Zašto je koenzim Q10 važan za pravilan rad srca - objašnjava kardiolog
Da li ste znali da srce dnevno napravi oko 100.000 otkucaja?
Foto: 021.rs (AI)
Ovaj neumorni motor u organizmu zahteva zbog toga i veliku količinu energije, a jedan od ključnih faktora za njegovu optimalnu funkciju je koenzim Q10. O tome šta je koenzim Q 10 i zašto je važan, objašnjava specijalista kardiologije dr Stevan Keča.
Koenzim Q10, poznat i kao ubikinon, je supstanca slična vitaminima, sa enzimskom strukturom. Smanjenjem sinteze, ovog za organizam značajnog koenzima, počinju da se javljaju prvi simptomi kardiovaskularnih oboljenja, posebno nakon 30. godine.
Kako je istaknuto, njegova prirodna sinteza u organizmu opada s godinama, a posledice toga se mogu osetiti upravo tamo gde je najvažnije – u zdravlju srca i krvnih sudova.
Ne samo kod ljudi, već i kod drugih organizama postoji sposobnost sinteze koenzima Q10. Prisutan je u namirnicama životinjskog porekla, poput govedine (posebno iznutrica) i morske ribe. Međutim, njihova svakodnevna konzumacija nije uvek preporučljiva iz zdravstvenih razloga ili zbog visoke cene, koja nije prihvatljiva za veći deo stanovništva. Sve navedeno ukazuje upravo na povećanu potrebu za suplementacijom.
Koenzim Q10 ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, jer je esencijalan za brojne biološke procese. Daje ćelijama potrebnu energiju i štiti ih od oštećenja. Kao moćan antioksidans, pomaže telu da ostane snažno, puno energije i otpornije na svakodnevni stres.
Foto: Privatna arhiva/Dr Stevan Keča
Smanjenje sinteze Koenzima Q10 može dovesti do smanjenja ukupnog energetskog balansa u organizmu, što negativno utiče na funkciju više organskih sistema, progresijom i pogoršanjem srčane slabosti.
Kardiovaskularna oboljenja (KVO) su, prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije, najčešći uzrok smrtnosti i obolevanja, zbog čega je važno istaknuti značaj Koenzima Q10 za zdravlje srca i krvnih sudova.
Sprovedene studije, sa velikim brojem ispitanika, pokazale su štetne efekte slobodnih radikala koji, u nedostatku Koenzima Q10, rastu i povećavaju svoj toksični efekat, a na taj način podstiču oksidativni stres.
Srce je mišićni organ koji neprestano radi i ima velike energetske potrebe. Pacijenti sa oboljenjem srčanog mišića često imaju nedostatak energije, što može dovesti do širenja oštećenih područja.
Ovi pacijenti obično su pretrpeli kardiovaskularni događaj, pate od aritmija ili angine pectoris – ukratko, to su pacijenti čije srce traži dodatnu energiju. Preporučuje se kao dodatak standardnoj terapiji nakon akutnog infarkta miokarda, jer poboljšava snabdevanje energijom preostalog zdravog srčanog mišića i odlaže razvoj srčanog zatajenja.
Svi kardiovaskularni bolesnici koji koriste standardnu terapiju uključuju statine, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj prevenciji. Hronična upotreba statina dovodi do smanjenja nivoa koenzima Q10, što indirektno smanjuje njegovu sintezu, pa je suplementacija poželjna.
U nekim studijama primećeno je da kod bolesnika koji imaju nuspojave od statinske terapije (statinom indukovana miopatija), tegobe su značajno manje izražene uz suplementaciju.
Takođe, dokazi ukazuju na to da suplementacija Koenzimom Q10 može smanjiti broj bolničkih lečenja i ukupan mortalitet kod pacijenata sa kardiovaskularnim oboljenjima, iako to svakako nije prva linija lečenja.
Osim toga, koenzim Q10 se preporučuje i osobama sa dijabetesom, jer je primećeno da, pored prethodno navedenih efekata, pozitivno utiče i na smanjenje nivoa šećera u krvi, što može doprineti boljoj kontroli bolesti.
Kako nisu primećene značajnije nuspojave nakon dugotrajne primene, koenzim Q10 se preporučuje kao siguran suplement sa malim rizikom od interakcija sa drugim lekovima. Kako bi se svi benefiti koenzima Q10 ispoljili, važno je izabrati i oblik koji vaše telo zaista može da iskoristi.
BiVits ACTIVA Koenzim Q10 150 phospholipid sadrži koenzim Q10 u superiornoj formi – vezan za fosfolipide – što omogućava znatno bolju apsorpciju u odnosu na standardne oblike. Doza od 150 mg odabrana je u skladu sa preporukama studija koje su pokazale povoljan efekat na energiju srčanog mišića kod pacijenata sa povećanim potrebama.
Za one koji žele da svom srcu obezbede energiju koja mu je svakog dana potrebna – ovo je izbor koji pravi razliku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.