Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Nova analiza 96 studija pokazala je da je smanjivanje limfnih čvorova u vratu uobičajena karakteristika starenja.
Naučnici zato istražuju mogućnost da vratni limfni čvorovi funkcionišu kao svojevrsne "kante za otpatke mozga". Ako limfna drenaža sa godinama postane manje efikasna, moguće je da se u mozgu i oko njega lakše nagomilavaju otpadne materije, tečnost ili patogeni.
Razumevanje ovog sistema značajno se promenilo 2015. godine, kada je kod miševa otkrivena limfna mreža u moždanim ovojnicama. Dve godine kasnije pronađeni su dokazi da sličan sistem postoji i kod ljudi. Kasnija istraživanja pokazala su da ovi limfni sudovi odvode deo cerebrospinalne tečnosti prema limfnim čvorovima u vratu, piše ScienceAlert.
Neuronaučnik Onder Albajram sa Medicinskog univerziteta Južne Karoline smatra da glimfatički sistem mozga, limfne sudove moždanih ovojnica i vratne limfne čvorove treba posmatrati kao delove jednog povezanog sistema za uklanjanje otpadnih materija.
Posebno je zanimljiva moguća povezanost ovog sistema sa neurološkim bolestima poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Novija istraživanja pokazala su da se u vratnim limfnim čvorovima mogu pronaći proteini povezani sa centralnim nervnim sistemom, uključujući amiloid-beta i fosforilisani tau, karakteristične za Alchajmerovu bolest.
U studiji iz 2025. godine, u kojoj su analizirani limfni čvorovi 25 osoba sa autoimunim neurološkim bolestima, kod mlađih ljudi pronađeni su visoki nivoi proteina povezanih sa Alchajmerovom bolešću. Kod starijih osoba njihovo prisustvo u limfnim čvorovima bilo je manje izraženo, što bi moglo da znači da drenaža mozga sa godinama postaje manje efikasna.
Studije magnetnom rezonancom takođe su pokazale da osobe starije od 50 godina imaju relativno manje vratne limfne čvorove i zadebljale limfne kanale. Istovremeno se čini da se sa starenjem usporava i glimfatička drenaža, mada još nije dokazano da su te dve pojave direktno povezane.
Eksperimenti na miševima pokazali su da namerno usporavanje limfne drenaže dovodi do većeg taloženja štetnih materija u mozgu. Nasuprot tome, poboljšanje limfne funkcije moglo bi da doprinese oporavku posle moždanog udara, pa čak i poboljšanju pamćenja.
Naučnici zato već istražuju neinvazivne uređaje koji bi mogli da podstaknu rad limfnih sudova vrata, kao i druge načine za poboljšanje drenaže mozga. Ipak, većina dosadašnjih dokaza potiče iz istraživanja na životinjama i još nije poznato da li će se isti efekti potvrditi kod ljudi.
Ključno pitanje sada je da li je slabljenje limfnog sistema samo posledica starenja mozga ili jedan od procesa koji određuju koliko brzo mozak stari. Ako se pokaže da je ovo drugo tačno, vrat bi mogao da predstavlja relativno pristupačan put za praćenje, pa možda jednog dana i usporavanje pojedinih procesa starenja mozga.
Pregled istraživanja objavljen je u časopisu "Neurobiology of Aging".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
4
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
1
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
1
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Komentari 1
cc
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar