Meduze dremaju kao i mi - i to bi moglo da objasni poreklo sna

Meduze prespavaju trećinu svakog dana, baš kao i mi, uprkos njihovoj neverovatno drugačijoj fiziologiji, pokazuje nova studija istraživača sa Univerziteta Bar-Ilan u Izraelu.
Meduze dremaju kao i mi - i to bi moglo da objasni poreklo sna
Foto: Pixabay
Ovo sugeriše da je poreklo sna izuzetno drevno, jer su se naši ljudski preci odvojili od meduza (filium Cnidaria) još pre otprilike milijardu godina.
 
Žarnjaci nemaju centralizovani mozak. Umesto toga, imaju neuronske mreže koje se protežu duž njihovih tela. Uprkos toj jednostavnoj neuronskoj organizaciji, primećeno je da ove vodene plutače spavaju, baš kao i životinje koje imaju nervni sistem.
Međutim, period nepokretnosti i smanjene budnosti nosi rizike.
 
"Evolucija sna došla je uz velike kompromise za preživljavanje, poput smanjene svesnosti o okruženju i povećane ranjivosti pred predatorima", objašnjavaju hronobiolog Rafaël Agijon i njegove kolege u svom radu.
Ipak, meduze obično spavaju tokom noći kao i ljudi, a čak i dremnu oko podneva. U međuvremenu, njihov bliski rođak, morska sasa, ima noćnu smenu - spava tokom dana. Dakle, mora postojati snažna korist od spavanja koja nadmašuje rizike, prenosi ScienceAlert.
 
Primerci meduze "naopako" (Cassiopea andromeda) i morske sase zvezdastog izgleda (Nematostella vectensis) pokazali su povećano oštećenje neuronske DNK kada su bili uskraćeni za san - nešto što su istraživači uočili kako u laboratorijskim, tako i u prirodnim uslovima.
 
Štaviše, kada je njihovo spoljašnje okruženje uzrokovalo povećano oštećenje neuronske DNK, obe vrste žarnjaka su više spavale. 
 
Otkrića sugerišu da je san možda evoluirao kao način da zaštiti ćelije od oštećenja.
 
 
Kada su tretirane melatoninom, životinje su spavale više, a oštećenje DNK se potom smanjilo. Istraživači sumnjaju da žarnjaci koriste sistem melatonina sličan našem da bi uskladili svoje cikluse spavanja sa ciklusima dnevne svetlosti.
 
"Nedostatak sna, ultraljubičasto zračenje i mutageni povećavaju oštećenje neuronske DNK i potrebu za snom. Spontani i izazvani san olakšavaju stabilnost genoma", piše tim u svom radu.
Dakle, čak i jednostavni nervni sistemi zahtevaju odmor kako bi se smanjilo neizbežno oštećenje DNK koje prati budnost.
 
"Ravnoteža između oštećenja DNK i njenog popravka nije dovoljna tokom budnosti, a san pruža objedinjeni period za efikasno ćelijsko održavanje u pojedinačnim neuronima. Ovi rezultati sugerišu da su oštećenja DNK i ćelijski stres u jednostavnim nervnim mrežama možda podstakli evoluciju sna", kažu Agijon, Harduf i njihov tim.
 
Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Finska u 2026. ponovo odobrava lov na vukove

Finska će 2026. godine ponovo odobriti lov na vukove, sa kvotama, kako bi upravljala rastućom populacijom te životinje, čime će se ukinuti mere zaštite koje su na snazi od 1973. godine.