Brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda, otkriven je u blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav.
"Reč o nalazu iz reda senzacionalnih, jedinstvenih i neverovatnih, bez preterivanja... Sam tip broda poseduje elemente koji se nisu bitno menjali tokom milenijuma, tako da nalaz nije moguće na taj način datovati", rekao je doktor Miomir Korać koji vodi istraživanja u Viminacijumu.
Kod Viminacijuma je, inače, bila smeštena rimska flota Classis Flaviae. Analize će pokazati da li je reč o rimskom, vizantijskom ili srednjovekovnom brodu, ili pak o brodu iz mnogo ranijeg praistorijskog perioda, ali je jasno da će ovo otkriće zauzeti posebno mesto u već izuzetnoj ponudi Arheološkog parka Viminacijum, kao jedinstveno otkriće na našim prostorima, smatra on.
Sve je počelo kada je džinovski bager na površinskom kopu uglja Drmno tokom rada naišao na ostatke dasaka na već pomenutoj dubini. Bagerista je, imajući u vidu bogatu istoriju ovog područja, pravilno zaključio da se radi o ostacima iz minulih vremena i obavestio arheološku ekipu uposlenu na istraživanjima antičkog Viminacijuma, koja je posetila lokaciju pod svetlostima reflektora budući da se bližila ponoć.
Deo broda je oštećen radom bagera ali su ti delovi pronađeni tako da će brod u celini moći da se rekonstruiše. Pramac broda podseća na rimski rostrum što možda ukazuje da je u pitanju manji ratni brod. Ravno dno broda ukazuje da je projektovan za dejstva u plitkim rečnim vodama, naveo je Korać.
Trenutno se radi na pražnjenju unutrašnjosti korita gde su se možda očuvali delovi pokretnog inventara. Geolozi će na osnovu slojeva utvrditi u kom periodu je na ovom prostoru postojala reka, dok će fizikohemičari analizom radioaktivnog uglenjikovog izotopa C4 moći da utvrde u kom je periodu posečeno drveće upotrebljeno za gradnju broda.
Ovo je još jedno fantastično otkriće na području Viminacijuma. Čim se završi ovaj haos sa koronom idem ponovo da posetim ovo nalazište, a toplo preporučujem i drugima.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Predsednik SAD Donald Tramp je tokom današnjeg sastanka svog kabineta podižući crno-zlatnu hemijsku olovku napravljenu po narudžbi ispričao dugačku priču o tome kako je ona postala deo inventara Bele kuće.
U crkvi u holandskom gradu Mastrihtu pronađen je skelet za koji se pretpostavlja da bi mogao da pripada francuskom musketaru Šarlu de Batsu de Kastelmor d'Artanjanu, čiji su posmrtni ostaci vekovima bili nepoznati.
Potonula nuklearna podmornica iz vremena Hladnog rata ispušta radioaktivni materijal u duboke, mračne vode na dnu Norveškog mora, pokazalo je istraživanje.
Lovci na meteorite tragaju u državi Ohajo, SAD, nadajući se da će naći fragmente svemirske stene teške oko sedam tona koja je udarila u Zemlju ove nedelje.
Selektor fudbalske reprezentacije Senegala Pape Tijav premestio je trofej pobednika Afričkog kupa nacija u vojnu bazu usred spora sa Marokom oko šampionske titule.
Skoro dve trećine stanovnika Beča retko ili nikada ne koristi automobil, pokazala je poslednja analiza mobilnosti, koju je objavila Austrijska organizacija za održivu mobilnost (VCO).
Finska je i ove godine proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, deveti put zaredom, saopštio je Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu u Oksfordu.
Ministarstvo saobraćaja Malte pripremilo je jedinstven program kojim se mladi motivišu da umesto polaganja vozačkog ispita i vožnje automobila razmisle o alternativama i usput zarade.
Glavni dobitak od tri miliona evra izvučen je na belgijskoj nacionalnoj lutriji, a osvojila ga je grupa od 77 stanovnika grada Bornem, koja je zajednički izvršila uplatu.
Istraživači su pomoću metoda koje omogućavaju identifikaciju ugljenika precizno utvrdili starost pećinskih crteža iz doba paleolita u francuskom departmanu Dordonja i Ardeš.
Komentari 1
Saveta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar