VIDEO: Stao pred voz da ukaže na problem - u Železnici kažu da su rampu lomili i bahati vozači
Na društvenim mrežema pojavio se snimak sa pružnog prelaza Kijevo na pruzi Beograd-Rakovica na kom vozač automobila ukazuje mašinovođi da je u trenutku nailaska voza branik podignut.
Najpre su pojedini mediji preneli kako je vozač zaustavio voz, što je on demantovao rekavši da je želeo da skrene pažnju da ne dođe do nesreće, piše N1.
Nakon tog snimka vozač je naknadno objasnio da je hteo da skrene pažnju da ne dođe do nesreće jer branici na tom pružnom prelazu ne rade.
"Pogledajte, ja sam stao na znak STOP, ali se voz ne vidi od kućice", kazao je vozač automobila.
Kako je objasnio, pri nailasku na pružni prelaz pogledao je levo, pa desno i video podignutu rampu. Približio se vozilom do prelaza i video da voz stoji nakon čega je izašao na prugu rekavši da se je problem sa branicima duži od mesec dana.
"Ja nisam prešao i zaustavio voz, voz je stajao, nego sam hteo da skrenem pažnju da neko ne pogine. Zamislite da je noć, nema signalizacije, ni svetlosne ni zvučne, a pritom voz nije ni svirao", naveo je vozač.
Na sledećem snimku vidi se upaljena svetlosna signalizacija koja ukazuje na dolazak voza, dok je branik na prelazu podignut.
Docent na Saobraćajnom fakultetu dr Nenad Marković objašnjava za portal N1 kako je došlo do ovakve situacije.
"Većina putno-pružnih prelaza funkcioniše po principu nailaska voza. Postoje uključne tačke u vidu petlje koje prva osovina voza pritisne i one se tog momenta uključuju i iniciraju da krene spuštanje rampe u intervalu koji služi da voz dođe do putno-pružnog prelaza kako bi prelaz bio zatvoren", navodi stručnjak.
Kako kaže, ta uključna tačka može da bude u kvaru, jer vrlo često na tom mestu dolazi do određenog zapadanja određenih materija i nečistoća između tih površina koje onemogućavaju aktiviranje elektropetlje, odnosno prenosa signala za spuštanje rampe i to je isto kao da voz nije prešao i nije aktivirao uključnu petlju preko koje se uključuje spuštanje rampe.
Svaka informacija o nepravilnostima bi trebalo da signalizara na kontrolnoj tabli Upravljačkog centra kod najbliže stanice uključivanjem određenog signala koji detektuje neispravnost rada tih uređaja i ne bi smela, kako navodi, da postoji situacija da se ta neispravnost ponavlja. Sistem tako funkcioniše - voz kad naiđe trebalo bi da uključi tu petlju, kad pređe preko isključne petlje da isključi i tek tada počinje podizanje odnosno spuštanje branika i polubranika, navodi.
"Dakle, kada je prvi put detektovana situacija da voz nailazi, a sistem za podizanje rampe ne reaguje, trebalo bi da se prijavi najbližoj kontrolnoj stanici kvar i shodno tome dalje da se deluje", naglašava on za N1.
Takve situacije, ističe, ne bi smele da postanu praksa.
"Dakle, to je u situaciji otežanih uslova kada je mašinovođa dužan da na svakom pružnom prelazu prvo sagleda situaciju, uspori voz i upozori ostale učesnike u saobraćaju, pa tek onda nastavi kretanje. To su privremeni uslovi, to nije regularan režim saobraćaja - da vi dozvolite da nedeljama i mesecima tako funkcioniše", objašnjava on.
Niska preglednost na prelazima veliki problem
Docent Marković ističe da je važno na putno-pružnim prelazima obezbediti trougao preglednosti.
"Vi imate putno-pružne prelaze koji nisu obezbeđeni branicima i polubranicima. Dosta je prelaza prema poljoprivrednim površinama gde nemate mogućnost da svaki prelaz obezbedite branicima ili polubranicima. U takvim situacijama je značajna preglednost. A u situaciji kada sistem pružnog prelaza koji funkcioniše sa branicima i polubranicima prestane da radi, mora da postoji adekvatna preglednost kako bi vozač koji stane ispred znaka STOP imao mogućnost da na dovoljno bezbednom rastojanju uoči da li voz nailazi ili ne, kao i da mašinovođa eventualno uoči postojanje vozila u zoni putno-pružnog prelaza", objašnjava sagovornik N1.
Nažalost, ističe, praksa je pokazala da na najvećem broju putno-pružnih prelaza nije obezbeđena neophodna preglednost kada vozači nisu u mogućnosti da uoče voz ili je obezbeđena minimalna preglednost zbog uslova terena, a najčešće zbog postojanja rastinja u zoni putno-pružnog prelaza.
"Putno-pružni prelazi su jedni od najnebezbednijih lokacija u sveukupnoj saobraćajnoj mreži baš iz tog razloga što imate konflikte različitih kategorija učesnika u saobraćaju. S druge strane, infrastruktura ne pruža sto odsto pouzdan rad već može doći do otkaza sistema i iz tog razloga neophodno je da bar na tim mestima postoji adekvatna preglednost da bi vozači koji postupaju u skladu sa pravilima imali mogućnost da adekvatno i bezbedno prođu taj putno-pružni prelaz", napominje dr Marković.
U međuvremenu je rampa na pružnom prelazu Kijevo u Beogradu popravljena. Iz preduzeća Infrastruktura železnice Srbije za N1 kažu da je prelaz u Kijevu popravljen 11. juna i da sada redovno funkcioniše.
Dodaju da je u kvaru bio od 8. juna zbog neispravnosti komponenata elektronskog uređaja putnog prelaza.
"Zbog kompleksnosti kvara i neophodnih komponenti Infrastruktura železnice Srbije morala je da angažuje proizvođača uređaja, da bi kvar bio otklonjen", navode iz Infrastrukture.
Ističu da tokom kvara bezbednost saobraćaja nije bila ugrožena.
Kako objašnjavaju, železnički pravilnik nalaže da u takvim situacijama voz ima obavezu da se pre putnog prelaza zaustavi, da zvučni signal i sačeka da sva drumska vozila pređu preko putnog prelaza.
"Tek kada se mašinovođa uveri da može bezbedno da pređe preko putnog prelaza, to čini najmanjom dopuštenom brzinom, najčešće od 10 km/sat. Tek kada prođe putni prelaz, voz nastavlja saobraćaj propisanom brzinom", navode iz Infrastrukture.
Napominju da je uređaj na pružnom prelazu u Kijevu osim zbog zamena komponenti proteklih mesec i po dana bio u kvaru i zbog slomljenih rampi, "što su svojom neodgovornom i bahatom vožnjom učinili vozači drumskih vozila".
U poslednjih šest godina u železničkim nesrećama su poginule 32 osobe, a više od 200 je povređeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Letnje računanje vremena počinje večeras: Pomeramo časovnike unapred
28.03.2026.•
0
Letnje računanje vremena počeće večeras, u dva sata, tako što se časovnik pomera za jedan sat unapred.
MASA: Nije akademski ćutati na zloupotrebu tragedije
28.03.2026.•
0
Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti (MASA) izrazila je saučešće porodici studentkinje koja je izgubila život prilikom pada sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu i osudila zloupotrebu tragedije.
Kamioni na Batrovcima čekaju dva sata
28.03.2026.•
0
Kamioni na graničnom prelazu Batrovci na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju dva sata, saopštio je večeras Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Ministarstvo u nedelju otvara telefone za informacije o biračkom spisku
28.03.2026.•
0
Ministarstvo državne uprave najavilo je da će u nedelju, 29. marta, otvoriti kontakt telefone putem kojih građani mogu da se informišu o upisima u birački spisak, povodom lokalnih izbora u deset opština.
Sedam od 10 zaposlenih ima platu ispod prosečne: Raste jaz između bogatih i siromašnih u Srbiji
28.03.2026.•
0
Prosečna zarada u Srbiji u januaru je premašila 1.000 evra, ali većina zaposlenih nema prihode koji pokrivaju prosečnu potrošačku korpu.
Sindikat: Pravosuđe isključeno iz javne rasprave o Porodičnom zakonu i o Zakonu o autorskim pravima
28.03.2026.•
0
Sindikat sudske vlasti zatražio je danas da se "obezbedi aktivno učešće predstavnika pravosuđa" u javnoj raspravi o Porodičnom zakonu i Zakonu o autorskim i srodnim pravima.
Srbija traži od Hrvatske da objasni zašto je zabranila ulazak istoričaru Milošu Koviću
28.03.2026.•
2
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije zatražilo je pojašnjenje od nadležnih organa Hrvatske povodom navoda da je univerzitetskom profesoru Milošu Koviću zabranjen ulazak u tu zemlju.
Odbor sazvan povodom smrti studentkinje: Usvojeni zaključci bez prisustva opozicije
28.03.2026.•
5
Odbor Skupštine Srbije za obrazovanje, čija je hitna sednica sazvana povodom smrti studentkinje Filozofskog fakulteta u Beogradu, posle burne rasprave, usvojio je zaključke bez prisustva opozicije.
Drecun: Kurtijev predlog značio bi destabilizaciju, ne verujem da Makron može da ga podrži
28.03.2026.•
2
Predsednik Odbora Skupštine Srbije za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun ocenio je da je zahtev kosovskog premijera Aljbina Kurtija o dolasku kosovskih bezbednosnih snaga do administrativne linije "besmislen".
Beograđanin odbio alkotest nakon udesa, pa povredio dvojicu policajaca
28.03.2026.•
1
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu podneće krivičnu prijavu protiv B. N. (29) zbog sumnje da je ometao službeno lice u vršenju dužnosti.
Neusaglašenost opozicije - redovan vesnik izbora
28.03.2026.•
0
Trzavice unutar srpske opozicije su kroz godine, na neki način, postale su vesnik sve bližih izbora.
Đokić uzvratio Brnabić: Nije ovo tužilaštvo, ne odgovaram na vaša pitanja
28.03.2026.•
4
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić poručio je danas predsednici Skupštine Srbije Ani Brnabić, na sednici skupštinskog Odbora za prosvetu, da on nije tu u tužilaštvu pa da odgovara na njena pitanja.
Dejan Vuk Stanković: Rektor i dekan nose odgovornost koja treba da bude utvrđena ali ne može biti izbegnuta
28.03.2026.•
9
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je danas da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić i dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani "nose odgovornost koja treba da bude utvrđena ali ne može biti izbegnuta"
Koji su realni politički dometi lokalnih izbora?
28.03.2026.•
2
Apsolutna međuzavisnost parlamentarnih i predsedničkih izbora, koja je nekada bila glavno oružje režima, sada je njegova najveća slabost. Režim će, sve je izvesnije, upasti u jamu koju je sam iskopao.
Brnabić za smrt studentkinje okrivila "javašluk na univerzitetima" i "boljševičke plenumaše"
28.03.2026.•
19
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas, na sednici skupštinskog Odbora na prosvetu, da je tragedija, kad je poginula studentkinja, "posledica javašluka koji vlada na našim univerzitetima".
Ko će nas lečiti ako nema dovoljno doktora?
28.03.2026.•
45
Nedostatak kadra u zdravstvu postao je veoma izražen, naročito u poslednjih nekoliko godina.
Dekan Filozofskog: Policija nije našla pirotehniku, pravni postupci protiv medija koji su širili neistine
28.03.2026.•
5
Dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu Danijel Sinani izjavio je da policija nije pronašla pirotehnički materijal na tom fakultetu, a najavio je da će pokrenuti pravne procedure protiv medija koji su širili neistine.
Vučić: Brza pruga Beograd-Budimpešta gotova, u toku test vožnje
28.03.2026.•
4
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je brza pruga Beograd-Budimpešta "gotova" i da su trenutno u toku testovi na njoj.
U Kragujevcu od 972 stana za pripadnike snaga bezbednosti useljena 262
28.03.2026.•
3
Od 972 stana koja su u kragujevačkom naselju Denino brdo izgrađena za pripadnike snaga bezbednosti, do danas su useljena 262 iako su ključevi prvih stanova uručeno još u avgustu 2021. godine, preneo je Glas Šumadije.
Telekom kupuje i austrijsku firmu za sajber bezbednost Pulsec
28.03.2026.•
0
Samo dan pošto je Telekom Srbija saopštio da je "došlo do krađe manjeg dela podataka" iz baze korisnika, Makedonska komisija za zaštitu konkurencije objavila je ovu informaciju.
Komentari 11
Radusinović
perivoje
@Mihailo
Nestrucan, nekompetentan, neznalica.... Obicno trabunjanje...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar