protiv rata" najavila je da će u subotu, 28. maja organizovati novi protest u Beogradu.
Cvetković (SANU): Živimo u diktaturi - narod je sluđen i nikome ne veruje, a ipak glasa za SNS
23.05.2022.•
20
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Vladica Cvetković kaže da smo "društvo čija se deca decenijama unazad nedovoljno dobro obrazuju i koje zbog toga samo izlazi iz jednog oblika diktature u drugi.
U školama nema obuke za krizne situacije
23.05.2022.•
9
O temama iz oblasti zaštite i bezbednosti đaci uče u okviru mnogih predmeta i vannastavnih aktivnosti, ali ništa od toga ne uvežbaju jer nema obavezne praktične obuke.
Komentari 5
Ssss
Drzavni
Novosađanka
Vama Gorice hvala, sve pohvale za tekst, samo nastavite!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar