
Bezbednije za ptice duž Dunava: Zaštićeno 40 kilometara dalekovoda i izolovano 576 stubova
Kako bi zaštitili ptice od strujnog udara duž toka Dunava, Društvo za zaštitu ptica i Elektrodistriibucija zaštitili su preusmerivačima leta 40 kilometara dalekovoda i izolovali 576 stubova.
Tokom prethodne tri godine od strujnog udara i sudara sa dalekovodima stradalo je 1194 ptice duž toka reke Dunav.
Kako bi se zaustavila dalja stradanja ptica, Društvo za zaštitu ptica je zajedno sa Elektroditribucijom Srbije zaštitilo 40 km dalekovoda diverterima, odnosno, preusmerivačima leta i izolovalo 576 stubova kako bi ptice bile zaštićene od strujnog udara.
Kako navode, u prvoj fazi projekta zaštite ptica od strujnog udara, ustanovljeno je koje su trase i stubovi najopasniji a za taj posao angažovano je 22 spoljna saradnika koji su obišli je 484km srednjenaponskih dalekovoda i 6.094 srednjenaponskih stubova.
"Tokom 15 meseci, te trase su obilažene, posmatrani su preleti ptica odnosno načini na koji ptice interaguju sa dalekovodima, prikupljane su informacije o tipovima stubova i konzola kako bi se razvili načini kasnije zaštite, a sve vreme su sakupljani podaci o stradanju ptica", navode u saopštenju.
Iz Društva za zaštitu ptica naglašavaju da je tokom trajanja terenskog rada ukupno pronađeno 1.194 stradalih jedinki 57 različitih vrsta ptica.
"Najviše stradaju ptice iz porodice vrana: svrake, sive vrane, gačci, gavranovi, a za njima slede mišari, vetruške, čvorci, labudovi. Uzroci stradanja su u najvećem broju slučajeva bili nesumnjivi. Ukoliko ptica ima opekotine na nogama, kljunu, glavi ili perju radi se o elektrokuciji, a ukoliko se primećuju slomljeni vrat ili krilo i krv iz kljuna u pitanju je kolizija", pojašnjava Mirjana Rankov, ornitološkinja Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Nakon što su ustanovljene najsmrtonosnije deonice, Elektrodistribucija Srbije je na 40 km dalekovoda postavila 3.340 divertera koji imaju funkciju preusmerivača leta.
"Diverteri ili preusmerivači leta se pomeraju i reflektuju svetlost tokom dana i svetle u mraku i na taj način daju signal pticama da se na pravcu leta nalazi prepreka kako bi blagovremeno mogle da preusmere svoj let. Dodatno, na 576 najopasnijih stubova postavljeno je 1454 izolacionih kapa koje će pticama omogućiti bezbedno sletanje, bez mogućnosti da svojim telom naprave kratak spoj i stradaju od strujnog udara", piše u saopštenju.
Pored toga što se radilo na sprečavanju stradanja ptica, sprovedene su i određene aktivne mere zaštite, naglašavaju u Društvu za zaštitu ptica. Duž Dunava je, kako navode, postavljena 101 kutija za gnežđenje modrovrana, jedne od najlepših ptica u Srbiji.
"Ova vrsta je brojala svega 15-ak parova na severu Vojvodine početkom 21. veka kada i počinje postavljanje brojnih kutija za gnežđenje, koje modrovrane prihvataju usled nedostatka prirodnih duplji u drveću. Većina populacije modrovrane koja se sada procenjuje na 500 gnezdećih parova, svoj dom pronalazi upravo u pomenutim kutijama. U prvoj godini, modrovrane su zauzele 6 kutija, u drugoj čak 15. Do sada smo obeležili ukupno 49 mladunaca koji su se izlegli u ovim kutijama. Ali,njih zauzimaju i druge vrste: poljski vrapci, pupavci, čvorci, kukumavke“ ističe ornitološkinja Mirjana Rankov.
U okviru projekta su postavljeni i satelitski odašiljači na dve mlade jedinke stepskog sokola čija je brojnost u Srbiji procenjena na svega 22 do 32 gnezdećih parova. Ovi sokolovi naseljavaju gotovo isključivo Vojvodinu gde se gnezde na stubovima visokonaponskih dalekovoda u metalnim kutijama postavljenim upravo u tu svrhu.
Pomoću podataka koji se dobijaju preko satelitskih odašiljača, ornitolozi će moći da saznaju više o životnim navikama i ekološkim potrebama ove izuzetno ugrožene grabljivice.
Zaštita ptica od strujnog udara duž toka reke Dunav realizovana je u okviru projekta "LIFE Danube Free Sky“ koji je sufinansiran iz LIFE programa Evropske unije a u kojem je učestvovalo 15 partnera iz 7 podunavskih država sa ciljem da se istraži i spreči stradanje ptica od elektrokucije i kolizije koje brojne ptice, prilikom seoba, koriste kao migratorni koridor, saopštilo je Društvo za zaštitu ptica.
U Srbiji, projekat realizuju Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Elektrodistribucija Srbije u okviru 9 Međunarodno zanačajnih područja za ptice koja se prostiru na prostoru dunavskog toka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Šimpanze svakodnevno kroz fermentisano voće unose alkohol - količina jednaka jednom pivu
18.09.2025.•
0
Novo istraživanje otkrilo je da divlje šimpanze u Africi redovno unose alkohol dok jedu zrelo i fermentisano voće, a količina etanola odgovara jednom standardnom alkoholnom piću dnevno.
Još traje potraga za vukom koji je u Grčkoj povredio devojčicu iz Srbije
17.09.2025.•
3
Vlasti i dalje pokušavaju da uhvate vuka koji je povredio petogodišnju devojčicu iz Srbije na odmoru u primorskom odmaralištu Neos Marmaras na severu Grčke, izvestila je nevladina ekološka organizacija "Kalisto".
Prvi primerci retkog vilinog konjica otkriveni u Srbiji
15.09.2025.•
1
Prvi nalazi vilinog konjica vrste "Lindenia tetraphylla" zabeleženi su na lokalitetu Dobrotin u jugoistočnoj Srbiji, saopštili su naučnici sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Biološkog društva "Dr Sava Petrović
Ženke guštera u Nju Orleansu otporne na olovo
14.09.2025.•
0
Naučnici iz Nju Orleansa otkrili su da lokalne ženke guštera vrste Cuban brown anoles pokazuju zapanjujuću otpornost na olovo.
"Apokalipsa insekata": I oni na izolovanim pacifičkim ostrvima trpe posledice ljudskog uticaja
14.09.2025.•
0
Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Science" pokazuje da ni insekti na udaljenim pacifičkim ostrvima nisu zaštićeni od uticaja čoveka.
U Australiji odobrena vakcina protiv hlamidije kod koala
14.09.2025.•
0
Australijske vlasti odobrile su vakcinu protiv hlamidije kod koala, koju su naučnici sa Univerziteta Sanšajn koust (UniSC) razvijali više od 10 godina.
VIDEO: Mala gorila Zejtin spasena od švercera u Turskoj sada se vraća kući u Nigeriju
14.09.2025.•
1
Mladunče gorile spaseno iz tovarnog prostora aviona, koje se oporavljalo u Zoološkom vrtu u Istanbulu, spremno je za povratak u svoju zemlju porekla Nigeriju.
VIDEO: Pijanog rakuna spasila medicinska sestra koja mu je pružila prvu pomoć
14.09.2025.•
0
Stanovnici jednog američkog predgrađa svedočili su nesvakidašnjoj sceni kada je rakun, nakon što se prejeo fermentisanog voća, završio u alkoholisanom stanju i izgubio svest.
Studenti u SAD ubili medveda i doneli ga u studentski dom
14.09.2025.•
1
Dva studenta Univerziteta Kornel u američkoj saveznoj državi Njujork, koji su imali važeće dozvole za lov, ubili su medveda i nakon toga su ga doneli u studentski dom.
Grčki mediji: Petogodišnjeg dečaka iz Srbije napao vuk kod Neos Marmarasa
13.09.2025.•
2
Petogodišnje dete iz Srbije primljeno je u Dom zdravlja Svetog Nikole na Halkidikiju, a porodica je prijavila da je dečaka ujeo vuk, prenosi grčki portal iEidiseis.
Čopor lavova na Tajlandu pred turistima rastrgao čuvara safari parka
11.09.2025.•
0
Čopor lavova u safari parku na Tajlandu rastrgao je čuvara parka pred turistima koji su se nalazili u džipu u neposrednoj blizini.
Izgradnju stanova u Nemačkoj zaustavili prvo gušteri, pa mravi
10.09.2025.•
0
Izgradnja berlinskog okruga Nojlihterfelde, sa 2.500 stanova, kasni već pet godina zbog problema zaštite životne sredine, prvobitno zbog pojave jedne vrste retkih guštera, a sada mravinjak zaustavlja nastavak radova.
Turisti u Turskoj pobegao papagaj koji razume samo ruski i gruzijski
10.09.2025.•
3
Šareni papagaj koji govori ruski već tri dana izmiče hvatanju u turskom gradu Sivas, i to uprkos svim pokušajima, uključujući i snimak glasa vlasnika koji je poslat sa Kipra, prenosi turski portal Dejli sabah.
Požar u ruskom zoo vrtu: Stradalo 28 krokodila i jedna kornjača
09.09.2025.•
1
U požaru koji je izbio danas u zoološkom vrtu u ruskom gradu Jejsk, nastradalo je 28 krokodila i jedna kornjača, a ljudskih žrtava nije bilo.
Nilski konj prevrnuo čamac u Obali Slonovače: Nestalo 11 ljudi, među njima i beba
07.09.2025.•
0
U blizini mesta Buju u jugozapadnom delu Obale Slonovače, nestalo je 11 osoba kada je nilski konj prevrnuo drveni čamac na reci Sasandra, saopštila je ministarka solidarnosti Belmond Dogo.
Ajkula usmrtila surfera u moru kod Sidneja
07.09.2025.•
0
Jedan surfer preminuo je juče na plaži Di Vaj u Sidneju nakon napada ajkule, a pretpostavlja se da je reč o velikoj beloj ajkuli, saopštile su lokalne vlasti.
Ajkula napala osmogodišnjeg dečaka na Floridi
02.09.2025.•
1
Zvaničnici na Floridi saopštili su da je osmogodišnji dečak prebačen helikopterom u bolnicu u Majamiju nakon napada ajkule u blizini ostrva Ki Largo, na krajnjem jugu te savezne države.
Plaže na Floridi među najopasnijima zbog čestih napada ajkula
01.09.2025.•
0
Plaže na Floridi su među 10 američkih plaža sa najvećim brojem napada ajkula u periodu od 1642. do 2024. godine, navodi se u istraživanju američke Agencije za prognozu vremena.
Ko zlostavlja životinje u Grčkoj više neće moći da dobije dozvolu za oružje
31.08.2025.•
0
Grčko ministarstvo pravde izmenilo je važeći zakon o oružju, pa tako dozvola za posedovanje i nošenje oružja više neće biti izdavana osuđenima za zlostavljanje životinja.
VIDEO: Plaže u Španiji bile zatvorene zbog plavih zmajeva
31.08.2025.•
0
Prošle nedelje nekoliko popularnih plaža u Španiji zatvoreno je zbog pojave neobične i opasne "plave flote" morskih stvorenja - plavih zmajeva (Glaucus atlanticus), prenosi Science Alert.
Veoma redak puž po imenu Ned traži partnera
27.08.2025.•
1
Novi Zeland je pokrenuo nacionalnu kampanju kako bi pronašao partnera za Neda, veoma retkog baštenskog puža koji se odlikuje nesvakidašnjom osobinom - njegova ljuštura se uvija ulevo, što čini parenje gotovo nemogućim.
Komentari 2
Slucaj
Tommy gun
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar