Previše soli ne škodi samo srcu: Šta pokazuju nova istraživanja?
Već više od dve decenije stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos soli šteti srcu i krvnim sudovima.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Međutim, nova istraživanja pokazuju da preterano konzumiranje soli može imati mnogo šire posledice. Osim što povećava rizik od visokog pritiska, sada se povezuje i sa depresijom, anksioznošću, demencijom, pa čak i gubitkom sluha, piše Daily Mail, a prenosi Index.hr.
Naučni savetodavni odbor za ishranu u Velikoj Britaniji još od 2003. preporučuje da odrasli ne unose više od šest grama soli dnevno, što odgovara jednoj kašičici. Ipak, prema podacima British Heart Foundationa, većina odraslih unosi oko 8,4 grama soli dnevno - čak 40 odsto više od preporučene količine.
Glavni problem nije so koju sami dodajemo u jelo, već ona skrivena u prerađenoj hrani. Čak tri četvrtine ukupnog unosa soli potiče iz namirnica poput hleba, žitarica, gotovih jela i suhomesnatih proizvoda, pa ju je teško izbeći čak i kada pazimo na ishranu.
So i mentalno zdravlje
Novi podaci jasno ukazuju na vezu između prekomerne upotrebe soli i mentalnog zdravlja. Profesor Metju Bejli, direktor Centra za kardiovaskularne nauke Univerziteta u Edinburgu, navodi da mnoge studije povezuju visok unos soli ne samo s bolestima srca, već i s depresijom, anksioznošću i demencijom.
Velika analiza podataka iz britanske Biobanke, sprovedena na više od 270.000 ljudi, pokazala je da osobe koje "ponekad" dodaju so u hranu imaju 20 odsto veći rizik od depresije. Oni koji su priznali da "uvek" dosoljavaju obroke, imali su čak 45 odsto veći rizik. Slično istraživanje u Kini, sprovedeno na gotovo 440.000 ljudi, pokazalo je povećan rizik od depresije i anksioznosti kod onih koji redovno dosoljavaju.
Šta se dešava u mozgu?
Jedna teorija kaže da previše soli podstiče proizvodnju upalnog proteina IL-17A. Taj protein ne samo da povećava krvni pritisak, već može uticati i na hemijsku ravnotežu u mozgu, što negativno deluje na raspoloženje. Studije na miševima pokazale su da ishrana bogata solju povećava nivo tog proteina u mozgu i dovodi do znakova stresa i depresivnog ponašanja. Naučnici se nadaju da će uskoro sprovesti slična istraživanja i na ljudima.
Rizik od demencije i gubitka sluha
Nekoliko novijih studija upozorava i na povećan rizik od demencije kod ljudi koji redovno dosoljavaju obroke. Jedna je utvrdila povećanje rizika za 19 odsto, dok druga pokazuje rast i do 73 odsto. Visok krvni pritisak, koji često nastaje zbog previše soli, poznat je kao važan faktor u razvoju vaskularne demencije.
Osim toga, so može negativno delovati i na sluh. Istraživanje u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje stalno dodaju so u hranu imaju 23 odsto veći rizik od gubitka sluha, verovatno zbog poremećaja u ravnoteži tečnosti u unutrašnjem uhu.
Kako smanjiti unos soli?
Izbegavanje soli može biti izazovno, čak i za stručnjake. Profesor Bejli priznaje da nikada ne soli hranu, ali testovi su pokazali da i dalje unosi oko osam grama soli dnevno - što pokazuje koliko je teško ostati unutar preporuka.
Prema British Heart Foundationu, među najslanijim namirnicama su prerađeno meso, hleb, pica, gotovi sosevi, konzervirano povrće, suhomesnati proizvodi i keks. Stručnjaci savetuju da se smanji unos gotove hrane, da se pažljivo čitaju deklaracije i biraju proizvodi sa manje soli.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zdrava creva ključ za kvalitetan san: Mikrobiom utiče na raspoloženje i odmor
06.12.2025.•
1
Mnogi smatraju da se proces koji omogućava dobar i kvalitetan san dešava u mozgu, ali regenerativni san zapravo počinje nešto niže u telu: u crevima.
Svet se prvi put u ovom veku suočava sa porastom smrtnosti dece: Sprečiti ulaganjem u zdravstvo i vakcinaciju
04.12.2025.•
1
Ove godine smrtnost dece biće veća nego prošle godine, kada je u svetu 4,6 miliona dece umrlo pre navršene pete godine.
Šta sve možemo rešiti laserom u oftalmologiji?
04.12.2025.•
0
Upotreba lasera u oftalmologiji može se podeliti na primenu kod rešavanja problema na prednjem, kao i na zadnjem segmentu oka.
Naučnici u Teksasu uspeli da "podmlade" stare i oštećene ćelije
03.12.2025.•
1
Posebne nanočestice u obliku cveta mogu da podmlade oštećene ili ostarele ljudske ćelije.
SAD ukidaju obaveznu vakcinaciju novorođenčadi protiv hepatitisa B
03.12.2025.•
1
Članovi američkog Savetodavnog komiteta za imunizacije, koje je imenovao američki ministar zdravstva Robert F. Kenedi mlađi najavili su da će da glasaju za ukidanje obavezne vakcinacije novorođenčadi protiv hepatitisa B.
SZO preporučila upotrebu lekova za mršavljenje poput "ozempika"
02.12.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti.
SZO: HIV u 2024. registrovan kod 1,3 miliona ljudi, umrlo 630.000
30.11.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), saopštila je, uoči Dana borbe protiv side, da je tokom 2024. godine HIV infekciju registrovana kod 1,3 miliona ljudi, dok je 630.000 ljudi umrlo od uzroka povezanih sa HIV-om.
Nova istraživanja pokazala: Pad estrogena povećava rizik od Alchajmera kod žena
30.11.2025.•
0
Lekari sve više ukazuju da bi hormonska terapija tokom perimenopauze mogla da pomogne u smanjenju rizika od Alchajmerove bolesti kod žena, koje obolevaju gotovo dvostruko češće od muškaraca, piše NBC njuz.
VIDEO: Naučnici otkrili prelomnu tačku kada se starenje tela ubrzava
30.11.2025.•
0
Prolazak vremena može biti linearan, ali tok ljudskog starenja to nije.
Super-retka "hibridna" krvna grupa otkrivena kod samo troje ljudi
30.11.2025.•
0
Istraživanje o tome zašto se krv ne ponaša uvek kako lekari očekuju dovelo je do otkrića izuzetno retke mutacije u vrlo neuobičajenoj varijanti krvne grupe.
Mozak Brusa Vilisa biće doniran nauci
30.11.2025.•
6
Mozak glumca Brusa Vilisa biće doniran nauci, odlučila je njegova porodica.
Nova studija: Ljudi sa jednom krvnom grupom pod većim rizikom od razvoja ozbiljnog oboljenja jetre
29.11.2025.•
0
Ljudi sa krvnom grupom A mogli bi biti pod većim rizikom od razvoja autoimune bolesti jetre, teškog oboljenja koje može dovesti do ozbiljnog oštećenja ovog organa.
Nova studija pokazuje: Da li su tetovaže povezane sa većim rizikom od raka kože?
28.11.2025.•
0
Nova studija istraživača sa Univerziteta Lund u Švedskoj ukazuje na moguću vezu između tetovaža i povećanog rizika od melanoma, odnosno najopasnijeg oblika raka kože.
Sutra počinje Božićni post: "Batut" izdao savete kako treba da izgleda ishrana u tom periodu
27.11.2025.•
6
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a Institut "Batut" objavio je savete za sve one koji će se pridržavati ovog običaja.
Mali mineral, velika uloga: Kako pravilan unos joda održava metabolizam u balansu
27.11.2025.•
0
Jod je sitan, ali ključan element za rad štitne žlezde i za celu hormonalnu sliku organizma.
Prvi put odobren lek protiv masne jetre u Evropi: Sve veći problem
26.11.2025.•
1
Otprilike svaka četvrta osoba u Nemačkoj pati od masne jetre, često uzrokovane načinom života. Sada je Evropska agencija za lekove prvi put odobrila jedan lek za masnu jetru u poodmakloj fazi.
Da li ste pod stresom? Antropolozi kažu da vaše telo misli da se svakog dana borite s lavovima
26.11.2025.•
1
Porast hroničnog stresa mogao bi da bude rezultat nesklada između savremenog života i naše biologije, navodi se u novoj studiji.
Naučnici otkrivaju: Visokointenzivna joga najefikasnija protiv nesanice
25.11.2025.•
0
Vežbe pred spavanje možda bi mogle da budu dobro rešenje za nesanicu.
Istraživanje: Dnevna doza kima može pomoći u snižavanju holesterola
25.11.2025.•
1
Crno seme, koje se od davnina koristi u kuvanju i tradicionalnoj medicini, pokazalo je potencijal u snižavanju nivoa holesterola u novom kliničkom ispitivanju.
Američka zdravstvena agencija meta kritika zbog povezivanja vakcina sa autizmom
23.11.2025.•
1
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izmenili su svoju internet-stranicu kako bi ukazali na moguću povezanost između vakcina za novorođenčad i autizma.
Evo kada bi trebalo večerati tokom zime
23.11.2025.•
1
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Komentari 2
Serž
gradjaninX
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar