Da li je hladan tuš zaista dobar za zdravlje? Evo šta kaže nauka
Možda ste videli ljude kako skaču u hladno more ili ledene kupke, tvrdeći da je to dobro za zdravlje srca, oporavak mišića, stres i još mnogo toga.
Ova praksa je poznata kao uranjanje u hladnu vodu, vrsta krioterapije ili hladne terapije — koja se može koristiti u medicinske ili terapeutske svrhe na različite načine.
Kako piše N1, ovo se može uraditi korišćenjem leda, vode ili vazduha, uključujući kriohirurgiju za lezije, pakete leda za oticanje, ili kroz ledene kupke za različite svrhe, uključujući oporavak od fizičke aktivnosti ili smanjenje stresa.
Postoji duga istorija ljudi koji su uranjali u hladnu vodu zbog njenih navodnih zdravstvenih koristi, koja datira još iz antičke Grčke – a sa njom i veliki broj istraživanja ove vrste hladnoće. U modernim vremenima, neki ljudi se pitaju da li bi hladni tuševi, pristupačniji oblik ovog trenda, takođe mogao da funkcioniše.
"Istraživanje je veoma, veoma slabo na samim hladnim tuševima. Postoji najmanje 100 studija, od kojih su neke stare decenijama ili imaju metodološke probleme, a većina takođe imaju mali broj učesnika, koji su tipično zdrave mlađe odrasle osobe", rekao je dr Kori Sajmon, vanredni profesor ortopedske hirurgije na Univerzitetu Djuk.
Ali stručnjaci imaju ideje o tome kako bi hladni tuševi mogli da funkcionišu, na osnovu naučnih i anegdotskih dokaza koji postoje.
Mentalno i srčano zdravlje
Sajmon veruje da većina prednosti uzimanja hladnog tuša dolazi iz psihološkog procesa prilagođavanja i prevazilaženja stresora – u ovom slučaju, hladne vode.
"Ljudi ne idu samo od nule do 60 pod hladnim tuševima. Obično moraju da im se prilagode, tako da postoji element u kome vaše telo može da kontroliše boravak u stresnom okruženju", rekao je on.
Ova teorija je u skladu sa rezultatima nekih studija hladnog tuširanja.
Učesnici koji su se tuširali pod temperaturom vode od oko 10 do 14 stepeni Celzijusa – do jednog minuta dnevno tokom dve nedelje – prijavili su niže nivoe stresa od kontrolne grupe, prema studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Current Psichology.
Prednosti su bile veće kada su se učesnici tuširali nakon nekoliko rundi tehnike disanja koja je uključivala duboko disanje, izdisanje i zadržavanje daha.
Sajmon se tušira jednom ili dva puta nedeljno, što mu je, kako kaže, pomoglo da postane mentalno prisutniji uopšte, jer ga praksa primorava da procesuira "patnju".
Hladan tuš takođe može poboljšati raspoloženje i energiju ili mentalnu budnost, kako je rekla dr Rejčel Rid, fiziolog za vežbanje u Atini, Džordžija.
"Osećate se malo ushićeno, a smatra se da je to barem delimično zbog povećanja neurotransmitera epinefrina, norepinefrina i dopamina", objašnjava.
Ove psihološke prednosti takođe mogu biti primarni razlog zašto neki ljudi smatraju da hladni tuševi smanjuju bol, za koji je psihološki stres glavni prediktor.
Tokom terapije hladnom potapanjem, temperaturni šok može nakratko da stresira kardiovaskularni sistem, podiže krvni pritisak, otkucaje srca i disanje, kažu stručnjaci.
Ali ova hiperaktivnost može dovesti do poboljšanja protoka krvi jer telo treba da radi da bi se vratilo u svoje normalno stanje i zagrejalo, rekao je Rid. Hladni tuševi bi teoretski mogli donekle proizvesti isti efekat.
Međutim, ljudi sa kardiovaskularnim problemima, problemima sa cirkulacijom, senzornim problemima – poput Rejnoove bolesti ili neuropatije – ili dijabetesa ne bi trebalo da se tuširaju hladno bez prethodnog razgovora sa lekarom, kažu stručnjaci. Isto važi i za trudnice, osobe koje su nedavno operisane ili su pod uticajem alkohola ili droga.
Podrška imunitetu
Hladni tuševi takođe mogu pomoći u jačanju imunološkog sistema. U studiji iz maja 2014, autori su testirali da li se imuni sistem male grupe holandskih muškaraca može poboljšati praktikovanjem meditacije, dubokog disanja i hladnih tuševa tokom 10 dana.
Kada su autori primenili bakterijsku infekciju putem injekcije, učesnici studije koji su koristili velnes tehnike imali su manje simptoma. Ovi učesnici su takođe proizveli više antiinflamatornih hemikalija i manje inflamatornih proteina kao odgovor na infekciju.
Ali Sajmon nije siguran da je ovaj rezultat u potpunosti pozitivan, pošto su nedavna istraživanja počela da sugerišu da bi smanjenje inflamatornog odgovora na privremenu bolest moglo da produži ili spreči oporavak, rekao je on.
"Hronična upala, a ne akutna upala, je veći problem", rekao je Sajmon.
Holandska studija takođe ne podržava individualnu efikasnost tri tehnike: meditacije, dubokog disanja i hladnog tuširanja.
Međutim, studija iz septembra 2016. godine u Holandiji otkrila je da su ljudi koji su proveli 30 do 90 sekundi pod hladnim tušem iskusili 29 odsto manje vremena van posla zbog bolesti.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Posle koliko stepenika ostanete bez daha: Kada treba da obratite pažnju?
21.10.2026.•
2
Ako se zadišete čim se popnete na jedan ili dva sprata, niste jedini.
Nova AI alatka na osnovu fotografije lica može da predvidi verovatnoću preživljavanja od raka
21.10.2026.•
1
Lekari su razvili alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji koji na osnovu jedne fotografije lica može da proceni biološku starost osobe i predvidi verovatnoću preživljavanja kod pacijenata obolelih od raka.
Otkrivena povezanost između zagađenja vazduha i očnih bolesti
20.10.2026.•
1
Analiza 41 studije pokazala je da je veća izloženost zagađenom vazduhu povezana sa povećanim rizikom od glaukoma i katarakte.
Koliko bi deca trebalo da spavaju: Zavisi od uzrasta, godišnjeg doba...
20.10.2026.•
0
Stvaranje zdravih navika spavanja i obezbeđivanje mirnog okruženja za odmor među ključnim su zadacima roditelja.
Kolagen ne može da stvori novu hrskavicu: Evo šta suplementi zaista mogu
20.10.2026.•
1
Preparati kolagena poslednjih godina zauzimaju sve više prostora u apotekama, reklamama i objavama na društvenim mrežama.
VIDEO: Mural Mona Lize sa ožiljcima od mastektomije osvanuo u Milanu
20.10.2026.•
0
Na spoljašnjem zidu milanskog Nacionalnog instituta za tumore (INT) otkriven je mural Mona Lize sa ožiljcima od dvostruke mastektomije.
Batut: U Srbiji registrovano 60 slučajeva groznice Zapadnog Nila
19.10.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do 18. oktobra registrovano 60 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, od čega je 49 slučajeva sa neuroinvazivnim oblikom bolesti.
Rak dojke može da se otkrije na vreme: Ovo treba da znate
19.10.2026.•
0
Oktobar je mesec borbe protiv raka dojke, a poruka je jednostavna: da bi se javili na preventivni pregled ne treba čekati tegobe.
Žene koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji važan uslov
18.10.2026.•
0
Novo istraživanje iz Kine pokazalo je da žene koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina nego vegetarijanke.
Studija otkrila povezanost između načina ishrane i čula mirisa
18.10.2026.•
0
Način ishrane mogao bi značajno da utiče na sposobnost prepoznavanja mirisa, pokazuje istraživanje sprovedeno na gotovo 6.700 odraslih osoba.
Jačanje organizma uz jod: Zašto je važan za naše zdravlje?
17.10.2026.•
0
Briga o zdravlju podrazumeva niz svakodnevnih navika, od pravilne ishrane i kvalitetnog sna do fizičke aktivnosti i boravka na svežem vazduhu.
U Srbiji za nedelju dana 6.639 slučajeva oboljenja sličnih gripu, najviše među decom
16.10.2026.•
1
U Srbiji je od 5. do 11. oktobra zabeleženo 6.639 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Nemačka od 2027. povećava porez na tečnosti za elektronske cigarete
15.10.2026.•
1
Nemačka planira da od 2027. godine poveća porez na tečnosti za elektronske cigarete sa sadašnjih 32 na 38 centi po mililitru, a do 2030. godine trebalo bi da dostigne 44 centa.
Naučnik: Ljudi bi mogli da žive vekovima ako bi razvili postupak transplantacije glave
15.10.2026.•
7
Ljudi bi mogli da žive vekovima ukoliko naučnici uspeju da razviju postupak transplantacije glave na drugo telo.
Ako vas bole kolena, kukovi ili kičma, možda bi najpre trebalo da pregledate stopala
15.10.2026.•
0
Bolovi u stopalima, žuljevi i otežano hodanje nisu tegobe koje treba pripisivati samo godinama. I u odraslom dobu moguće je pružiti stopalima odgovarajuću podršku, a ortopedski ulošci mogu pomoći u ublažavanju tegoba.
Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Naučnici otkrili zašto je to bolje za naš organizam
14.10.2026.•
16
U nedelju, 25. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke se vraćaju na dva sata, a pomeranje sata vraća i pitanje koje godinama izaziva rasprave: da li uopšte treba da menjamo vreme i koje računanje bi bilo bolje zadržati?
Istraživanje o "paradoksu gojaznosti": Osobe sa demencijom možda žive duže, ako imaju višak kilograma
14.10.2026.•
0
Ljudi sa demencijom možda žive duže ako imaju višak kilograma, pokazuje istraživanje.
Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
12.10.2026.•
0
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Institut "Dedinje" postaje edukativni centar
11.10.2026.•
0
Direktor Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" Milovan Bojić izjavio je da taj institut postaje edukativni centar za lekare iz celog sveta.
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
5
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
3
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Komentari 2
fuj!
S
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar