Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Ovo stanje naziva se razvojna topografska dezorijentacija (DTD). Za razliku od problema sa orijentacijom nastalih nakon povrede mozga ili neurološke bolesti, DTD je prisutan tokom čitavog života i ne može se objasniti stečenim oštećenjem mozga.
Prvi slučaj pod tim nazivom opisali su 2009. godine neuronaučnik Đuzepe Iarija i njegove kolege sa Univerziteta Britanske Kolumbije. Žena koju su proučavali imala je normalne senzorne i intelektualne sposobnosti, ali je čitavog života imala ozbiljne probleme sa snalaženjem.
Istraživanja ukazuju na to da osobe sa DTD-om teško stvaraju kognitivnu mapu, odnosno mentalnu predstavu o tome kako su različita mesta međusobno prostorno povezana. Zbog toga neko može da prepozna određenu zgradu, ali ne zna gde se ona nalazi u odnosu na okolne ulice i druge poznate lokacije, piše ScienceAlert.
Problem može biti toliko izražen da osoba teško može pravilno da nacrta čak i raspored sopstvenog doma. Može da zapamti redosled prostorija, ali ne i njihove oblike, veličine i međusobne položaje.
Osobe sa DTD-om često mogu da prate dobro poznatu rutu sve dok se ništa ne promeni. Međutim, zatvorena ulica, drugačiji ulaz ili jedno pogrešno skretanje mogu potpuno da ih dezorijentišu jer teško pronalaze alternativni put.
Stanje može ozbiljno da utiče na svakodnevni život, ograniči samostalno kretanje, pa čak i utiče na izbor škole ili zanimanja. Neki ljudi zato pamte tačno određene rute, oslanjaju se na druge osobe ili gotovo stalno koriste GPS.
DTD još nije u potpunosti istražen i ne postoji standardizovani dijagnostički test. Naučnici pokušavaju da utvrde kako ga jasno razlikovati od toga da neko jednostavno ima slabiji osećaj za pravac.
Ovo stanje pokazuje koliko složen posao mozak obavlja svakog trenutka, povezujući mesta, pravce, udaljenosti i sećanja kako bismo znali gde se nalazimo i kako da stignemo tamo gde smo krenuli.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Internista i kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da je srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina, jer se na periferiji krvotoka zadrži veća količina krvi, a krv sporije dolazi do srca.
Belgijski istraživački tim je možda otkrio novi terapijski pristup jednom od najrasprostranjenijih i najtežih za lečenje oblika raka, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, koronarna arterija koja snabdeva srčani mišić postaje začepljena, čime se prekida dotok kiseonika i hranljivih materija.
Mnogi od detinjstva slušaju upozorenje da ne bi trebalo da ližu poklopac pudinga jer bi to moglo da bude štetno. Ali da li je ta navika zaista opasna po zdravlje?
U Severnoj Makedoniji registrovan je još jedan smrtni slučaj od groznice Zapadnog Nila, čime je ukupan broj preminulih od te bolesti u zemlji porastao na pet.
Naučnici kažu da su bili "zapanjeni" time koliko brzo su pluća male dece počela da se oporavljaju i rastu nakon što su na području na kojem žive uvedena ograničenja zagađenja.
Za sve one čija su leta u detinjstvu podrazumevala gotovo godišnje ljuštenje kože izgorele na suncu, postavlja se neprijatno pitanje: da li su te opekotine ostavile trajna oštećenja na koži?
Datum rođenja govori koliko godina imate, ali ne može da otkrije da li su vaše srce, mozak ili bubrezi podjednako dobro podneli te godine. Organi u istom telu, naime, mogu da pokazuju različite nivoe biološkog starenja.
Ljudi koji dožive izuzetno duboku starost možda imaju neobičnu prednost u svom imunskom sistemu - znatno više retkih ćelija koje mogu direktno da uništavaju zaražene, oštećene i kancerogene ćelije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar