Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
VIDEO: Majmun Panč sada brine o novoj bebi majmuna u zoološkom vrtu
18.11.2026.•
0
Majmun Panč, koji je osvojio srca ljudi širom sveta nakon što je pronašao utehu u plišanom orangutanu, odrasta, a sada u njegovom zoološkom vrtu postoji još manji majmun.
Broj foka u Vadenskom moru opao petu godinu zaredom
17.11.2026.•
0
Broj foka u Vadenskom moru, koje se prostire uz obale Holandije, Nemačke i Danske, opao je petu godinu zaredom.
VIDEO: Umiljate alpake uveseljavaju stanare doma za stare u Berlinu
17.11.2026.•
0
Već 12 godina u berlinskom domu za stare Mana Residenz žive alpake, koje ne borave samo u dvorištu već se slobodno kreću po objektu i imaju pristup čak i sobama stanara.
VIDEO: Više od 1.000 krava luta gradom u Severnoj Makedoniji
17.11.2026.•
1
Stanovnici Krive Palanke, grada sa oko 19.000 stanovnika na severoistoku Severne Makedonije, već godinama imaju problema sa kravama koje slobodno lutaju ulicama i okolnim selima.
Bugarska zabranila uzgoj životinja radi krzna
16.11.2026.•
2
Bugarski parlament usvojio je izmene zakona kojima se zabranjuje držanje, uzgajanje i ubijanje životinja radi krzna, prenela je agencija BTA.
Francuska zabranila ribolov žutih jegulja
15.11.2026.•
1
Francuska je uvela moratorijum za lov na žute jegulje, čime je okončan njihov rekreativni ribolov.
Naučnici otkrili zašto mačke zapravo mjauču
15.11.2026.•
2
Mačke možda ne mjauču samo zato što su nezadovoljne, već i kako bi namerno privukle pažnju ljudi i navele ih da reše problem koji same ne mogu.
VIDEO Rim pod najezdom čvoraka: Građani se kišobranima brane od ptičjeg izmeta
15.11.2026.•
3
Naoružani kišobranima i hodajući ubrzanim korakom, stanovnici jednog rimskog naselja pokušavaju da izbegnu kišu ptičjeg izmeta.
Koje životinje čovek može da prestigne, a od kojih nema šanse da pobegne?
15.11.2026.•
1
Da li biste mogli da pobedite medveda, konja ili nosoroga u trci? Naučna istraživanja pokazuju da odgovori nisu uvek onakvi kakve bismo očekivali.
I kućni ljubimci mogu da obole od demencije: Četiri načina da im pomognete
15.11.2026.•
0
Psi i mačke, baš kao i ljudi, mogu razviti oblik demencije poznat kao sindrom kognitivne disfunkcije (CDS).
Ženka grizlija i tri mladunca usmrtili majku i ćerku u Kanadi, pa i sami ubijeni
15.11.2026.•
6
Ženka grizlija i njena tri jednogodišnja mladunca odgovorni su za smrt majke i njene ćerke u napadu u zapadnoj Kanadi, što je potvrđeno DNK analizom.
Zašto mačke predu?
15.11.2026.•
0
Predenje je jedno od najprepoznatljivijih ponašanja mačaka, ali naučnici još nisu u potpunosti razjasnili sve njegove funkcije.
U Sloveniji medved napao i povredio čoveka dok je šetao psa
15.11.2026.•
1
U šumi u blizini grada Trebnja, na jugoistoku Slovenije, medved je napao muškarca koji je šetao psa, saopštilo je Ministarstvo životne sredine.
Pijani rakun pomogao azilu da prikupi 290.000 dolara
15.11.2026.•
0
Rakun koji je prošle godine provalio u prodavnicu alkoholnih pića u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, popio alkohol iz više flaša i zaspao pored toaleta, pomogao je lokalnom azilu za životinje.
Uginuo Penalito - pas koji je 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata i posetilaca u sudovima
15.11.2026.•
1
Penalito, pas koji je više od 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata, zaposlenih i posetilaca u sudovima kolumbijskog grada Zipakire, uginuo je nakon zdravstvenih komplikacija.
Vaša mačka vas ne mrzi, možda je samo stidljiva: Naučnici otkrili četiri tipa ličnosti
09.11.2026.•
0
Ako ste ikada pomislili da vas vaša mačka potajno mrzi, naučnici imaju utešne vesti - možda je samo stidljiva.
Misteriozna jata džinovskih somova snimljena u Bodenskom jezeru
09.11.2026.•
0
Jedan ribolovac snimio je u Bodenskom jezeru grupu somova, čije neobično ponašanje je zbunilo naučnike, budući da se ove ribe, koje su inače poznate kao samotnjaci, okupljaju u velike grupe.
Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
09.11.2026.•
0
Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
VIDEO: U Peruu zaplenjeno više od 3.000 tarantula krijumčarenih u prljavim čarapama
08.11.2026.•
0
Više od 3.000 tarantula zaplenjeno je na aerodromu u Limi, nakon što su pronađene u prljavim čarapama u tri kofera na putu za Nemačku, saopštile su peruanske vlasti.
Epidemija antraksa ubija nilske konje u Nacionalnom parku u Kongu
08.11.2026.•
0
Dok se Demokratska Republika Kongo bori sa najsmrtonosnijom epidemijom ebole u svojoj istoriji, druga bolest odnosi veliki broj životinjskih života u Nacionalnom parku Virunga, na istoku zemlje.
Psi mogu da nanjuše epileptični napad čak i kod potpuno nepoznate osobe
08.11.2026.•
0
Epileptični napadi su nepredvidivi i teško ih je otkriti, a ponekad čak ni osoba koja ih doživi nije svesna da se napad dogodio.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar