Naši drevni rođaci trčali su na dve noge, kao i homosapijensi, međutim njihova brzina bila je mnogo manja nego naša.
Foto: Pixabay
To je pokazala kompjuterska simulacija trčanja vrste australopithecus afarensis, čiji su pripadnici živeli pre više od tri miliona godina, a kojima je pripadala i čuvena Lusi. Njeni ostaci pronađeni su 1974, i smatraju se najstarijim očuvanim ostacima žene, prenosi RTS.
Naši preci vrste australopithecus afarensis hodali su uspravno, na dve noge, i to je jedan od razloga što su njihovi fosili omiljeni među istraživačima koji žele da otkriju kako je hodanje na dve noge evoluiralo kod ljudi. Ipak, mali je broj studija koje su istraživale način trčanja hominina jer to iziskuje više od analiza fosilizovanih otisaka stopala i kostiju, objasnio je Karl Bejts, istraživač evolucione biomehanike sa Univerziteta u Liverpulu.
Bejts i njegove kolege kreirali su 3D digitalni model skeleta Lusi, skoro kompletnog i oko 3,2 miliona godina starog primerka otkrivenog u Etiopiji. Koristili su mišićne karakteristike današnjih majmuna i površinu Lusinih kostiju da bi najpre izračunali mišićnu masu drevnog hominina.
Potom su koristili simulator za "pokretanje" modela koji je predstavljao Lusi. Na kraju su poredili dobijene performanse sa performansama digitalnog modela modernog čoveka.
"U ovoj analizi detaljno je prikazana brzina trčanja hominina, ali i i mišićne adaptacije koje omogućavaju savremenim ljudima da trče na duge staze. Reč je o veoma temeljnom pristupu", izjavio je Herman Poncer, evolucioni antropolog sa Univerziteta Đuk u Daramu.
Could you outrun Lucy? Researchers have tried to work out how fast Australopithecus afarensis could run by creating a 3D digital robot of the ancient hominin.https://t.co/B9AkgpArMT
Iako nema izduženu Ahilovu tetivu, simulacije su pokazale da je Lusi mogla da trči na dve noge, i pored skraćenih mišićnih vlakana. Upravo se za ta vlakna smatra da zahvaljujući njima savremeni ljudi mogu da izdrže duže trčanje.
Ipak, brzina nije bila Lusina jača strana. Ona je mogla da dostigne najviše oko pet metara u sekundi, čak i nakon što su istraživači premodelirali njeno telo sa ljudskim mišićima.
Il y a 50 ans, Maurice Taieb et Yves Coppens découvraient une nouvelle espèce de plus de 3 millions d’années, l’Australopithecus afarensis.
Ils la baptisaient Lucy. Cette histoire n’a jamais cessé d’être remodelée.
Suprotno tome, ljudski model je trčao približno osam metara u sekundi.
Svi modeli su pokazali da su njene fizičke proporcije bile glavni krivac za tu sporost, a kako objašnjava Bejts, "čak i ako joj pojačate sve mišiće, ona je i dalje imala malu brzinu".
Istraživači su onda procenili da li određeni mišići imaju ulogu u potrošnji energije za vreme trčanja. Kada su dodali ljudske skočne mišiće modelu Lusi, potrošnja energije je bila uporediva sa potrošnjom životinja slične veličine. Ipak, trčanje je postalo napornije za Lusi kada je tim istraživača zamenio ljudske skočne mišiće majmunskim. To ukazuje da adaptacije Ahilove tetive i okolnih mišića omogućavaju modernim ljudima da trče u dužem vremenskom roku.
Bejts i njegov tim sada planiraju da istraže da li su umor i opterećenje kostiju takođe uticali na to kako je Lusi trčala.
Са милијардама доказа свугде око нас или чика на небу са 0 доказа али причом коју фурају брадати мушкарци са озбиљним погледима иза којих је апсолутно ништа.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Arheolozi su otkrili vojnu tvrđavu staru 3.500 godina u severnoj pustinji Sinaj, nedaleko od mediteranske obale, saopštilo je egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord, prenosi Špigel.
Aukcijska kuća Sotebi saopštila je da je u okviru svoje "Kraljevske i plemićke rasprodaje" ponudila na prodaju broš francuskog cara Napoleona, koji nema nikakve veze sa spektakularnom pljačkom u muzeju Luvr.
U Grčkoj od 2009. godine postoji stranka koja se intenzivno bori za prava pušača, a reč je o političkoj partiji naziva Κ.Ο.Τ.Ε.Σ. (Pušačka grupa za umetnost i vizuelnu umetnost).
Trojica fotografa na Novom Zelandu uspela su da snime "crvene vilenjake" ili crvene munje, jedan od najređih svetlosnih fenomena na svetu, tokom kog se na nebu pojavljuju bljeskovi grimizne boje.
Veliki, izgoreli metalni objekat pronađen u pustinji Pilbara najverovatnije je deo svemirskog otpada koji je pao na Zemlju, saopštila je Policija Zapadne Australije, prenosi ScienceAlert.
Na kakvom istorijskom blagu leži Beograd, saznajemo onda kada se u gradu nešto gradi. Svaki put kad bageri počnu da kopaju, postoji mogućnost da se otkrije vredan arheološki lokalitet.
Pikasov portret njegove dugogodišnje muze i partnerke Dore Mar koji nije bio viđen u javnosti više od osam decenija prodat je na aukciji za 27 miliona evra.
Zbog "krađe" načete čokolade iz salona na spratu na kom se nalazi kabinet gradonačelnnice Rijeke Ive Rinčić, delu zaposlenih je zabranjen pristup bez najave ili posebnog poziva.
Argentinski naučnici pronašli su u lancu Anda gotovo potpuno očuvan skelet nove vrste dinosaurusa koji je živeo pre oko 230 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih na svetu, objavio je institut Koniset.
Paleontolozi su u kamenolomu u Oksfordširu otkrili jednu od najdužih staza dinosaurusa ikada pronađenih, koja se proteže na 220 metara i pruža uvid u život dinosaurusa pre 166 miliona godina.
Saudijska Arabija je krajem 2024. godine započela izgradnju "Mukaaba", monumentalne strukture u Rijadu, koja je oblikovana kao kolosalna kocka i namenjena da postane najveća građevina na Zemlji.
Britanski regulator komunikacija Ofkom je izrekao kaznu od 21 milion funti (24,1 milion evra) tamošnjoj Kraljevskoj pošti (Royal Mail) zbog hroničnog kašnjenja isporuka.
Penzionisani radnik obezbeđenja iz Oklanda na Novom Zelandu Lorens Votkins ima zvanično najduže lično ime na svetu, što je potvrđeno i u Ginisovoj knjizi rekorda.
Komentari 3
Презиме
Arheolog
Robert
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar