Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Finska u 2026. ponovo odobrava lov na vukove
31.12.2025.•
0
Finska će 2026. godine ponovo odobriti lov na vukove, sa kvotama, kako bi upravljala rastućom populacijom te životinje, čime će se ukinuti mere zaštite koje su na snazi od 1973. godine.
Vuk pokušao da pobegne iz zoo vrta u Tokiju, ali nije stigao daleko
29.12.2025.•
1
Uhvaćen je vuk iz zoološkog vrta Tama u zapadnom Tokiju koji je juče ujutro pobegao iz svog prostora, preneo je Japan times.
U Hrvatskoj se pojavila kuga malih preživara: Eutanazirano više od 60 životinja
28.12.2025.•
0
Nakon što se kuga malih preživara prvi put u Hrvatskoj pojavila u Splitsko-dalmatinskoj županiji, novi slučaj potvrđen je i na zadarskom području.
VIDEO: Prva genetski modifikovana ovca u Indiji napunila godinu dana
28.12.2025.•
0
Prva genetski modifikovana ovca u Indiji, nazvana Tarmim, nedavno je napunila godinu dana i, prema navodima istraživača, razvija se dobro.
Četvoro ljudi stradalo u napadima slonova u Keniji, izbili protesti
28.12.2025.•
0
U Keniji su izbili protesti nakon što su slonovi tokom protekle nedelje usmrtili četiri osobe, a Kenijska služba za zaštitu divljih životinja (KWS) pozvala je stanovništvo na smirenost i uzdržanost.
VIDEO: Oči irvasa rade nešto neverovatno kada dođe zima
28.12.2025.•
0
Irvasi možda nemaju noseve koji svetle crveno u noći, ali imaju jedan čudesan deo tela koji menja boju u zimskoj tami.
Retke turske Van mačke kojima je pretilo izumiranje dobile 120 mačića u ovoj godini
28.12.2025.•
1
Van mačke, retka rasa poznata po pitomoj naravi, svilenkastom belom krznu i karakterističnoj boji očiju, nalaze se u posebnom programu zaštite, jer im je pretilo izumiranje.
"Tradicionalno" bacanje petardi i druga pirotehnika svake godine ubiju hiljade životinja
28.12.2025.•
23
Aktuelna masovna upotreba pirotehničkih sredstava ima ozbiljne i često tragične posledice po divlje i domaće životinje, kućne ljubimce, životnu sredinu i javnu bezbednost.
VIDEO: Mačka u Holandiji preživela 70 kilometara u motoru automobila
28.12.2025.•
0
Jedna mačka spasena je u Purmerendu, 15 kilometara severno od Amsterdama, nakon što je putovala 70 kilometara ispod haube automobila.
Poslednji put ju je video Darvin: Na Galapagosu se posle 200 godina pojavila ptica koja je smatrana izumrlom
28.12.2025.•
2
Ptica galapagoska barska koka (laterallus spilonota) koja se smatrala izumrlom, ponovo je posle 200 godina viđena na Floreani, nenastanjenom ostrvu na arhipelagu Galapagos gde joj je bilo glavno stanište.
FOTO, VIDEO Posle 30 godina: Primećena ugrožena vrsta divlje mačke na Tajlandu
27.12.2025.•
0
Neuhvatljiva i ugrožena divlja mačka ravne glave, za koju se dugo verovalo da je izumrla na Tajlandu, ponovo je primećena prvi put nakon 30 godina.
Teško gojazan ris iz Litvanije premešten u Belgiju: Nakon 12 godina pogrešne ishrane
26.12.2025.•
3
Centar za spasavanje prirode u Limburgu, na severoistoku Belgije, prihvatio je ženku risa iz Litvanije.
Tajvan uvodi kazne za vlasnike mačaka koji ne mikročipuju svoje ljubimce
25.12.2025.•
1
Kao i vlasnici pasa, tajvanski vlasnici mačaka koji ne ugrade mikročipove u svoje kućne ljubimce mogli bi se suočiti s kaznama do 15.000 tajvanskih dolara (477 dolara ili 405 evra).
Pseća demencija: Kako prepoznati kognitivni pad kod starijih pasa
25.12.2025.•
0
Naši kućni ljubimci sada mogu živeti mnogo duže, ali se suočavaju sa povećanim rizikom od kognitivnog pada sličnog ljudskoj demenciji, kako stare.
VIDEO: Naučnici otkrivaju jednostavan trik za komunikaciju sa vašom mačkom
24.12.2025.•
2
Mačke imaju reputaciju povučenosti (i osetljivosti), ali ako se vi i tvoj mačji prijatelj ne povezujete, problem bi mogao jednostavno biti da ne govorite njihovim jezikom.
Inteligentni i emotivni beskičmenjaci: Nagli porast broja hobotnica kod južnih obala Engleske
23.12.2025.•
0
Blaga zima na početku ove godine, praćena izuzetno toplim prolećem, dovela je do rekordnog porasta populacije hobotnica kod južnih obala Engleske.
FOTO Tri medvedice stigle u begradski Zoo vrt: Predložite njihova imena
21.12.2025.•
17
Beogradski zoološki vrt dobio je tri nova stanovnika - tri sestre mrke medvedice. Pošto još nemaju imena, svi su pozvani da pošalju svoje predloge.
Policajci u Engleskoj morali da koriste štitove za razbijanje demonstracija da bi uhvatili odbeglu kozu
21.12.2025.•
0
Policija Viltšira, na jugozapadu Engleske, saopštila je da su njeni pripadnici u jednom selu imali intervenciju zbog odbegle koze, zbog koje su morali da koriste i štitove za suzbijanje demonstracija.
Sedam slonova stradalo u sudaru sa putničkim vozom u Indiji
20.12.2025.•
0
Sedam divljih azijskih slonova je poginulo, a jedan mali je povređen kada se brzi putnički voz sudario sa krdom koje je prelazilo prugu u severoistočnoj indijskoj saveznoj državi Asam, saopštile su lokalne vlasti.
Zašto se neki delfini druže sa orkama - naučnici misle da su shvatili o čemu se radi
20.12.2025.•
0
Jato pacifičkih delfina belih bokova uz obalu Britanske Kolumbije primećeno je kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Drevne pčele bile sklone da prave košnice u fosilima
20.12.2025.•
0
Suprotno popularnim prikazima pčelinjih gnezda kao velikih, složenih košnica koje vise sa drveća, većina vrsta pčela, oko 90 odsto njih, zapravo živi samostalno i gradi svoje košnice u zemlji i trulim stablima.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar