Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Foto: Pixabay
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Zvaničnici na Floridi saopštili su da je osmogodišnji dečak prebačen helikopterom u bolnicu u Majamiju nakon napada ajkule u blizini ostrva Ki Largo, na krajnjem jugu te savezne države.
Plaže na Floridi su među 10 američkih plaža sa najvećim brojem napada ajkula u periodu od 1642. do 2024. godine, navodi se u istraživanju američke Agencije za prognozu vremena.
Grčko ministarstvo pravde izmenilo je važeći zakon o oružju, pa tako dozvola za posedovanje i nošenje oružja više neće biti izdavana osuđenima za zlostavljanje životinja.
Prošle nedelje nekoliko popularnih plaža u Španiji zatvoreno je zbog pojave neobične i opasne "plave flote" morskih stvorenja - plavih zmajeva (Glaucus atlanticus), prenosi Science Alert.
Novi Zeland je pokrenuo nacionalnu kampanju kako bi pronašao partnera za Neda, veoma retkog baštenskog puža koji se odlikuje nesvakidašnjom osobinom - njegova ljuštura se uvija ulevo, što čini parenje gotovo nemogućim.
Vrhovni sud Indije naložio je istragu o uslovima u kojima je sin poznatog milijardera nabavio stotine divljih životinja kako bi otvorio ogromni privatni park za životinje.
Kada mužjaci morskih leoparda zarone u ledene vode Antarktika, oni izvode melodije strukturirane poput dečijih pesmica tokom nastupa koji mogu da traju i do 13 sati.
Zagađenje veštačkim svetlom, odnosno prekomerna upotreba veštačkog osvetljenja, utiče na ponašanje ptica širom sveta, produžavajući prosečno trajanje njihovog pevanja za čak 50 minuta dnevno.
Stručnjaci i aktivisti za zaštitu životinja su od Ministarstva poljoprivrede zatražili da povuče iz procedure predloženi Nacrt Zakona o dobrobiti životinja.
Muškarac iz Kine priznao je pred okružnim sudom u SAD da je kriv za krijumčarenje velikog broja kornjača u Hongkong, saopštilo je ministarstvo pravde SAD.
Naučnici sa Univerziteta Sanšajn Koust u Australiji otkrili su da pojedini faktori iz životne sredine, poput zagađenja, mogu uticati na promenu pola kod divljih ptica.
Stanovnici severnog i centralnog Kolorada ovih dana prijavljuju neuobičajen prizor - divlje zečeve sa velikim izraslinama na glavi, koje podsećaju na rogove.
Policija u priobalnom gradiću Skarboro u američkoj saveznoj državi Mejn izdala je upozorenje nakon što je u blizini nekoliko popularnih plaža primećena velika bela ajkula dužine između tri i četiri metra.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar