Nadutost i pojačano puštanje vetrova su veoma česti i dosta neprijatni simptomi.
Foto: 021.rs (dr Dušan Popović/AbelaPharm)
Istraživanja pokazuju da između 15 i 30 odsto populacije ima problem sa nadutošću. Za nastanak ovih simptoma odgovorni su povećano unošenje vazduha i/ili pojačana produkcija gasova u organima za varenje.
Kako nastaju i na koji način možemo da smanjimo stvaranje gasova, objašnjava doc. dr Dušan Popović, internista-gastroenterohepatolog u KBC "Dr Dragiša Mišović Dedinje".
Povećano unošenje vazduha u digestivni trakt (organe za varenje) nastaje usled nepravilne ishrane, naročito ukoliko pacijenti jedu brzo, halapljivo, ukoliko unose veliku količinu gaziranih pića, ukoliko su pušači i slično.
Prilikom normalnog procesa varenja, u digestivnom traktu dolazi do produkcije različitih gasova kao što su: vodonik, metan, vodonik-sulfid, ugljen-dioksid i drugi.
Razlog za pojačano stvaranje gasova u procesu varenja može biti sama vrsta hrane (mahunarke, kupus, luk, celer, šargarepa i dr), ali i mnogi funkcionalni i organski poremećaji. Od funkcionalnih poremećaja to su: zatvor, sindrom nervoznog debelog creva i dispepsija.
Posebnu grupu pacijenata sa nadutošću čine pacijenti koji imaju normalnu količinu gasa u organima za varenje, ali je oni "doživljavaju" kao pojačanu. To se naziva visceralna hipersenzitivnost, odnosno preosetljivost, koja se često javlja kod funkcionalnih poremećaja creva, najčešće kod sindroma nervoznog debelog creva.
Od organskih poremećaja to mogu biti nedostaci različitih enzima u crevima (naročito laktaze), oboljenja pankreasa, tumori i dr.
S obzirom na to da su organski razlozi mnogo ozbiljniji, osnovni cilj detaljnog gastroenterološkog ispitivanja je zapravo pravovremena dijagnostika ove grupe poremećaja, kako bi se započela adekvatna terapija. Gastroenterolozi se svakodnevno susreću sa pacijentima koji imaju problem sa nadutošću i gasovima.
Navešću vam primer iz kliničke prakse. Pacijentkinja starosti 42 godine, službenica, majka jednog deteta, dolazi na pregled zbog pojave nadutosti, pojačanog puštanja vetrova i povremenog podrigivanja unazad sedam meseci.
Tegobe su se intenzivirale unazad mesec dana, od kada je imala stres na poslu. Ishrana je neredovna, često jede "u hodu". Klinički pregled, osnovne laboratorijske analize, analize stolice i ultrazvučni pregled abdomena su normalni.
Pacijentkinja nema simptoma i znakova koji bi ukazivali na ozbiljno organsko oboljenje, međutim, pošto joj je otac bolovao od karcinoma kolona, urađena je kolonoskopija. Nalaz kolonoskopije je bio uredan.
Pacijentkinji je savetovan higijensko-dijetetski režim i preporučen Flobian®, jedna kapsula dnevno, u trajanju od četiri nedelje.
Flobian® je prirodan i bezbedan preparat, koji kao aktivnu supstancu ima L. plantarum 299v. On smanjuje nastanak gasa u crevima, kao i osećaj nadutosti. Na kontrolnom pregledu nakon mesec dana, pacijentkinja navodi da se mnogo bolje oseća.
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.