"Nek čekaju da im Bog plati": Pink i Hepi otpisali milionski dug radikalima
Televizije Pink i Hepi otpisale su Srpskoj radikalnoj stranci dug od ukupno oko 100 miliona dinara.
Foto: 021.rs
Dugovi koje stranke ostavljaju iza sebe u kampanjama nisu retkost, a istraživanje CINS-a pokazuje da uspostavljeni sistem finansiranja ne sprečava moguće zloupotrebe.
Godinu i po dana nakon što se vratio iz Haga, lider radikala Vojislav Šešelj poveo je ovu stranku na još jedne parlamentarne izbore. Bila je 2016. godina i Šešelj je pretendovao na mesto premijera. Izborni spot koji se emitovao na Pinku i Hepiju je poručivao – Glasajte za Šešelja, vratimo Srbiju u sigurne ruke.
Ukupan ceh za reklamiranje na ove dve televizije bio je veći od 62 miliona dinara. Srpska radikalna stranka gotovo ništa od ovog nije platila.
I ne samo to, ni oglašavanje na Pinku za predsedničke 2017. i beogradske izbore 2018. godine nisu platili, pa je ceo dug porastao na skoro 100 miliona.
Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) otkriva da ovaj dug nikada nije plaćen, već su ga Pink i Hepi otpisali čime su praktično donirali novac radikalima. Nakon toga Agencija za sprečavanje korupcije je protiv televizija pokrenula postupak.
Na ovaj način, radikali su u poslednjih osam godina, tokom parlamentarnih, predsedničkih i beogradskih izbornih kampanja "potrošili" više od 173 miliona više od onoga što su imali.
Vojislav Šešelj kaže za CINS da ako novca bude na računu, oni plate dug.
"Pošto nismo imali od čega da platimo, nek čekaju da im Bog plati", rekao je on.
Istraživanje CINS-a pokazuje kako postojeći sistem finansiranja političkih aktivnosti dovodi do netransparentnosti, skrivenih donacija i favorizovanja stranaka. Izmene koje predlaže vlast mogu da stanje još više pogoršaju i naprave milionsku štetu po budžet.
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija kaže da predložene izmene ne uključuju neke od bitnijih problema iz oblasti finansiranja stranaka.
"Ove izmene zakona s jedne strane ne rešavaju problem finansijske nejednakosti učesnika u izbornoj kampanji, a s druge strane otvaraju širom prostor za nastanak štete za budžet", kaže on za CINS.
Izborna lutrija
Svi učesnici izbora dobijaju novac iz budžeta za finansiranje svojih kampanja. Prvo polože jemstvo odnosno garanciju, a zatim jedan deo – 40 odsto – dobijaju nakon što Republička izborna komisija proglasi njihovu listu. Ukoliko pređu cenzus, dobijaju ostatak novca u skladu sa brojem osvojenih mandata. Ako ne osvoje ni 1 procenat glasova (manjinske liste 0,2%), onda i onih 40 odsto što su dobili moraju da vrate.
Zbog toga je većina učesnika izbora prinuđena da se "kocka" svaki put jer ne znaju koliko će novca na kraju dobiti, kaže pravnik Vladimir Tupanjac.
"To je zapravo kod nas problem, što je to jedna lutrija", rekao je on.
Ako je sudeći po dugovima koje ostavljaju iza sebe, neke stranke to prevazilaze trošenjem više od onoga što imaju jer posledice takvog ponašanja skoro da i ne postoje. Dugovi za oglašavanje na televizijama recimo nisu retkost.
Na primer, koalicija okupljena oko Borisa Tadića je 2022. godine ostala dužna Pinku skoro devet miliona, a Hepiju oko četiri i po miliona dinara. Neizmirene račune imala je i prema Nina medija klipingu, koji su potraživali oko 100 hiljada dinara.
Iz Socijaldemokratske stranke kažu za CINS da još uvek postoje određeni dugovi i da će biti izmireni "čim to bude moguće".
Vojislav Šešelj sa druge strane kaže da svi zajedno dele rizik da stranka možda neće preći cenzus.
"Mi i oni (televizije) kad smo sklapali ugovor računali smo da sigurno prolazimo cenzus. Međutim kad nismo prošli cenzus – kako da platimo? To je nemoguće", objašnjava on.
Poseban problem je što trošak za finansiranje kampanje može da se plati samo sa posebnog računa koji se otvara u tu svrhu, ali on ne sme da se koristi posle izbora. Rešenje u takvim situacijama je da onaj ko učesniku izbora pruža uslugu pokuša da prinudno naplati ovaj dug pa se novac onda skida sa računa za redovan rad. Ako ga ima.
Tako je koalicija "Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije" za zakup oglasnog prostora 2022. godine ostala dužna firmi Pramac advertising oko 4,7 miliona dinara. Kako su iz ove firme rekli za CINS, ovaj dug je prinudno naplaćen.
Međutim, Pink i Hepi nisu pokrenuli prinudnu naplatu u slučaju dugova Srpske radikalne stranke, već su ih otpisali, pa je Agencija za sprečavanje korupcije protiv njih podnela prekršajnu prijavu - protiv Hepija zbog nedozvoljene donacije, a Pinka jer uopšte nije dostavio dokaze o otpisu duga.
Hepi se branio da im je logika bila ta da neće uspeti da naplate dug, a da će iniciranje sudskog postupka da znači samo dodatna ulaganja – sudske takse, advokati, izvršitelji.
Iz Pinka i Hepija nisu odgovorili na pitanje novinarke CINS-a u vezi sa otpisom ovih dugovanja.
I pored dugovanja koja radikali godinama nisu plaćali, i Pink i Hepi su ovoj stranci u narednim kampanjama davali oglasni prostor, a oni su im opet ostajali dužni.
Tako je, na primer, na poslednjim izborima u decembru 2023. Hepi izdao oglasni prostor radikalima vredan gotovo 500 hiljada dinara, ali im ni to nije plaćeno.
Vladimir Tupanjac kaže da to pokazuje da iza takvih odnosa ne postoji tržišna logika.
"Zbog čega bi medij koji već ima potraživanja prema stranci, a otpisivao je dugovanja i slično, ulazio konstantno u jednu istu situaciju, osim ako ne postoji neki dogovor iza toga ili neka korist koju pribavlja na drugi način", pita se sagovornik CINS-a.
Sa njim se slaže i profesorka i šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov koja kaže za CINS da je reč o jednoj vrsti naklonjenosti određenim političkim opcijama.
"Reč je o zloupotrebi u smislu da se to plaćanje ni ne očekuje", rekla je ona.
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija smatra da bi bilo protivzakonito da mediji odbiju oglašavanje neke grupe zbog ranije neizvršenih obaveza, jer mediji moraju da omoguće potpuno iste uslove oglašavanja svim političkim subjektima.
"Pri postojećim zakonskim normama jedini siguran način da mediji naplate svoje potraživanje prema strankama je avansno plaćanje", dodaje on.
Ostatak teksta pročitajte na sajtu CINS-a.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Direktor Kancelarije za IT: Drugi superkompjuter u Srbiji biće pušten u rad u aprilu
04.03.2026.•
0
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je da su pripreme za puštanje u rad drugog superkompjutera u završnoj fazi i da će on biti pušten u rad u aprilu.
U Beograd stigli državljani Srbije evakuisani iz Izraela
04.03.2026.•
0
Državljani Srbije, Severne Makedonije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, koji su evakuisani iz Izraela, stigli su u Beograd protekle noći, oko dva časa posle ponoći.
Diplomata Milivojević: Po Srbiju bi bilo pogubno da se izjasni za neku od ratom zahvaćenih strana
04.03.2026.•
0
Diplomata Zoran Milivojević ocenio je da je država Srbija najbolje moguće reagovala oko evakuacije građana sa problematičnih i sukobljenih područja sa Bliskog istoka.
Srbija od 1991. izgubila skoro milion stanovnika, među kojima skoro 30 odsto inženjera
04.03.2026.•
0
Srbija je od 1991. godine izgubila čak 963.000 stanovnika među kojima je skoro 30 odsto inženjera koji su napustili zemlju, što predstavlja veliki gubitak za BDP.
Direktor Instituta "Vinča": Po pitanju bezbednosti potpuno nebitno da li nuklearku imamo u državi ili regionu
04.03.2026.•
0
Direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča" Slavko Dimović izjavio je na 33. Kopaonik biznis forumu da razvoj nuklearne energije u našoj zemlji zavisi od društvene prihvatljivosti.
Dve i po godine kasnije - građanima i dalje stižu znatno uvećani računi za struju
04.03.2026.•
0
Građanima Srbije ovih dana na kućne adrese ponovo pristižu uvećani računi za struju, a razlike u obračunima u odnosu na prethodni period nisu zanemarljive.
Čak 40 odsto automobila u Srbiji pokazuje određeni nivo oštećenja u svojoj istoriji
04.03.2026.•
0
Čak 40,8 odsto automobila, analiziranih kroz izveštaje o istoriji vozila u Srbiji, pokazuje određeni nivo oštećenja u svojoj istoriji.
Da li je projekat Jadar zaista mrtav? Nemačka poslanica o kopanju litijuma u Srbiji
04.03.2026.•
0
Dojče vele je razgovarao sa Hildegard Bentele (CDU), predstavnicom Evropskog parlamenta u Komisiji za kritične sirovine koja je sastavila listu strateških projekata EU.
Teška saobraćajna nesreća u Sjenici: Dve osobe poginule na mestu, jednoj se bore za život
03.03.2026.•
0
Dve osobe poginule su, dok se trećoj lekari bore za život nakon saobraćajne nesreće koja se večeras dogodila u Ulici Ahmeta Abdagića u Sjenici.
Poljoprivrednik: Sinoć uklonjene blokade na tri lokacije, dogovora sa Ministarstvom još nema
03.03.2026.•
0
Sinoć je održan nezvaničan sastanak udruženja poljoprivrednika, koja protestuju i blokiraju puteve u Srbiji, sa šefom kabineta ministra poljoprivrede Markom Saranovcem.
Dva, tri kandidata za predsednika države: Ko bi mogao da zameni Vučića?
03.03.2026.•
6
Srpska naprednja stranka trenutno nema kandidata osim Vučića koji jedini ima šanse da pobedi na neposrednim predsedničkim izborima.
Specijalni let sa evakuisanim građanima Srbije poleteo iz Šarm el Šeika
03.03.2026.•
0
Avion "Er Srbije" u koji su se u Šarm el Šeiku ukrcali državljani Srbije, ali i građani BiH, Severne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, koji su ranije evakuisani iz Izraela, krenuo je ka Beogradu.
Čačanski portal Epicentar pres na meti sajber napada
03.03.2026.•
0
Redakcija čačanskog portala Epicentar pres saopštila je večeras da se od subote, 28. februara, nalazi na meti sajber napada.
Manja Grčić najavljuje "drugačije vođenje" RTS-a
03.03.2026.•
11
Pre osam dana, na čelo Radio-televizije Srbije izabrana je Manja Grčić. O prvim potezima na novoj funkciji, poverenju građana i porukama zaposlenima govorila je za Dnevnik RTS-a.
Vozači kamiona najavili blokade teretnih graničnih prelaza 14. aprila
03.03.2026.•
1
Doneta je odluka da se, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma, 14. aprila blokiraju teretni granični prelazi.
Vijesti: Srpska ambasada u Lisabonu korišćena kao skrovište za kokain, pokazuju Skaj poruke
03.03.2026.•
25
Ambasada Srbije u Lisabonu služila je 2020. godine kao sigurna kuća za skrovište kokaina kriminalne grupe okupljene oko bivšeg poslanika Demokratskog fronta Mila Božovića.
Studenti u blokadi: Odbijena i poništena lista SNS-a u Knjaževcu
03.03.2026.•
12
Studenti u blokadi objavili su da je lista Srpske napredne stranke (SNS) u Knjaževcu odbijena i poništena.
AMSS: Automobili prolaze bez čekanja, kamioni čekaju do pet sati na granici
03.03.2026.•
0
Auto-moto savez Srbije (AMSS) saopštio je da automobili na graničnim prelazima trenutno prolaze bez čekanja, dok kamioni na nekim prelazima čekaju od jednog do pet sati.
Skup podrške u Šapcu: Dvojici poljoprivrednika određen pritvor, jedan stupa u štrajk glađu i žeđu
03.03.2026.•
0
U Šapcu je danas, od petorice uhapšenih na protestu poljoprivrednika, nedavno u Badovincima, dvojici određen pritvor, a trojica su puštena da se brane sa slobode, javila je televizija Insajder.
Generalni sekretar Saveta Evrope posetiće Srbiju: U Beograd dolazi sa "jasnom porukom"
03.03.2026.•
3
Generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berse boraviće u Srbiji petog i šestog marta, gde će imati sastanke sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vućićem i premijerom Đurom Macutom.
Komentari 11
Mikan
B
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar