Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Uginuo "ferrari sa mozgom" - najtrofejniji kasački konj svih vremena
20.08.2026.•
0
Varen, jedan od najpoznatijih i najuspešnijih kasačkih konja u istoriji, preminuo je u 31. godini od srčanog udara, poznat po tome što je ostvario 62 pobede u 73 trke uključujući 53 trke iz kategorije Gran pri.
FOTO: Izabran "Najružniji pas na svetu"
19.08.2026.•
0
Pedeseto izdanje američkog takmičenja za Najružnijeg psa završeno je pobedom šestogodišnje ženke mopsa po imenu Džini Lu, koja je osvojila glavnu nagradu.
Rasprava u britanskom gradu oko korišćenja kontracepcije za golubove
18.08.2026.•
0
Odbornici stranke Zeleni u britanskom gradu Norviču razmatraju mogućnost korišćenja kontracepcije za smanjenje populacije golubova i problema sa njihovim izmetom, što je izazvalo polemiku u gradskom veću.
VIDEO: Delfini koriste školjke da love - i ovu veštinu prenose na svoje potomke
16.08.2026.•
0
Delfini kod obale Kvinslenda u Australiji snimljeni su kako koriste retko viđenu tehniku poznatu kao "shelling", odnosno lov pomoću školjki.
U Španiji ranjena ugrožena vrsta kita, pokrenuta istraga
16.08.2026.•
0
Špansko Ministarstvo zaštite životne sredine naredilo je istragu o sumnji na odstrele retke iberijske orke, koja je snimljena kako pliva sa ranama na leđnom peraju.
Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
16.08.2026.•
0
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
1
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar