Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Policajci u Engleskoj morali da koriste štitove za razbijanje demonstracija da bi uhvatili odbeglu kozu
21.12.2025.•
0
Policija Viltšira, na jugozapadu Engleske, saopštila je da su njeni pripadnici u jednom selu imali intervenciju zbog odbegle koze, zbog koje su morali da koriste i štitove za suzbijanje demonstracija.
Sedam slonova stradalo u sudaru sa putničkim vozom u Indiji
20.12.2025.•
0
Sedam divljih azijskih slonova je poginulo, a jedan mali je povređen kada se brzi putnički voz sudario sa krdom koje je prelazilo prugu u severoistočnoj indijskoj saveznoj državi Asam, saopštile su lokalne vlasti.
Zašto se neki delfini druže sa orkama - naučnici misle da su shvatili o čemu se radi
20.12.2025.•
0
Jato pacifičkih delfina belih bokova uz obalu Britanske Kolumbije primećeno je kako sarađuje sa orkama - tradicionalnim neprijateljima.
Drevne pčele bile sklone da prave košnice u fosilima
20.12.2025.•
0
Suprotno popularnim prikazima pčelinjih gnezda kao velikih, složenih košnica koje vise sa drveća, većina vrsta pčela, oko 90 odsto njih, zapravo živi samostalno i gradi svoje košnice u zemlji i trulim stablima.
Studija: Medvedi koji žive u blizini ljudi manje su agresivni
20.12.2025.•
0
Populacija medveda koji nastanjuju centralnu Italiju dugo je živela u blizini ljudi, a istraživači su u najnovijoj studiji ispitali uticaj te činjenice i zaključili da je apeninski mrki medved manje agresivan od drugih.
Dronovi otkrili smrtonosni virus u dahu arktičkih kitova
20.12.2025.•
0
Dah kitova prikupljen pomoću dronova pruža tragove o zdravlju divljih grbavih i drugih kitova.
VIDEO: Foka slon zaspala nasred puta i blokirala saobraćaj u Australiji
20.12.2025.•
1
Nil, mlada foka slon s Tasmanije koji je postao internet senzacija 2023. godine, ponovo je u središtu pažnje.
Potvrđena pojava ptičjeg gripa u Sloveniji
19.12.2025.•
0
Pojava ptičjeg gripa potvrđena je ove nedelje kod nekoliko divljih ptica u istočnoj Sloveniji, prenose danas mediji u toj zemlji.
U rezervatu prirode kod Deliblata radi se na zaštiti endemske vrste ribe - crnke
18.12.2025.•
1
Specijalni rezervat prirode "Kraljevac", kod Deliblata, saopštio je da je Udruženje sportskih ribolovaca "Deliblatsko jezero" sa svojim partnerima, završilo radove na izmuljavanju kanala "Ćinkina ćuprija".
Ovo su rase pasa koje imaju najduži životni vek
17.12.2025.•
0
Iako ne postoji precizan način da se predvidi životni vek psa, poznato je da pojedine rase u proseku žive duže od drugih.
VIDEO: Nakon delfina Mimo, u Veneciji primećena mediteranska foka
16.12.2025.•
0
Nakon delfina Mimo, u Venecijanskoj laguni se pojavio primerak - mediteranske foke.
Vlasti Limburga do sada ubile 250 rakuna - planiraju sve da ih potamane
16.12.2025.•
3
Vlasti Limburga, na jugu Holandije, ubile su skoro 250 rakuna u 2024. i 2025. godini, a procenjuje se da je u ovoj provinciji ostalo između 50 do 100 jedinki.
VIDEO: Japan se oprašta od pandi blizanaca: Lei Lei i Sjao Sjao idu kod roditelja u Kinu
15.12.2025.•
0
Popularne pande blizanci iz zoološkog vrta u Tokiju, koje su vlasništvo Kine, biće vraćene u tu zemlju krajem januara, saopštila je danas gradska vlada Tokija.
Morski ježevi kod Kanarskih ostrva na ivici izumiranja zbog nepoznate bolesti
15.12.2025.•
1
Vrsta morskih ježeva koja je značajna za ekosistem nalazi se gotovo na ivici izumiranja zbog pojave nepoznate bolesti na Kanarskim ostrvima, pokazala je najnovija studija.
VIDEO: Mladunci ugroženog amurskog tigra prvi put izašli iz skloništa u Moskvi
15.12.2025.•
0
Moskvoski zoološki vrt objavio je snimak dva mala amurska tigra rođena u avgustu ove godine, a video prikazuje njihov prvi izlazak iz skrovišta u otvoreni prostor Centra za reprodukciju retkih vrsta.
Studija: Genetske promene pomažu polarnim medvedima da se prilagode toplijoj klimi
15.12.2025.•
0
Istraživanje naučnika sa Univerziteta Istočne Anglije pokazalo je da promene u DNK polarnih medveda mogu da igraju ulogu u njihovoj sposobnosti da se prilagode visokim temperaturama.
Bojazan da su poslednje jedinke najugroženijeg orangutana na svetu stradale u poplavama na Sumatri
15.12.2025.•
0
Naučnici su zabrinuti da su kritično ugroženi Tapanuli orangutani nestali nakon ciklona Senjar koji je 25. novembra pogodio Sumatru.
Interpol: Zaplenjeno 30.000 životinja u akciji protiv šverca
11.12.2025.•
0
Globalna operacija protiv ilegalne trgovine florom i faunom dovela je do zaplene gotovo 30.000 živih životinja i identifikovanja 1.100 osumnjičenih, saopšteno je iz Interpola.
Nova vrsta sićušne žabe boje bundeve otkrivena u šumama Brazila, nazvana po predsedniku te zemlje
11.12.2025.•
2
Duboko u planinama južnog Brazila, svetlonarandžasta žaba, dugačka nešto više od centimetra, iskače u centar pažnje.
VIDEO: Ovako izgleda kada se hrani jato od stotinak ajkula
10.12.2025.•
1
Stotine ajkula pojavile su se u plitkim vodama kod Bajron Beja na istočnoj obali Australije, privučene velikim jatima sitne ribe.
VIDEO: Pas Ozi je novi rekorder - ima najduži jezik na svetu
10.12.2025.•
0
Ozi, mešanac mastifa iz Oklahoma Sitija, oborio je Ginisov svetski rekord za najduži jezik među živim psima.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar