
Nova studija upozorava: Porast nivoa mora postaje nezaustavljiv, klimatske migracije neminovne
Povećanje nivoa mora izazvaće posledice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do "katastrofalnih migracija", upozorava nova studija.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosečnim nivoom zagrevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.
Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usled klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora, navodi se u naučnoj studiji "Warming of +1.5 °C is too high for polar ice sheets", objavljenoj 20. maja u časopisu nature.com.
Međunarodni cilj da se globalno zagrevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan, piše Gardijan, prenosi RTS.
Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja veka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.
Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika. Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.
Do čega bi doveo potencijalni porast nivoa mora od 20 centimetara do 2050. godine
Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.
Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.
Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrevanja koja se izbegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.
Porast nivoa mora i klimatske migracije
Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u poslednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procenjivano.
Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbegnu najgore posledice globalnog zagrevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je reč o porastu nivoa mora.
Istraživači su rekli da je "sigurnu granicu" temperature za ledene pokrivače teško proceniti, ali da će verovatno biti jedan stepen i ispod. Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbežan, poručuju naučnici.
"Ono što podrazumevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se sprečile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna gramoca je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i videćete masovne migracije u razmerama koje nismo nikada doživeli u modernoj civilizaciji", rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.
Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.
Vođa studije, profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu, kaže da "polako počinje da se primećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje".
Prosečna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog proseka.
Međutim, međunarodni cilj meri se kao prosek u periodu od 20 godina, pa se još uvek ne smatra da je granica premašena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Haile Selasije
12.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
FOTO, VIDEO: Benksijev mural kako sudija tuče čekićem demonstranta uklonjen sa suda u Londonu
11.09.2025.•
3
Benksijevo umetničko delo na zidu suda u Londonu - sudija tuče demonstranta, moralo je da nestane.
Na današnji dan: Teroristi srušili kule bliznakinje, ubijen Aljende, Bitlsi snimili prvi singl
11.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. septembar.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Tolstoj i Joakim Vujić, preminuli Malarme, Lotre i Mao Cedung
09.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 9. septembar.
Na današnji dan: Visarion Pavlović otvorio školu u Novom Sadu, počela opsada Lenjingrada, umra Elizabeta II
08.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 8. septembar, u Srbiji i svetu.
Violina Alberta Ajnštajna ide na aukciju: Očekuje se da će biti prodata za 350.000 evra
07.09.2025.•
0
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Ometanje GPS-a aviona se sve češće dešava: Kako to funkcioniše?
07.09.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen letela je u Bugarsku kada je GPS sistem njenog aviona ometen u operaciji za koju se sumnja na Rusiju, primoravajući pilote da se oslanjaju na rezervnu navigaciju.
Na današnji dan: Rođena kraljica Elizabeta, zarobljen Kapetan Koča, prvi put SAD nazvane "Ujka Sem"
07.09.2025.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 7. septembra, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Umrli Pavaroti, Kurosava i Belmondo, Lenjingradu vraćen naziv Sankt Peterburg
06.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 6. septembar.
Na današnji dan: Ubijeno 11 izraelskih sportista na OI u Minhenu, umrla Majka Tereza
05.09.2025.•
2
Pregled dešavanja na današnji dan, 5. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Osnovan Los Anđeles, rođen Mihailo Obrenović, umro Bora Čorba
04.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 4. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umri Kromvel i Turgenjev, u Jugoslaviji proglašen oktroisani Ustav
03.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 3. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Japanci potpisali kapitulaciju u Drugom svetskom ratu, umrli Tolkin i Frederik Pol
02.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 2. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Edgar Rajs Barouz, počeo Drugi svetski rat, uspostavljena AP Vojvodina
01.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. septembar.
VIDEO: Ovaj kružni tok ukinut je u rekordnom roku
31.08.2025.•
2
Najbizarniji kružni tok koji je ikada otvoren za saobraćaj nalazio se u Australu, predgrađu Sindeja.
Švajcarska kaznila vozača sa 110.000 dolara zbog prebrze vožnje
31.08.2025.•
3
Francuski državljanin koji živi u Lozani mogao bi da plati jednu od najvećih saobraćajnih kazni u Švajcarskoj - čak 90.000 švajcarskih franaka (više od 110.000 američkih dolara).
Japanski grad želi da ograniči stanovnicima upotrebu mobilnog na dva sata dnevno
31.08.2025.•
0
Japanski grad Tojoake saopštio je da planira da svojim stanovnicima uvede ograničenje korišćenja pametnih telefona na dva sata dnevno.
Objavljena lista najmiroljubivijih zemalja: Evo kako se kotira Srbija
31.08.2025.•
5
Međunarodna think tank organizacija, Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics and Peace), objavila je ovogodišnji globalni indeks mira (Global Peace Index - GPI).
Nemački grad vozačima ispušta vazduh iz guma dok ne plate dug
31.08.2025.•
6
U nemačkom gradu Citauu u Saksoniji gradske vlasti uvele su drastičnu meru za naplatu dugovanja - umesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.
Komentari 1
Pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar