Nova studija upozorava: Porast nivoa mora postaje nezaustavljiv, klimatske migracije neminovne
Povećanje nivoa mora izazvaće posledice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do "katastrofalnih migracija", upozorava nova studija.
Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosečnim nivoom zagrevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.
Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usled klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora, navodi se u naučnoj studiji "Warming of +1.5 °C is too high for polar ice sheets", objavljenoj 20. maja u časopisu nature.com.
Međunarodni cilj da se globalno zagrevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan, piše Gardijan, prenosi RTS.
Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja veka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.
Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika. Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.
Do čega bi doveo potencijalni porast nivoa mora od 20 centimetara do 2050. godine
Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.
Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.
Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrevanja koja se izbegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.
Porast nivoa mora i klimatske migracije
Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u poslednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procenjivano.
Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbegnu najgore posledice globalnog zagrevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je reč o porastu nivoa mora.
Istraživači su rekli da je "sigurnu granicu" temperature za ledene pokrivače teško proceniti, ali da će verovatno biti jedan stepen i ispod. Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbežan, poručuju naučnici.
"Ono što podrazumevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se sprečile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna gramoca je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i videćete masovne migracije u razmerama koje nismo nikada doživeli u modernoj civilizaciji", rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.
Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.
Vođa studije, profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu, kaže da "polako počinje da se primećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje".
Prosečna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog proseka.
Međutim, međunarodni cilj meri se kao prosek u periodu od 20 godina, pa se još uvek ne smatra da je granica premašena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
U Čileu zaplenjeno više od 200 fosila amonita
27.09.2026.•
0
Carinici u Čileu otkrili su i zaplenili više od 200 fosila mekušaca amonita u transportnom kontejneru iz Madagaskara, saopštili su zvaničnici.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro
27.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
5
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Dvojica Nemaca privedena nakon što su okačili slike u sali "Mona Lize" u Luvru
20.09.2026.•
1
Dvojica nemačkih državljana privedena su nakon što su u muzeju Luvr u Parizu, u sali u kojoj je izložena čuvena Mona Liza Leonarda da Vinčija, pomoću lepljive trake okačila dve slike na zid, saopštila je policija.
Na današnji dan: Magelan krenuo na put oko sveta, umro Simon Vizental, rođena Sofija Loren
20.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 20. septembra, u Srbiji i u svetu.
Čuvena osvetnička haljina princeze Dajane izložena pred aukciju
19.09.2026.•
0
Izazovna crna haljina koju je pokojna britanska princeza Dajana nosila na dan kada je njen suprug, sadašnji kralj Čarls III, javno priznao da je vara, izložena je pred prodaju na aukciji u Sotbiju.
Umro čuveni fudbaler Intera Sandro Macola
19.09.2026.•
0
Čuveni fudbaler Intera iz Milana, bivši kapiten Sandro Macola umro je u 83. godini, saopštio je danas italijanski klub.
Na današnji dan: Miki Maus prvi put na filmu, održan prvi izbor za mis, rođen Vilijam Golding
19.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. septembar.
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Komentari 1
Pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar