Za stručnjake nema dileme - veštačka inteligencija sve je prisutnija i ima pozitivnu primenu u nauci, medicini, tehnici, svakodnevnom životu, pa i novinarstvu, ali oni takođe upozoravaju da uvek treba imati u vidu etičke principe. Takođe, veštačka inteligencija, kažu, treba da pomogne čoveku, a ne da bude sama sebi svrha.
Poznato je da su razvojem robotike mnogi radnici ostali bez posla – fabrike su robotizovane, proizvodnja je digitalizovana. Veštačka inteligencija nisu samo roboti, već i procesi odnosno obrada podataka.
O veštačkoj inteligenciji u novinarstvu, medijima u eri digitalizacije i lažnim vestima bilo je između ostalog reči na nedavno održanom 11. Globalnom medijskom forumu Dojče velea u Bonu, koji je okupio 2.300 učesnika iz 120 zemalja.
U novinarstvu, kompjuteri su odavno zamenili pisaće mašine, a uz razvoj interneta i alata poput internet pretraživača, mehaničkih prevodilaca, kao i novih vidova komunikacije, možete se naći u svakom delu sveta u realnom vremenu. Postoje razne aplikacije, programi za sakupljanje i izbor podataka, što posao novinara olakšava, kao i softveri i za simulaciju ljudskog glasa i pisanje članaka.
Dakle, mašine sa veštačkom inteligencijom u mnogim sferama uspešno zamenjuju svoje kreatore, a moguće je da će ga u nekim oblastima i nadmašiti.
"Roboti mogu da voze automobile, botovi mogu da daju komentare i četuju, ali ne mogu da imitiraju kreativnost", rekao je Erik Salobir iz Mreže "Optik" na jednom od panela.
"Upravo je kreativnost vodila čovečanstvo napred i dokle god ona postoji, manja je verovatnoća da nas mašine zamene", smatra Salobir.
Ističe i da je poverenje ključno, kao i da moramo biti u stanju da prepoznamo da li je sadržaj pisala mašina ili čovek, a da bismo to uspeli, neophodne su digitalne veštine i poštovanje etičkih principa u novinarstvu.
Mračna strana veštačke inteligencije u novinarstvu su, kako navodi, lažne vesti koje se najlakše šire preko društvenih mreža. Osim toga, društvene mreže prvobitno nastale radi povezivanja ljudi i razmene informacija, sada postaju izvor tih istih informacija i to ne uvek pouzdan.
Zbog toga se postavlja pitanje šta činiti kada su algoritmi sve više okidači za serviranje medijskih sadržaja koji oblikuju javno mnenje.
Raskrinkavanje lažnih vesti, algoritama i botova na društvenim mrežama mogao bi da bude odgovor u pokušaju da se povrati poverenje u rad kvalitetnih medija, bilo da su oni digitalni ili klasični, slažu se stručnjaci.
I na kraju, jasno je da kompjuterizacija diktira pravac svemu. Ipak, ono što još razlikuje čoveka od mašine su stvaralački duh i osećanja.
"Teško je zamisliti novinarsku profesiju bez emocija, nećemo tako lako dozvoliti da nas zamene roboti", kaže Maržena Suhan, urednica jednog poljskog portala.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 2
Ostoja
Ruku na srce
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar