Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Policija u Hongkongu istražuje snimke objavljene na društvenim mrežama na kojima se, kako se sumnja, vidi pas zatvoren u veš-mašini koja je uključena, saopšteno je iz policije.
Najređa ptica grabljivica u Velikoj Britaniji uspešno se razmnožila na tajnoj lokaciji drugu godinu zaredom, a zaštitnici prirode zasluge za povratak vrste sa ivice nestanka pripisuju jednom poligamnom mužjaku.
Nova studija pokazala je da psi češće trepću kada vide svog vlasnika kako trepće, što ukazuje na to da ovo jednostavno ponašanje može imati i određenu društvenu ulogu.
Japan se suočava sa rekordnim brojem sukoba ljudi i medveda. Prošle godine medvedi su napali više od 230 ljudi, a 13 osoba je poginulo, što je bila najsmrtonosnija godina do sada.
Mače rase mejn kun iz Viskonsina preživelo je opasnu upalu pluća, a zatim oborilo svetski rekord star 24 godine za najveći broj prstiju kod mačke, postavivši novi rekord sa čak 29 prstiju.
Više od 1.000 malih pingvina u australijskoj državi Viktorija primilo je prvu dozu vakcine protiv ptičjeg gripa, u okviru programa za koji se veruje da je najveća akcija vakcinacije divljih ptica na svetu.
Aktivisti za zaštitu životinja u Francuskoj pokrenuli su kampanju za zabranu lova na alpske mrmote, uz najavljene proteste i peticije, tvrdeći da klimatske promene već utiču na njihovu brojnost.
Pingvini, kapibare, veveričasti majmuni i vijetnamski džinovski puž bili su među 10.000 stanovnika Zoološkog vrta u Londonu koji su u ponedeljak bili na kontroli u okviru tradicionalnog godišnjeg merenja.
Poljska policija intervenisala je zbog neobičnog prizora na putu u blizini grada Vejherova na severu zemlje, gde je primećena zmija duga oko dva metra koja je siktala prema automobilima u prolazu.
U Votfordu na jugoistoku Engleske lisica se ušunjala u kuću i ujela tromesečnu bebu za glavu dok je spavala, u incidentu koji su stručnjaci ocenili kao izuzetno redak.
Kornjača za koju se veruje da ima više od 100 godina uspešno se oporavila nakon što joj je, zbog teške povrede zadobijene u napadu divlje životinje, amputirana jedna prednja noga.
Plutajući predatori sa pipcima pulsiraju i kovitlaju se u hipnotišućim obrascima u mračnom prostoru muzeja, osvetljenom uglavnom slikama projektovanim na zidove i svetlošću iz akvarijuma sa slanom vodom.
Naučnici koji su se okrenuli OnlyFansu kako bi pomogli da se spase dugogodišnje istraživanje mrmota prikupili su više od 100.000 dolara nakon što su iskoristili podršku finansiranja kriptovalutama.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar