Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
U uzorku studije od 1.647 odraslih osoba srednjih i starijih godina, striktno pridržavanje MIND dijete pokazalo je pozitivnu korelaciju sa manjim gubitkom moždanog tkiva tokom vremena.
Ovo je bilo posebno tačno za sivu masu, tip tkiva koji pomaže u obavljanju vitalnih funkcija poput razmišljanja, pamćenja i donošenja odluka.
Takođe je utvrđeno da su učesnici čija je ishrana bila sličnija MIND dijeti imali manje proširenje moždanih komora - još jedan znak gubitka tkiva u mozgu, piše ScienceAlert.
Oni koji su se najviše pridržavali MIND dijete doživeli su promene u mozgu koje odgovaraju usporavanju starenja za 2,5 godine tokom trajanja studije. Učesnici su praćeni u proseku oko 12 godina, putem samoprijavljenih prehrambenih navika i MRI snimaka mozga.
"Namirnice preporučene MIND dijetom bogate antioksidansima, kao što je bobičasto voće, i visokokvalitetni izvori proteina poput živine, mogu smanjiti oksidativni stres i ublažiti oštećenje neurona. Nasuprot tome, brza pržena hrana, često bogata nezdravim mastima, trans-mastima i naprednim produktima glikacije, može doprineti upali i oštećenju krvnih sudova", pišu istraživači u svom objavljenom radu.
MIND dijeta, za koju je poznato da ima višestruke koristi, predstavlja kombinaciju dva druga režima zdrave ishrane. Osnovu čini mediteranska dijeta, koja uključuje visok unos biljnih namirnica i orašastih plodova, umeren unos ribe i mlečnih proizvoda, i mali unos crvenog mesa. Opsežna istraživanja povezala su je sa mnogim zdravstvenim koristima, uključujući duži život i sporiji kognitivni pad.
Zatim tu je DASH dijeta (Dijetetski pristupi za zaustavljanje hipertenzije), koja ima za cilj da smanji krvni pritisak i poboljša druge aspekte zdravlja fokusiranjem na voće, povrće, integralne žitarice i mlečne proizvode sa niskim udelom masti.
MIND dijeta je mediteranska plus DASH, uz dodatna prilagođavanja kako bi se sprečilo kognitivno opadanje. Prethodne studije su pokazale da može smanjiti rizik od demencije i održati oštrinu mozga.
U novoj studiji, međunarodni tim istraživača predvođen naučnicima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džeđang u Kini istraživao je efekte MIND dijete na starenje mozga.
Učesnicima nije bilo traženo da prate bilo koju određenu dijetu, već su ocenjivani prema tome koliko se njihove prehrambene navike poklapaju sa MIND dijetom. Oni koji su se više poklapali imali su veće koristi po mozak, kaže tim, što pruža dodatne dokaze da je MIND dijeta dobra za zdravlje mozga.
"Atrofija sive mase i povećanje zapremine moždanih komora su pokazatelji starenja mozga. Siva masa, bogata telima neurona, dendritima i sinapsama, igra ključnu ulogu u pamćenju, učenju i donošenju odluka. Povećanje zapremine komora, nasuprot tome, odražava atrofiju mozga, gde je gubitak moždanog tkiva praćen širenjem prostora ispunjenih cerebrospinalnom tečnošću", pišu istraživači.
Međutim, podaci ne pokazuju direktnu uzročno-posledičnu vezu. Iako su mnogi dodatni faktori uzeti u obzir, uključujući starost i obrazovanje, neki nisu - kao što su kvalitet sna ili genetika. Mogu postojati uticaji koji utiču i na ishranu i na starenje mozga, a koji nisu posebno praćeni u ovoj studiji.
Postojale su i neke neočekivane specifičnosti u nalazima. Integralne žitarice bile su povezane sa bržim opadanjem sive mase, dok je veći unos sira izgledao kao da usporava opadanje zdravlja mozga. Zanimljivo, sir je jedna od namirnica koje MIND dijeta preporučuje da se ograniče.
Jasno je da postoje razlike među ljudima i njihovim zdravljem u vezi sa tim koliko MIND dijeta može biti efikasna. Ipak, u celini, studija nam pruža vredne nove dokaze o tome koliko su ishrana i zdravlje mozga tesno povezani.
Više studija je pokazalo da izbor hrane može uticati na verovatnoću razvoja neurodegenerativnih bolesti kao što je Alchajmerova bolest, a istraživači sugerišu da bi buduće studije mogle nadograditi ove nalaze koristeći veće i raznovrsnije grupe ljudi.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Journal of Neurology Neurosurgery & Psychiatry".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Četiri jednostavna testa koja mogu da otkriju koliko je vaš mozak zaista star
22.11.2026.•
0
Broj godina koje imamo ne mora uvek da odgovara biološkoj starosti našeg organizma. Neki ljudi stare brže, a drugi sporije, što se može odraziti i na zdravlje mozga.
Za zdravlje srca važnije je kada spavate nego koliko dugo
22.11.2026.•
0
Redovan raspored spavanja mogao bi da bude važniji za zdravlje srca od ukupnog broja sati provedenih u krevetu, pokazuje novo istraživanje.
Veći trbušni mišići ne znače i manji rizik od bolova u leđima
22.11.2026.•
0
Izraženi trbušni mišići nisu garancija da nećete imati bolove u leđima.
Delić: Neko mora da snosi odgovornost zbog smanjenog obuhvata vakcinacije u Srbiji
21.11.2026.•
3
Član Predsedništva Srbija centra (Srce) Dragan Delić kaže, povodom proglašenja epidemije malih boginja u Boru i početka vanredne imunizacije, da neko snosi odgovornost za to što je smanjen obuhvat vakcinacijom u Srbiji.
Kada antibiotici prestanu da deluju i obične infekcije mogu biti smrtonosne
21.11.2026.•
1
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na sve veći problem otpornosti bakterija na antibiotike, zbog kojeg bi u narednih 25 godina moglo da umre čak 39 miliona ljudi.
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar