Najhladnija i "naopaka" planeta Uran otkrivena je na današnji dan
Na današnji dan, 13. marta 1781. godine, Vilhelm Heršel, objavio je da je otkrivena planeta Uran.
Posmatrači i stručnjaci ga neko vreme nisu priznavali za planetu, zbog njegove slabe vidljivosti. Ipak, uz pomoć teleskopa, krajem 18. veka, proširene su granice Solarnog sistema, i Uran, kao sedma planeta po udaljenosti od Sunca, dobija zvanje planete.
Uran je dobio ime po starogrčkom božanstvu neba. Vilhelm Heršel je u početku mislio da je ugledao kometu. Uran je, zapravo, viđen i mnogo puta pre (na granici je vidljivosti golim okom), ali je u kartama bio prikazan kao uobičajena zvezda.
Uranov sistem ima jedinstvenu konfiguraciju među planetama Sunčevog sistema, pošto je njegova osa rotacije položena na bok, skoro u ravan njegove revolucije oko Sunca; njegov južni i severni pol leže tamo gde je većini planeta ekvator.
Slike sa "Vojadžera 2", prikazuju Uran kao nezanimljivu planetu bez oblaka ili oluja koje su imale druge planete-džinovi.
Međutim, posmatrači sa Zemlje su ipak primetili znake sezonskih promena i pojačane aktivnosti vetra, kada se Uran približi svojoj ravnodnevnici, prenosi RTS.
Ledeni div
Uran, kao i Neptun ima drugačiji unutrašnji i atmosferski sastav od gasovitih divova - Jupitera i Saturna. Zbog toga ih astronomi ponekad svrstavaju u posebnu kategoriju "ledenih divova".
Iako nije najdalja planeta od Sunca Uran je najhladniji.
Njegova atmosfera, sa temperaturom od −224 °C, sastavljena je pretežno od vodonika i helijuma, uz visok procenat vodenog, amonijskog i metanskog leda, i tragove ugljovodonika. Uprkos niskim spoljnim temperaturama, temperatura prema unutrašnjosti raste do nekoliko hiljada Celzijusovih stepeni.
Kao i ostale planete-džinovi, i zeleno-plavičati Uran ima prstenove -za sada je utvrđeno 13, i 28 satelita.
Smatra se da, kao i Neptun, ima malo kameno jezgro, ali, za razliku od ostalih gasovitih divova, nema sopstveni izvor toplote u unutrašnjosti.
Fotografije teleskopa "Habl" otkrivaju sve veću aktivnost u Uranovoj atmosferi. "Habl" je tokom 1998. godine snimio čak 20 svetlih oblaka, najverovatnije sastavljenih od kristala metana, na različitim visinama.
Vetrovi na ekvatoru Urana duvaju brzinama do 50 metara u sekundi, što je dosta sporije nego na srodnim planetama.
Ova planeta ima i smenu godišnjih doba, a jedan Uranov obilazak oko Sunca traje 83,83 godine, dok se oko svoje ose okrene za 17 sati i 14 minuta.
Ofelija i Julija - Uranovi sateliti i čudesni tamni prstenovi
Do danas je pronađeno ukupno 28 Uranovih satelita. Za razliku od ostalih planeta čiji sateliti dobijaju imena uglavnom po mitskim likovima, Uranovi sateliti su dobijali imena po likovima iz dela Vilijama Šekspira i Aleksandra Poupa: Kordelija, Ofelija, Bjanka, Julija, Rozalinda…
Heršel je nekoliko godina po otkriću planete, otkrio prva dva velika Uranova satelita Titaniju i Oberon, a Lasel je 1851. godine otkrio Arijel i Umbriejl. Miranda, najmanji od pet velikih Uranovih satelita, otkrivena je 1948. godine.
U novije vreme su se uz pomoć starih "Vojadžerovih fotografija" i posmatranjem putem modernih teleskopa otkrivali novi Uranovi sateliti.
Tako su 1997. otkriveni Kaliban i Sikoraks, a 1999. još tri: Prospero, Setebos i Stefano.
Za vreme pomračenja zvezde Sigma Kentaura Uranom, 1977. godine primećena je jedna nepredviđena pojava. Naime, zvezda nije naglo nestala iza Urana, već je pre i posle pomračenja devet puta zatitrala, što je bio rezultat prolaska iza Uranovih devet prstenova.
Deseti i jedanaesti prsten su otkriveni kasnije, 1985. godine.
Redom od Urana prema spoljašnjosti nalaze se prstenovi sastavljeni od ekstremo tamnih čestica: 1986U2R, 6, 5, 4, Alfa, Beta, Eta, Gama, Delta, Lambda (bivši 1986U1R) i Epsilon.
Samo jedna letelica je posetila Uran, odnosno proletela pored njega, i to je bio "Vojadžer 2", koji je 24. januara 1986. godine. prošao 81.500 iznad vrhova Uranovih oblaka.
Tom prilikom, napravljeno je dosta fotografija planete, koja kao da leži dok se okreće oko Sunca, i koja je dugo i nepravedno bila smatrana "tek jednom zvezdom".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Oformljen TikTok U.S.
23.01.2026.•
0
Platforma TikTok oformila je danas svoj američki entitet TikTok U.S. nakon višegodišnjih pregovora sa kineskim vlasnikom te društvene mreže, kompanijom BajtDens, čiju aplikaciju koristi više od 200 miliona Amerikanaca.
Na današnji dan: Studenti u Beogradu 100 sati stajali pred kordonom 1997. godine
23.01.2026.•
7
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. januar, u svetu i kod nas.
Južna Koreja usvojila zakon protiv zloupotrebe veštačke inteligencije
22.01.2026.•
2
Južna Koreja je danas postala prva zemlja u svetu u kojoj je na snagu stupio sveobuhvatan zakon koji reguliše primenu veštačke inteligencije (AI).
Kako se rešiti mirisa duvana iz stana ili kuće: Ovo su saveti
22.01.2026.•
8
Nije važno da li vi pušite ili ne, dovoljno je svega nekoliko zapaljenih cigareta u zatvorenom prostoru da čitava prostorija poprimi težak, ustajao miris koji se zadržava dugo nakon što gosti odu.
Na današnji dan: "Krvava nedelja" u Petrogradu, umrla kraljica Viktorija, rođen lord Bajron
22.01.2026.•
0
Ovo je pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 22. januar, u svetu i kod nas.
Milkina aplska mlečna čokolada proglašena za "Prevaru sa ambalažom": Smanjeno pakovanje
21.01.2026.•
7
Hamburški centar za potrošače proglasio je Milikinu alpsku mlečnu čokoladu za "Prevaru sa ambalažom za 2025 godinu", za šta je glasalo čak 66,7 odsto, odnosno dve trećine glasača.
Na današnji dan: Umrli Lenjin i Orvel, u Monte Karlu prvi auto-reli, rođen Plasido Domingo
21.01.2026.•
0
Ovo je pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 21. januar, u svetu i kod nas.
Previše grejanja remeti san: Lekar otkriva uobičajen problem u spavaćoj sobi
20.01.2026.•
3
Kako temperature opadaju, sve više ljudi se žali na poteškoće sa snom, a jedan lekar ukazuje na najčešći uzrok tog problema.
Britanija razmatra zabranu društvenih mreža za tinejdžere
20.01.2026.•
1
Britanska vlada razmatra zabranu društvenih mreža za tinejdžere i pooštravanje zakona kako bi zaštitila decu od štetnog sadržaja i prekomernog korišćenja ekrana.
Na današnji dan: Umrli vojvoda Bojović, Džoni Vajsmiler i Odri Hepbern, počeo raspad SFRJ
20.01.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 20. januar, u svetu i kod nas.
Preminuo italijanski modni dizajner Valentino
19.01.2026.•
1
Valentino Garavani, italijanski modni dizajner i osnivač čuvenog brenda Valentino, preminuo je u 93. godini.
Na današnji dan: Rođen Edgar Alan Po, umrli Zaharije Orfelin i Branislav Nušić
19.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 19. januar, u svetu i kod nas.
VIDEO: Nekadašnji britanski nuklearni bunker pašće u more
18.01.2026.•
0
Nuklearni bunker je na "samo nekoliko dana" udaljen od pada u more zbog erozije obale.
Vašington razmatra da ukine sve saobraćajne kamere
18.01.2026.•
0
Gradska uprava za saobraćaj Vašingtona planira da ukine saobraćajne kamere, uključujući one koje nadziru brzinu, crvena svetla i znakove stop.
Univerzitet u Teksasu zabranio Platona jer promoviše rodnu ideologiju i homoseksualnost
18.01.2026.•
0
Spisi starogrčkog filozofa Platona, čije se delo smatra osnovom moderne filozofije, proglašeni su previše kontroverznim za Univerzitet Teksas A&M.
Na današnji dan: Kraj opsade Lenjingrada, poginuo Džemal Bijedić, rođen Oskar Davičo
18.01.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 18. januar, u svetu i kod nas.
Nobelov komitet: U istoriji ostaje upisan originalni laureat, bez obzira na sudbinu medalje
17.01.2026.•
2
Nobelova nagrada za mir ostaje neraskidivo vezana za osobu ili organizaciju koja je proglašena laureatom, bez obzira na to šta se kasnije desi sa medaljom, diplomom ili novčanim iznosom, saopštio je Nobelov komitet.
Komunikacija bez greške: Loše navike koje treba izbeći
17.01.2026.•
1
Uobičajeno imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, da je to samo nešto što prirodno dobro radimo, a ne nešto što može da se usavrši, razvije i nešto čemu možemo svesno da posvetimo pažnju.
Na današnji dan: Rođen Bendžamin Frenklin, ubijen Patris Lumumba, umro Bobi Fišer
17.01.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 17. januar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umro Jovan Cvijić, zapalio se Jan Palah
16.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 16. januar.
Uvedeno ograničenje od 30 km/h u centru Rima
15.01.2026.•
3
Istorijski centar Rima od danas, 15. januara, zvanično postaje "Zona 30", sa maksimalnim ograničenjem brzine od 30 kilometara na čas, nakon što je gradska uprava potpisala odluku o stupanju ove mere na snagu.
Komentari 2
Cole
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar