Alergija na vežbanje zaista postoji
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Foto: Pixabay
Kod malog procenta populacije fizički napor povezan je sa simptomima koji mogu biti od neprijatnih do potencijalno smrtonosnih, zbog reakcije poznate kao anafilaksija izazvana vežbanjem (EIA).
To je retka, teška i potencijalno životno ugrožavajuća alergijska reakcija koju pokreće fizička aktivnost. Procenjuje se da je životna prevalencija oko 0,05 odsto i da ovo stanje čini približno pet odsto svih slučajeva anafilaksije.
"U suštini, telo reaguje na fizički napor na sličan način kao što bi moglo da reaguje na ubod ose", kaže dr Skot Pereira, konsultant imunolog u londonskoj klinici Medical Express Clinic.
EIA najčešće počinje tokom tinejdžerskih godina ili u dvadesetim, a pogađa približno dvostruko više žena nego muškaraca.
Šta izaziva anafilaksiju povezanu sa vežbanjem?
Kod nekih osoba samo vežbanje može biti dovoljno da izazove reakciju. Međutim, češće se epizoda javlja kada se fizička aktivnost kombinuje sa drugim okidačem - u mnogim slučajevima sa hranom pojedenom tokom prethodnih četiri do šest sati.
Osoba može bez problema da jede određenu namirnicu dok miruje i bezbedno da vežba na prazan stomak, ali kombinacija te hrane i fizičkog napora može da izazove reakciju.
"Pšenica je klasičan krivac, konkretno protein koji se zove omega-5 glijadin", kaže Pereira. Među poznatim okidačima su i školjke, paradajz, orašasti plodovi i celer, piše Science Focus.
Dodatni faktori mogu biti antiinflamatorni lekovi protiv bolova poput ibuprofena, alkohol, izloženost polenu, infekcije i hormonske promene. Oni sami ne moraju da izazovu reakciju, ali mogu da snize prag za njeno pojavljivanje.
Nije poznato koja vrsta, intenzitet ili trajanje vežbanja mogu da izazovu epizodu, a smatra se da se to razlikuje od osobe do osobe. Jedna studija pronašla je povezanost sa aerobnim aktivnostima poput trčanja i brzog hodanja.
Kako prepoznati simptome?
Napad često počinje umorom, osećajem toplote i svrabom, a zatim može da napreduje do koprivnjače, otoka, grčeva u stomaku i šištanja pri disanju. U teškim slučajevima može doći do kolapsa.
Najozbiljniji znaci uključuju oticanje grla ili jezika i otežano gutanje, otežano ili bučno disanje, uporan kašalj, vrtoglavicu, zbunjenost, hladnu i vlažnu kožu, gubitak svesti ili kolaps.
Osnovni mehanizam isti je kao kod drugih alergijskih reakcija. Mastociti oslobađaju velike količine histamina i drugih supstanci, što može dovesti do koprivnjače, otoka i pada krvnog pritiska.
Naučnici još ne razumeju potpuno zašto vežbanje pokreće ovaj proces. Jedna od vodećih teorija jeste da fizička aktivnost povećava propustljivost creva, omogućavajući veću apsorpciju alergena iz hrane.
Kako se postavlja dijagnoza i leči EIA?
Dijagnoza često kasni jer ljudi, ali i zdravstveni radnici, ne prepoznaju da fizička aktivnost može biti deo problema. Zasniva se prvenstveno na detaljnoj istoriji simptoma i alergološkim analizama.
Lekari razmatraju šta je osoba radila i jela pre reakcije, da li je uzimala lekove protiv bolova, kao i druge moguće faktore poput godišnjeg doba ili faze menstrualnog ciklusa.
Za EIA trenutno ne postoji lek, ali većina ljudi može bezbedno da nastavi da vežba kada prepozna i izbegava svoje okidače.
Pereira navodi da osobe sa ovim stanjem treba uvek da nose autoinjektor adrenalina, idealno dva. Ako simptomi počnu, vežbanje treba odmah prekinuti i adrenalin primeniti što ranije.
Ako je određena hrana poznati ili mogući okidač, savetuje se razmak od najmanje četiri sata između njenog konzumiranja i vežbanja. Takođe se preporučuje oprez sa antiinflamatornim lekovima i alkoholom u periodu oko vežbanja, kao i tokom vrućeg vremena i sezone visokih koncentracija polena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Uskoro počinje zimsko računanje vremena: Naučnici otkrili zašto je to bolje za naš organizam
14.10.2026.•
14
U nedelju, 25. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke se vraćaju na dva sata, a pomeranje sata vraća i pitanje koje godinama izaziva rasprave: da li uopšte treba da menjamo vreme i koje računanje bi bilo bolje zadržati?
Istraživanje o "paradoksu gojaznosti": Osobe sa demencijom možda žive duže, ako imaju višak kilograma
14.10.2026.•
0
Ljudi sa demencijom možda žive duže ako imaju višak kilograma, pokazuje istraživanje.
Bakterije u ustima mogle bi da budu povezane sa brzinom razmišljanja
12.10.2026.•
0
Novo istraživanje naučnika iz Velike Britanije i Belgije otkrilo je moguću povezanost između određenih bakterija na jeziku i brzine kojom ljudski mozak obrađuje informacije.
Institut "Dedinje" postaje edukativni centar
11.10.2026.•
0
Direktor Nacionalnog instituta za srce i krvne sudove "Dedinje" Milovan Bojić izjavio je da taj institut postaje edukativni centar za lekare iz celog sveta.
Žene trpe više bolova od muškaraca
11.10.2026.•
5
Žene osećaju više bolova nego muškarci, bez obzira na to koji deo tela je u pitanju, pokazalo je veliko međunarodno istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nature Medicine".
Naučnici otkrili ozbiljne nedostatke u istraživanjima o suplementima kolagena
11.10.2026.•
3
Suplementi kolagena, koji se sve češće promovišu kao sredstvo za usporavanje starenja kože, možda nisu ni približno toliko efikasni koliko tvrde njihovi proizvođači.
Naučnici otkrili mesto u Italiji u kojem žene žive izuzetno dugo
11.10.2026.•
0
U malom planinskom mestu Bolotana na Sardiniji, u Italiji, naučnici su otkrili izuzetno visoku stopu dugovečnosti, posebno među ženama.
Skoro polovina muškaraca do 50. godine počinje da ćelavi
11.10.2026.•
1
Kosa je jedna od karakteristika koje definišu sisare. Ona nas greje, štiti kožu od sunca, a na ljudskom temenu raste duže i gušće nego gotovo bilo gde drugde na telu.
Najzdravije namirnice iz japanske kuhinje koje bi trebalo češće da koristimo
11.10.2026.•
0
Japanska kuhinja mnogo je više od sušija i ramena.
Koliko je vremena potrebno vašem telu da svari hranu?
11.10.2026.•
1
Da li ste se ikada zapitali koliko je vremena potrebno da se hrana svari?
Ispiranje nosa slanim rastvorom može skratiti prehladu za dva dana
10.10.2026.•
2
Obična prehlada u proseku traje oko devet dana, a lek koji može jednostavno da je zaustavi ne postoji.
SZO ne preporučuje lekove protiv gojaznosti deci mlađoj od 10 godina
08.10.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje deci mlađoj od 10 godina lekove protiv gojaznosti, uključujući GLP-1 injekcije poput Mounjara i Wegovyja, navodi se u novim globalnim smernicama.
EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
07.10.2026.•
0
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Iscrpljeni, a ne znate zašto? Burnout se ne pojavljuje preko noći
07.10.2026.•
0
Kada se stres, obaveze i pritisak gomilaju, a vremena za odmor nema dovoljno, iscrpljenost može početi da utiče na zdravlje i svakodnevni život.
Rak kod mladih sve češća pojava, stručnjaci upozoravaju na životne navike
06.10.2026.•
2
Prema analizi Svetskog fonda za istraživanje raka (WCRF), broj slučajeva sedam vrsta raka među osobama mlađim od 50 godina značajno je porastao u Engleskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Holandiji.
Smanjen obuhvat vakcinacijom: Velika epidemija malih boginja u SAD, vanredno stanje u delu države Njujork
06.10.2026.•
4
SAD prolaze kroz najtežu godinu s malim boginjama još od 1991. godine, sa skoro 3.900 prijavljenih slučajeva, pokazuju podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
05.10.2026.•
1
Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
05.10.2026.•
0
Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Utvrđeno koliko integralnih žitarica dnevno treba jesti za smanjenje rizika od srčanih bolesti
05.10.2026.•
0
Integralne žitarice važan su deo zdrave ishrane, a velika nova analiza pokazuje koliko bi ih trebalo jesti kako bi se ostvarile koristi za zdravlje srca.
Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
05.10.2026.•
0
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Mizofonija se prenosi genetski - naučnici pokušavaju da utvrde zašto
05.10.2026.•
0
Mizofonija je stanje zbog kog uobičajeni svakodnevni zvuci, poput žvakanja ili šmrkanja, izazivaju snažnu i negativnu reakciju u mozgu.
Komentari 1
Gljivorad
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar