Prijava "Svoj na svome": Šta će biti sa objektima koji su evidentirani, a šta sa onima koji nisu?
Ministarstvo građevinarstva produžilo je rok za prijavu bespravnih objekata do 9. februara u ponoć, usled velike zainteresovanosti koja je, kako je saopšteno, uzrokovala preopterećenje sistema za prijavu "Svoj na svome".
Foto: 021.rs (ilustracija)
Nameće se pitanje da li je rok od dva meseca za prijavu bespravnih objekata bio dovoljan i šta će biti sa onim objektima koji nisu prijavljeni.
Advokat Đorđe Vukotić kaže za Insajder da je rok od dva meseca za prijavu bespravnih objekata bio nerealan iz više razloga.
Kako navodi, Agencija za prostorno planiranje nije na vreme obezbedila funkcionalan softver za podnošenje prijava.
"Do sredine januara nije bilo moguće podneti prijave za stambene zgrade, što je onemogućilo vlasnike stanova da na vreme ispune obavezu. Takođe, ni prijava linijskih infrastrukturnih objekata, koji su po zakonu morali biti prijavljeni do 5. februara, nije bila tehnički omogućena sve do pred sam istek roka", kaže Vukotić.
On kaže da se rok za prijave ne može produžiti samo ministarkinom izjavom, pa zato poziva građane da svoje prijave podnesu do 5. februara u ponoć.
Dodatni problem, kako dodaje, bio je nedostatak vremena i kapaciteta za izradu elaborata geodetskih radova, koji su bili obavezni za veliki broj objekata, uključujući stambene zgrade, pojedinačne stanove, adaptirane zajedničke prostorije, kao i objekte koji nisu vidljivi na satelitskim snimcima, među kojima su i brojni podzemni infrastrukturni objekti.
"U tako kratkom periodu nije bilo dovoljno geodeta da odgovore na potrebe građana. Takođe, rok je bio nerealan i za lica koja su morala da sprovedu ostavinske postupke, jer nije bilo realno očekivati da sudovi i javni beležnici u periodu od novembra do februara završe toliki broj postupaka. Minimalno razuman rok za prijavu bio bi šest meseci."
Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima pristiglo je 2.026.310 prijava građana.
Vukotić smatra da ova cifra ne odražava stvarni broj objekata koje je potrebno legalizovati, s obzirom na to da se na početku procesa prijava govorilo o gotovo pet miliona bespravnih objekata.
"Značajan deo tih objekata ne može ili ne treba da se legalizuje, naročito u ruralnim sredinama, gde vlasnici često nemaju interes da ulaze u postupak zbog poreskih obaveza. Najveći interes za legalizaciju imaju vlasnici stanova u gradovima i porodičnih kuća u urbanim zonama."
Pored toga, Vukotić smatra da je veliki broj prijava dupliran jer se u javnosti pojavila informacija da svaki suvlasnik mora posebno da podnese prijavu, što je moglo da dovede do toga da, na primer, bračni drugovi podnesu duple prijave.
"Takođe, zbog početnih tehničkih problema u sistemu, mnogi građani nisu dobijali potvrdu sa brojem prijave, već samo obaveštenje da je prijava podneta, pa su iz straha ponavljali postupak. Zbog toga je realan broj stvarnih prijava znatno manji od zvanično saopštenog. Uz to, većina prijava nije podneta sa potpunom i urednom dokumentacijom, što će predstavljati veliki problem u daljem postupku."
Kada je reč o objektima koji nisu prijavljeni, zakon propisuje da će oni, po okončanju procesa legalizacije, biti upisani kao vlasništvo lica koje je upisano kao vlasnik parcele na kojoj se objekat nalazi, ukoliko je objekat vidljiv na satelitskom snimku.
"Za objekte koji su prijavljeni u roku, u velikoj većini slučajeva uslediće pozivi za dopunu dokumentacije. To se naročito odnosi na stanove u zgradama, objekte kod kojih vlasnik nije upisan kao vlasnik zemljišta, kao i slučajeve u kojima nije sproveden ostavinski postupak. Postoji informacija da se razmatra korišćenje veštačke inteligencije u cilju ubrzanja postupka, ali bi to moglo da dovede do ozbiljnog pravnog haosa, jer automatizovani sistem ne može da reši složene imovinsko-pravne odnose. Takav pristup bi mogao proizvesti veliki broj grešaka i sudskih sporova", objašnjava Vukotić.
Neadekvatno zakonsko rešenje
Advokatica Gordana Mihailović napominje za Insajder da postoji veliki broj parcela, naročito u gradovima poput Beograda, na kojima je upisano više suvlasnika sa zajedničkim udelima, pa se postavlja pitanje na koga bi se objekat u tim slučajevima upisivao. Takođe, postoji i značajan broj parcela u državnom vlasništvu na kojima su izgrađeni objekti.
Ona smatra da je ovakvo zakonsko rešenje za evidenciju bespravno izgrađenih objekata veoma problematično.
"Kada je reč o objektima koji su prijavljeni, zakon predviđa da se dokumentacija proverava u Agenciji za prostorno planiranje. Ukoliko se utvrdi da je dokumentacija u redu, izdaje se potvrda da objekat može da se evidentira, a ta potvrda se prosleđuje katastru, koji potom upisuje objekat i vlasništvo. Ovo rešenje smatram veoma problematičnim, jer potvrda predstavlja upravnu radnju, a ne upravni akt. Na takvu potvrdu ne postoji pravo žalbe, a čak je upitno da li je uopšte predviđen delotvoran prigovor."
Kako dodaje, time se onemogućava kontrola odluke od strane višeg organa. Dodatno, katastar ima obavezu da ove potvrde sprovede pre svih ranije podnetih zahteva, što otvara pitanje preskakanja redosleda i pravne sigurnosti.
"Ovakva rešenja mogu ozbiljno da ugroze imovinska prava. Svako ugrožavanje imovine u praksi dovodi do sudskih sporova, koji kod nas traju dugo i dodatno opterećuju sudove. Na taj način se ne dolazi do rešenja problema, već se stvaraju novi."
Prema njenom mišljenju, ovim modelom nije rešen sistemski problem nelegalne gradnje, a razlog je, kako kaže, to što su na ovaj način praktično abolirani oni koji su nelegalno gradili, iako je nelegalna gradnja krivično delo.
"Država im sada omogućava upis, evidenciju i promet nelegalno izgrađenih objekata, čime se šalje poruka da se kršenje zakona isplati. Krivične sankcije treba da imaju i preventivnu funkciju, ali ovakva praksa pokazuje da će država uvek naknadno ‘rešavati’ posledice. Sa legalizacijom se počelo još 1997. godine, zatim 2003, 2009, 2015, 2019. i sada ponovo, dok je nelegalna gradnja kao krivično delo uvedena još 2003. godine, ali se ta odredba u praksi nije primenjivala."
Kaže i da se u ovom slučaju zapravo ne radi o legalizaciji, jer prava legalizacija podrazumeva proveru da li objekat ispunjava sve uslove koji bi važili da je građevinska dozvola pribavljena pre početka gradnje – od urbanističkih i imovinsko-pravnih, do bezbednosnih, statičkih, protivpožarnih i drugih tehničkih kriterijuma.
"U ranijim postupcima legalizacije svi ti elementi su se ispitivali, a objekat je tek nakon toga dobijao pravni status i mogao da se upiše u katastar i učestvuje u pravnom prometu. Danas se ti uslovi sve više snižavaju, a ovaj postupak se svodi isključivo na evidenciju. Država samo konstatuje da objekat postoji i da je neko njegov vlasnik, bez ikakve garancije u pogledu bezbednosti ili zakonitosti gradnje", zaključuje Mihailović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Sociolog Simović: Paralelni predizborni štandovi su borba oko simboličke moći nad javnim prostorom
20.10.2026.•
0
Sociolog Vladimir Simović smatra da je borba koja se trenutno vodi oko političkih štandova i javnih okupljanja ujedno i borba za simboličku moć nad javnim prostorom.
Mujanović: EU toleriše Vučića, da su izbori fer i slobodni - studenti bi pobedili
20.10.2026.•
0
Politikolog Jasmin Mujanović sumnja da će podrška koju su srpski studenti obezbedili kroz proteste moći da se pretoči u izbornu pobedu.
Fondacija Ana i Vlade Divac upozorila na pokušaje prevare
20.10.2026.•
0
Fondacija Ana i Vlade Divac upozorila je na pokušaje prevare u kojima se nepoznate osobe telefonom lažno izdaju za predstavnike Fondacije i nude humanitarnu pomoć u zamenu za prethodnu uplatu novca.
Profesor Valjarević: Ako se nastavi trend - Srbiji prete temperature od 50 stepeni 2050.
20.10.2026.•
0
Balkan će biti jedan od najpogođenijih regiona klimatskim promenama, pokazuju podaci iz poslednjih 90 godina od kada je prosečna temperatura porasla 3,8 Celzijusovih stepeni, a lokalno i više.
Dugo najavljivan, ali od njega još ništa: Srbija i dalje bez jedinstvenog broja 112 za hitne slučajeve
20.10.2026.•
0
Jedinstveni evropski broj za hitne slučajeve 112 trebalo bi da omogući građanima Srbije da jednim pozivom zatraže pomoć policije, hitne pomoći ili vatrogasaca.
Dačić uporedio članove koji napuštaju SPS sa komarcima: Koliko odlasci štete partiji?
20.10.2026.•
0
Potpredsednik i dugogodišnji funkcioner Branko Ružić pre mesec i po dana je isključen iz SPS-a, nakon čega je najavio formiranje svoje stranke.
Ko koga podržava i koliko to utiče na birače?
19.10.2026.•
2
Podrške iz inostranstva koje stižu ovih dana pred vanredne parlamentarne izbore na adrese učesnika u kampanji ne mogu presudno da utiču na birače, ali mogu predstavljati dodatni začin koji bi ih motivisao da glasaju.
Aleksandar Đorđević: Pobedili smo košem za 3 poena, 3 sekunde pre kraja
19.10.2026.•
6
Proslavljeni košarkaš i bivši selektor Srbije Aleksandar Đorđević uputio je poruku podrške Studentskoj listi.
Zdravstvene zadruge u Srbiji: Rešenje za jaz između privatnog i javnog sektora?
19.10.2026.•
0
Srbija je pre jednog veka imala razvijeno zadrugarstvo u zdravstvu, a danas takvi oblici udruživanja praktično ne postoje, iako bi ono moglo biti važna podrška zdravstvenom sistemu.
Redakcija N1 odbila da Vučić bude gost pre izbora, Brnabić ih optužila da "koriste nacističke metode"
19.10.2026.•
12
Televizija N1 saopštila je da je redakcija odbila da nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić bude gost na toj televiziji u okviru predizbornog predstavljanja izbornih lista.
Naprednjaci u četvrtak organizuju skup u hali sportova na Novom Beogradu
19.10.2026.•
9
Nedeljnik "Vreme" piše da će Srpska napredna stranka u četvrtak, 22. oktobra, održati skup u Hali sportova "Ranko Žeravica" na Novom Beogradu, istog dana kada je na Slaviji zakazan završni skup Studentske liste.
Objavljeno pismo učesnika operacije "Konjuh" Macutu: Otkrili pet tona marihuane, pa usledili pritisci
19.10.2026.•
9
Nakon istorijske zaplene pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca, čak 15 rukovodilaca Službe za borbu protiv droga UKP-a je sklonjeno iz ove službe.
Studenti objavili instrukcije kako glasati ukoliko je birač ucenjen ili pod pritiskom
19.10.2026.•
18
Studenti u blokadi objavili su danas uputstvo kako da 25. oktobra glasaju birači koji su ucenjeni ili pod pritiskom.
Zahtev za ostvarivanje statusa roditelj-negovatelj podnelo oko 6.500 osoba
19.10.2026.•
0
Od 1. oktobra kada je počela primena Zakona o roditeljima-negovateljima, zahtev za ostvarivanje prava na taj status podnelo je oko 6.500 osoba.
Tužilaštvo odbacilo krivične prijave protiv Đurića, Kozareva i 10 ambasadora
19.10.2026.•
2
Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivične prijave podnete zbog odluka o glasanju u inostranstvu, saznaje Tanjug.
Zaposleni na Filozofskom u Nišu tri meseca bez plate, 16 predavača prešlo na Fakultet srpskih studija
19.10.2026.•
0
Sutra se navršavaju tri meseca otkakako zaposleni na Filozofskom fakultetu u Nišu nisu primili platu, pošto su poslednju uplatu dobili 20. jula kada im je isplaćen drugi deo junske plate.
Ambasada predlagala četiri biračka mesta u Australiji, otvaraju se samo dva
19.10.2026.•
2
Srpski ambasador u Australiji rekao je da su predložili otvaranje četiri biračka mesta u Australiji i jedno na Novom Zelandu, ali da su ipak za predstojeće izbore otvorena samo dva mesta.
Komentari 32
@Dule
Dule
Poreski obveznik
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar