Evo zašto je dobro imati pundravce
Uprkos tome što se često uzima kao nepristojno i nervozno ponašanje ili da jednostavno ne obraćate pažnju, vrpoljenje i treskanje nogom dok sedite izgleda da ima pozitivan efekat na zdravlje.
Foto: Pixabay
Vrpoljenje, lupkanje prstima po stolu i tapkanje nogom dok sedimo može da pomogne u održanju zdrave telesne mase, kontrolisanju stresa i možda čak i da produži život.
"Ukoliko sedite, to nije dobro za vas. Ali ako sedite i vrpoljite se, to zapravo može da smanji dugoročni rizik po zdravlje", otkriva za BBC nutritivna epidemiološkinja Dženet Kejd sa Univerziteta u Lidsu.
Obično se vrpoljenje definiše u rečnicima kao nemirno ili nervozno ponašanje, ali stručnjak za gojaznost Džejms Levin, profesor u renomiranoj klinici "Mejo", kaže da je bolje definisati kao neurološki programirani ritmično pomeranje dela tela.
"Faktor vrpoljenja" je spoljna manifestacija urođenog impulsa da se pomeramo.
Vrpoljenje protiv gojaznosti
Širom sveta se stopa gojaznosti utrostručila od 1975. godine. Delom je za to zaslužna sedentarna priroda mnogih radnih mesta. Sedenje tokom dužih vremenskih perioda usporava metabolizam, utiče na sposobnost tela da reguliše nivo šećera, krvni pritisak i da razlaže masti.
Sve je više dokaza da impuls za vrpoljenjem može da pomogne da nesvesno regulišemo svoju težinu tako što se pomeramo. Sitna pomeranja mogu da imaju veliki uticaj, objašnjava Levin.
Tokom ispitivanja svojih pretpostavki utvrdio je da se vitkiji radnici u kancelarijama češće vrpolje, ustaju i pomeraju tokom dana u odnosu na gojazne. To može da označava i biološku predispoziciju na pomeranje.
Vrpoljenje, čak i tapkanje stopala, može da pomogne u sagorevanju viška energije koja bi se uskladištila kao salo.
Jedna manja studija sprovedena na 24 osobe je pokazala da aktivnosti povezane sa vrpoljenjem tokom sedenja povećavaju potrošnju kalorija za 29 odsto u poređenju sa sedenjem bez pomeranja ili ležanjem. Vrpoljenje tokom stajanja je čak i efikasnije i povećava potrošnju za 38 odsto.
Međutim, iako pomeranja poput vrpoljenja doprinose povećanoj potrošnji energije, ona nisu zamena za kretanje ili vežbe.
U još jednoj manjoj studiji Levin je ispitao uticaj vrpoljenja na ljudsku fiziologiju tako što je 16 vitkih kandidata unosilo dodatnih 1.000 kalorija dnevno tokom osam nedelja. Eksperiment je pokazao da su oni koji su se redovno vrpoljili bili otporniji na sticanje masnih naslaga.
Studija je pokazala da povećan unos hrane može da pokrene povećanu potrošnju energiju kroz vrpoljenje i to čak do 700 kalorija na dan.
Pojačana koncetracija
Postoji veza između kretanja i kognitivnog učinka, navodi neurolog Maksvel Melin sa Univerziteta u Los Anđelesu i Kalifornijskog instituta za tehnoški medicinski naučni program.
Osobe koje se vrpolje imaju tendenciju da odlutaju, što može da ih zbuni u školi i poslu. Ali vrpoljenje može da pruži i fiziološku stimulaciju koja može da pomogne u koncetraciji.
U jednom eksperimentu, ljudi koji su se vrpoljili tokom telefonskog poziva zapamtili su 29 odsto više detalja, što ukazuje da fizička aktivnost može da pomogne kongitivnim performansama.
Istraživanje koje je sprovela profesorka Ketrin Isbister sa Univerziteta u Santa Kruzu da ljudi često tokom razgovora biraju neki predmet da se igraju njime, poput spajalica, vidžeta ili uzmu da savijaju papire.
U nekim slučajevima, vrsta kretanja takođe utiče na dobro obavljanje zadataka. Melin navodi primer profesionalnih tenisera koji tapkaju lopticu pre serviranja: "Ne moraju da tapkaju lopticu pre serve, ali mnogima ta rutina pomaže da se koncetrišu."
Duži život?
Uprkos tome što ne postoje čvrsti dokazi da vrpoljenje direktno utiče i na duži životni vek, stručnjaci znaju da hronični stres može da ga skrati, a sedentarni način života povećava skoro sve rizike od prevremene smrti - kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost, ali i doprinosi razvoju depresije i anksioznosti.
Vrpoljenje može da pomogne sa stresom. U jednoj studiji, 42 muškarca su stavljena u stresnu situaciju, a nakon toga im je dat aritmetički zadatak koji treba da reše ispred dvoje ljudi.
Istraživači su otkrili da su oni koji su se vrpoljili i ispoljavali specifična ponašanja, poput češanja, grickanja usana i diranja lica, pretrpeli manji nivo stresa. U međuvremenu, utvrđeno je da tapkanje nogu dok se sedi može da pomogne krvnim sudovima i potencijalno spreči razvoj arterijskih oboljenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Zašto žene češće proveravaju štitnu žlezdu i koliko je jod važan za hormonalni balans?
19.05.2026.•
0
Umor, promene raspoloženja, manjak energije, osećaj iscrpljenosti ili problemi sa koncentracijom često se pripisuju stresu i svakodnevnom tempu života.
Kako čujete danas?
18.05.2026.•
0
Audiovox organizuje Open House akciju sa specijalnim pogodnostima u Novom Sadu, na Limanu, u sredu, 20. maja 2026.
Personalizovano lečenje hipertenzije: Genetski faktori ključni za izbor terapije
17.05.2026.•
0
Novi pristup lečenju arterijske hipertenzije (visokog krvnog pritiska) koji uzima u obzir individualne genetske karakteristike osobe razvili su specijalisti na Univerzitetu Sečenov u Rusiji.
Na kojoj ruci se meri pritisak: Izbegnite greške koje mogu promeniti rezultate
17.05.2026.•
2
Većina ljudi koji redovno kontrolišu krvni pritisak pretpostavlja da je jedino važno kada i koliko često to rade.
Studija: Posete muzejima mogle bi da uspore biološko starenje
17.05.2026.•
0
Pre nekoliko godina, neki lekari u Kanadi počeli su da svojim pacijentima "prepisuju" umetnost, dajući im besplatan pristup lokalnom muzeju.
Oči bi mogle da otkriju rizik od osteoporoze
17.05.2026.•
2
Oči su prozor u naše dublje zdravlje. Kao jedini spoljašnji produžetak centralnog nervnog sistema, ovi čulni organi mogu odražavati ne samo stanje našeg mozga i krvnih sudova, već i naših kostiju.
Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
17.05.2026.•
0
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Buđenje usred noći nije slučajno: Šta znači period između 3 i 5 ujutru
16.05.2026.•
7
Tradicionalna kineska medicina objašnjava zašto se mnogi ljudi tokom noći bude baš u određeno vreme.
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar