Pogađa između jedan i dva odsto ljudi na globalnom nivou, a može dovesti do gubitka kose i značajnih psiholoških i društvenih problema.
Dugo se smatralo da ljudi čupaju kosu prvenstveno kako bi se izborili sa neprijatnim emocijama poput anksioznosti, napetosti ili frustracije. Međutim, nova studija Univerzitetske bolnice u Hajdelbergu pokazuje da je mehanizam složeniji, piše ScienceAlert.
Istraživači su tokom deset dana pratili 61 odraslu osobu sa trihotilomanijom. Učesnici su sedam puta dnevno beležili svoje emocionalno stanje, intenzitet nagona za čupanjem i da li su čupali kosu. Prikupljeni su podaci o ukupno 702 epizode čupanja.
Rezultati su pokazali da je snaga samog nagona bila mnogo bolji pokazatelj da će osoba čupati kosu nego njeno emocionalno stanje. Što je nagon bio snažniji, veća je bila verovatnoća da će uslediti čupanje. Prethodna epizoda takođe je povećavala verovatnoću da se ponašanje ponovi tokom istog dana.
Negativne emocije poput anksioznosti, besa, tuge, krivice i nervoze bile su povezane sa snažnijim nagonom, ali nisu pouzdano predviđale samo čupanje.
Posebno se izdvojila dosada, koja je bila povezana sa čupanjem u tom trenutku, ali je predviđala i kasnije epizode. Umor je povećavao nagon, mada nije bio direktno povezan sa samim čupanjem.
Naučnici zato smatraju da trihotilomanija nije nužno samo način suočavanja sa stresom i neprijatnim emocijama. Čupanje kose moglo bi kod nekih ljudi da bude povezano i sa nedostatkom stimulacije, odnosno da repetitivno ponašanje služi za regulisanje nivoa unutrašnje pobuđenosti.
Autori ipak naglašavaju da trihotilomanija možda ne funkcioniše isto kod svih ljudi. Studija je bila relativno mala i obuhvatila je pretežno žene, pa su potrebna dodatna istraživanja.
Nalazi ukazuju da bi za bolje razumevanje trihotilomanije trebalo proučavati šta se događa između pojave nagona i samog čupanja – uključujući dosadu, umor, senzorna iskustva, okolinu i svest osobe o nagonu.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Comprehensive Psychiatry".
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Internista i kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da je srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina, jer se na periferiji krvotoka zadrži veća količina krvi, a krv sporije dolazi do srca.
Belgijski istraživački tim je možda otkrio novi terapijski pristup jednom od najrasprostranjenijih i najtežih za lečenje oblika raka, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, koronarna arterija koja snabdeva srčani mišić postaje začepljena, čime se prekida dotok kiseonika i hranljivih materija.
Mnogi od detinjstva slušaju upozorenje da ne bi trebalo da ližu poklopac pudinga jer bi to moglo da bude štetno. Ali da li je ta navika zaista opasna po zdravlje?
U Severnoj Makedoniji registrovan je još jedan smrtni slučaj od groznice Zapadnog Nila, čime je ukupan broj preminulih od te bolesti u zemlji porastao na pet.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar