Previše soli ne škodi samo srcu: Šta pokazuju nova istraživanja?
Već više od dve decenije stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos soli šteti srcu i krvnim sudovima.
Međutim, nova istraživanja pokazuju da preterano konzumiranje soli može imati mnogo šire posledice. Osim što povećava rizik od visokog pritiska, sada se povezuje i sa depresijom, anksioznošću, demencijom, pa čak i gubitkom sluha, piše Daily Mail, a prenosi Index.hr.
Naučni savetodavni odbor za ishranu u Velikoj Britaniji još od 2003. preporučuje da odrasli ne unose više od šest grama soli dnevno, što odgovara jednoj kašičici. Ipak, prema podacima British Heart Foundationa, većina odraslih unosi oko 8,4 grama soli dnevno - čak 40 odsto više od preporučene količine.
Glavni problem nije so koju sami dodajemo u jelo, već ona skrivena u prerađenoj hrani. Čak tri četvrtine ukupnog unosa soli potiče iz namirnica poput hleba, žitarica, gotovih jela i suhomesnatih proizvoda, pa ju je teško izbeći čak i kada pazimo na ishranu.
So i mentalno zdravlje
Novi podaci jasno ukazuju na vezu između prekomerne upotrebe soli i mentalnog zdravlja. Profesor Metju Bejli, direktor Centra za kardiovaskularne nauke Univerziteta u Edinburgu, navodi da mnoge studije povezuju visok unos soli ne samo s bolestima srca, već i s depresijom, anksioznošću i demencijom.
Velika analiza podataka iz britanske Biobanke, sprovedena na više od 270.000 ljudi, pokazala je da osobe koje "ponekad" dodaju so u hranu imaju 20 odsto veći rizik od depresije. Oni koji su priznali da "uvek" dosoljavaju obroke, imali su čak 45 odsto veći rizik. Slično istraživanje u Kini, sprovedeno na gotovo 440.000 ljudi, pokazalo je povećan rizik od depresije i anksioznosti kod onih koji redovno dosoljavaju.
Šta se dešava u mozgu?
Jedna teorija kaže da previše soli podstiče proizvodnju upalnog proteina IL-17A. Taj protein ne samo da povećava krvni pritisak, već može uticati i na hemijsku ravnotežu u mozgu, što negativno deluje na raspoloženje. Studije na miševima pokazale su da ishrana bogata solju povećava nivo tog proteina u mozgu i dovodi do znakova stresa i depresivnog ponašanja. Naučnici se nadaju da će uskoro sprovesti slična istraživanja i na ljudima.
Rizik od demencije i gubitka sluha
Nekoliko novijih studija upozorava i na povećan rizik od demencije kod ljudi koji redovno dosoljavaju obroke. Jedna je utvrdila povećanje rizika za 19 odsto, dok druga pokazuje rast i do 73 odsto. Visok krvni pritisak, koji često nastaje zbog previše soli, poznat je kao važan faktor u razvoju vaskularne demencije.
Osim toga, so može negativno delovati i na sluh. Istraživanje u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje stalno dodaju so u hranu imaju 23 odsto veći rizik od gubitka sluha, verovatno zbog poremećaja u ravnoteži tečnosti u unutrašnjem uhu.
Kako smanjiti unos soli?
Izbegavanje soli može biti izazovno, čak i za stručnjake. Profesor Bejli priznaje da nikada ne soli hranu, ali testovi su pokazali da i dalje unosi oko osam grama soli dnevno - što pokazuje koliko je teško ostati unutar preporuka.
Prema British Heart Foundationu, među najslanijim namirnicama su prerađeno meso, hleb, pica, gotovi sosevi, konzervirano povrće, suhomesnati proizvodi i keks. Stručnjaci savetuju da se smanji unos gotove hrane, da se pažljivo čitaju deklaracije i biraju proizvodi sa manje soli.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
1
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
1
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
1
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Komentari 2
Serž
gradjaninX
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar