Šta danas radi Miroljub Labus: Političar koji je obećavao ulazak Srbije u EU do 2010. godine
Bio je alfa i omega bar što se tiče ekonomskog razvoja nakon petooktobarskih promena.
Započeo je i vodio pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, obećavao je ulazak Srbije u EU do 2010. godine, a onda je praktično nestao iz političkog života.
Reč je o Miroljubu Labusu, bivšem potpredsedniku Vlade SR Jugoslavije i osnivaču grupe eksperata pod nazivom G17.
Profesor Labus od povlačenja iz političkog života retko se pojavljuje u javnosti, a još ređe daje izjave, piše "Danas".
Gotovo da ga nema ni na ekonomskim forumima, a poslednje zapaženo pojavljivanje bio je njegov autorski tekst za NIN prošle godine, nekoliko meseci nakon agresije Rusije na Ukrajinu.
U tom autorskom tekstu Labus navodi da razume da se raspao stari svetski poredak, formiran na Jalti, kroz UN i Svetsku trgovinsku organizaciju, ali da ne razume kako će izgledati novi svetski poredak i na kojim pravilima će počivati.
Ukoliko se, kako je naveo, obnovi Hladni rat i zabrana trgovine i zatvaranje svih institucija za ruske predstavnike i njihove simpatizere, Srbija neće moći da zarađuje na "švercovanju moderne tehnologije na Istok kao Titova Jugoslavija".
"Ako je ovaj scenario verovatan, Srbija bi odmah morala da uvede sankcije Rusiji, da počne da seče šume i vadi blatnjavi lignit ne bi li se grejala, da nacionalizuje ruske kompanije, uvede tačkice za benzin, ubedi penzionere da je dijeta zdrava i kaže ruskoj braći – ‘izvinite, zajb…ste stvar, Srbija nije Jugoslavija a naš predsednik nije Tito iz 1961. godine", napisao je Labus u autorskom tekstu.
Citirajući izjavu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da "EU razume da je u pitanju ne samo budućnost Ukrajine ili Evrope već i svetskog poretka zasnovanog na pravilima", Labus je naveo da ne razume kakav bi novi svetski poredak mogao da bude i šta Evropljani misle da rade po završetku rata u Ukrajini.
"Danas je najlakše izjasniti se za ili protiv sankcija Rusiji, za to ne treba nikakva pamet. Takođe, solidarnost sa ukrajinskim narodom je elementarna humanost, a tu mogu da dodam i osudu vojne intervencije kao načina rešavanja sporova. Ali, da parafraziram Lajen, to ovde nije u pitanju, već kakva će biti Evropa za 10 godina i gde će biti Srbija", ocenio je Labus.
Na kraju je zaključio da "kakva će biti Evropa, takav će biti i svet".
Labus može da se pohvali mestom potpredsednika SRJ i funkcijom ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom. A bio je i potpredsednik Vlade Srbije od 2004. do 2006. godine kada je podneo ostavku. To je uradio zbog suspendovanja pregovora o pridruživanju Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji.
Kao potpredsednik vlade vodio je pregovore za obnavljanje članstva naše zemlje u međunarodnim finansijskim institucijama, otpisu stranih dugova i zaključivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Novinari koji su u to vreme pratili rad savezne i republičke vlade sećaju se da je tadašnji ministar Labus rado i strpljivo odgovarao na sva njihova pitanja, osim onih koja se tiču tadašnjeg predsednika Jugoslavije, Vojislava Koštunice, čiji je kasnije i bio protivkandidat u trci za predsednika Srbije.
Tvrdio je tada da kada o nečemu treba da odluči "pita se da li nas to vodi bar za korak bliže Evropi ili nas od nje udaljava". Govorio je da se i sam nadao boljem životu, nešto bržem rastu standarda, nakon petooktobarskih promena.
"Ne pravdam sebe, a ni druge. Moglo je da se postigne i više, ali treba da budemo zadovoljni i onim što je učinjeno", govorio je i navodio da ne može da se seti da je DOS u predizbornoj kampanji podgrevao preterana očekivanja.
U vladu SRJ ušao je kao ekonomski stručnjak G17. Govorio je da to nije politička stranka i da neće ići na izbore, da neće imati svoje kandidate.
"Ukoliko nova demokratska vlada bude smatrala da eksperti G17 plus mogu da pomognu u realizaciji programa ustavno-pravnih i ekonomskih reformi u Srbiji, spremni smo za saradnju. Mi imamo izuzetno dobre stručnjake u zemlji i u međunarodnim finansijskim institucijama. Nisu nam važna ministarska mesta, ne interesuje nas borba za političke funkcije i fotelje", tvrdio je Labus, napominjući da su eksperti G17 konkurenti svakome ko neće promene u ovom društvu.
A onda se 2002. godine kandidovao za predsednika Srbije, kao kandidat grupe građana i zajedno sa Vojislavom Koštunicom ušao je u drugi krug izbora. Izbori ipak nisu uspeli, ali je njih obeležila predizborna debata koju bi Srbija danas mogla da rado poželi i u kojoj su njih dvojica odmerili verbalne snage. Obeležila je te izbore i negativna kampanja koju je čitav DOS, podržavajući Labusa, vodio protiv Koštunice.
Te iste godine, nakon neuspelih predsedničkih izbora, ekspertska grupa G17 prerasla je u stranku, a Labus je postao njen prvi predsednik. Tu je ostao sve do 2006. godine i, nakon nesuglasica sa tadašnjim potpredsednikom Mlađanom Dinkićem, Labus se praktično povukao iz politike.
Njegovo ime u kontekstu Vlade Srbije spominjano je i 2016. godine kad ga je Svetska banka angažovala da detaljno analizira Ministarstvo finansija i njegove uprave u cilju unapređenja i poboljšanja efikasnosti tog sistema.
To je, kako su mediji pisali, bio svojevrsni test Labusove objektivnosti s obzirom na to da su on i tadašnji ministar finansija Dušan Vujović, bili kumovi.
Labus je privatni biznis, zajedno sa ćerkom Milicom, pokrenuo odmah nakon povlačenja iz političkog života 2007, tačnije u novembru te godine, i od samog početka mu je išlo dobro, podseća "Danas". Kako su mediji pisali, njegova konsultanska firma "Belox Advisory Services" nije imala promašaja ni u jednoj godini poslovanja. Od 2010. radi i kao specijalni savetnik PricewaterhouseCoopers-a u Beogradu.
Pre stranke G17 plus, Labus je bio i član Demokratske stranke.
Političku karijeru započeo je još 1987. u tadašnjoj vladi SFRJ. Od ’92. do ’96. bio je poslanik Demokratske stranke u Saveznoj skupštini. Potpredsednik Demokratske stranke bio je od 1994. do 1997, ali je napustio DS i podneo ostavku na funkciju potpredsednika.
Labus je bio redovni profesor ekonomije na Pravnom fakultetu u Beogradu, do odlaska u penziju oktobra 2015. Završio je pravne studije, a doktorirao iz ekonomije na Univerzitetu u Beogradu. Bavio se pitanjima dinamičke makroekonomije i ekonomskom analizom zaštite konkurencije.
Imao je bogato iskustvo u radu na statistici i primenjenim modelima opšte privredne ravnoteže (statičkim modelima zasnovanim na matrici društvenih računa i stohastičko-dinamičkim modelima).
Godinu dana bio je Fulbrajtov predavač na programu Participacija i samoupravni sistemi na Univerzitetu Kornel u Sjedinjenim Američkim Državama (1983) da bi godinu dana kasnije u toj obrazovnoj instituciji bio gostujući predavač na Odseku za ekonomiju.
Objavio je knjige "Osnovi ekonomije", "Osnovi političke ekonomije", (sa D. Šoškićem), "Savremena politička ekonomija", "Opšta privredna ravnoteža", (sa Dušanom Vujovićem) i "Društvena ili kolektivna vlasnička prava".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Šefica delegacije Evropskog parlamenta: Dobili smo zabrinjavajuće izveštaje
23.01.2026.•
11
Marta Temido, šefica delegacije Evropske unije koja je u poseti Srbiji, kazala je da je ova misija dobila "zabrinjavajuće izveštaje o represiji i pritiscima" i zatražila transparentnu istragu.
Tužilac: Zahtev za zabranu Levijatana naišao na opstrukciju u Ustavnom sudu
23.01.2026.•
1
Javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Goran Ilić ocenio je da je zahtev za zabranu pokreta "Levijatan", koji je on još jula 2023. godine podneo Ustavnom sudu, naišao na opstrukciju.
Nišlija uhapšen zbog sumnje da je bacio bombu u dvorište kuće
23.01.2026.•
0
Nišlija D. M. uhapšen je zbog sumnje da je, u oktobru prošle godine bacio ručnu bombu u dvorište jedne porodične kuće u Nišu, a potom pobegao, saopštila je Policijska uprava u Nišu.
Novi Savet REM-a čekaju i 103 prijave protiv programskog sadržaja emitera
23.01.2026.•
0
Od 5. novembra 2024, kada je prestao mandat poslednjem sazivu Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) do danas, tom telu su stigle 103 prijave protiv programskog sadržaja emitera.
Radomir Lazović napadnut ispred Skupštine
23.01.2026.•
4
Poslanik Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomir Lazović objavio je da je danas napadnut ispred Narodne skupštine, te da je napadača uspeo da zadrži, nakon čega je, kako je rekao, policija reagovala profesionalno.
Podignuta prva optužnica zbog malverzacija na izborima na Kosovu
23.01.2026.•
1
Osnovno tužilaštvo u Uroševcu jutros je podiglo optužnicu protiv jedne osobe u vezi sa vanrednim parlamentarnim izborima 28. decembra na Kosovu, što je prva optužnica u vezi sa ovim izborima.
Taksa za javni servis se ne povećava: Ministarstvo odbilo predlog RTS-a i RTV-a
23.01.2026.•
14
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija odbilo je predlog upravnih odbora Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine da se taksa za javni medijski servis uskladi sa inflacijom.
Niškom fakultetu Konstantin Veliki oduzeta dozvola za rad
23.01.2026.•
0
Ministarstvo prosvete danas je saopštilo da je, 19. januara, oduzelo dozvolu za rad Fakultetu za pravo, bezbednost i menadžment "Konstantin Veliki" u Nišu Univerziteta Union – Nikola Tesla Beograd.
Zbirke zadataka za završni ispit osmaka u prodaji
23.01.2026.•
0
Zbirke zadataka za završni ispit za učenike osmog razreda osnovnih škola od danas su u prodaji u knjižarama Službenog glasnika, Zavoda za udžbenike i drugim knjižarama širom Srbije.
Poslanici SNS "šokirani": Hteli smo dijalog sa evroparlamentarcima, nismo ga dobili
23.01.2026.•
43
Poslanica vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Marina Raguš je izjavila da su predstavnici vladajuće većine želeli dijalog sa delegacijom Evropskog parlamenta (EP) na sastanku u Skupštini Srbije.
Gotov sastanak opozicije sa delegacijom EP: Predložili uvođenje sankcija SNS-u, Marku Kričku i drugima
23.01.2026.•
48
Poslanici proevropskih stranaka opozicije su, posle sastanka s delegacijom Evropskog parlamenta, rekli da su članovima delegacije rekli da EU treba da uvede lične sankcije zvaničnicima Srpske napredne stranke.
VIDEO Picula i evroparlamentarci pogledali izložbu o Jasenovcu: EU utemeljena na antifašizmu
23.01.2026.•
27
Evroparlamentarci su stigli u Beograd, a prošetali su centralnim holom u Skupštini i pogledali izložbu o Jasenovcu.
Brnabić: Misija EP ne predstavlja evropske vrednosti, meša se u unutrašnja pitanja Srbije
23.01.2026.•
34
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je da misija Evropskog parlamenta (EP) koja boravi u Beogradu "ne predstavlja duh Evropskog parlamenta, niti predstavlja evropske vrednosti".
Blagajnica specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti uhapšena zbog pronevere: Pribavila skoro 4 miliona
23.01.2026.•
2
Blagajnica Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Gornja Toponica" uhapšena je zbog sumnje na proneveru.
Akademski plenum traži zaustavljanje mera Prištine: "Vodi ka gašenju Univerziteta"
23.01.2026.•
6
"Akademski plenum" traži hitno zaustavljanje mera koje sprovode institucije u Prištini. Kako ocenjuju, ove mere vode ka faktičkom gašenju Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici.
Devojka ubodena na Voždovcu, traga se za napadačem
23.01.2026.•
0
Dvadesettrogodišnja devojka sa ubodnim ranama zbrinuta je jutros u Urgentnom centru u Beogradu, a rad policije je u toku, nezvanično saznaje agencija Beta.
Delegacija Evropskog parlamenta u Beogradu: Više sastanaka, u fokusu reforme i polarizacija
23.01.2026.•
7
Delegacija evroposlanika razgovaraće danas u Beogradu sa različitim društvenim akterima o aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Kleut: Treba govoriti o lustraciji i na univerzitetu
23.01.2026.•
17
Profesorka Jelena Kleut rekla je da bi se, kada dođe do promene vlasti, trebalo razmišljati i o odgovornosti u kontekstu univerziteta.
Muškarac iz Kraljeva uhapšen jer je primoravao svoju decu da prose
23.01.2026.•
2
Tridesetdevetogodišnji muškarac iz Kraljeva uhapšen je zbog sumnje da je svoje troje dece primoravao da prose po raznim lokacijama u gradu.
Ugovor iz Davosa predviđa da bi Srbija mogla da kupi 25 letećih taksija: To bi koštalo oko 125 miliona evra
22.01.2026.•
69
Sporazum koji je Srbija potpisala sa kompanijom Archer Aviation u sredu u Davosu predviđa da ta kompanija sa svojim prototipom letećeg taksija bude predstavljena na izložbi Ekspo 2027 u Beogradu, piše Biznis.rs.
Komentari 18
Sretno svima
Bob
Tile
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar