Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Foto: Pixabay
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Dani neumorne kiše, među najobilnijim godinama unazad, pokrenuli su teške poplave širom indonežanskog turističkog ostrva Balija, potapajući naselja i prisiljavajući na evakuacije.
Toksini i hemikalije iz električnih uređaja poput televizora, računara i pametnih telefona pronađeni su u mozgu i telima ugroženih kineskih delfina i pliskavica u Južnom kineskom moru.
Kapiten jednog od timova na amaterskoj fudbalskoj utakmici u Istanbulu spasao je galeba koji je izgubio svest nakon što ga je pogodila lopta pruživši mu reanimaciju na terenu.
Pored toga što su odlični kućni ljubimci, mačke bi mogle da nam pomognu da bolje razumemo, a možda čak i bolje lečimo određene vrste raka, uključujući rak dojke, saopštila je ove nedelje grupa međunarodnih istraživača.
Italija bi uskoro mogla da zabrani upotrebu konjskog mesa u okviru zakona kojim bi konji, magarci i mazge, bili definisani kao kućni ljubimci, čime bi njihovo ubijanje bilo nezakonito, preneo je Gardijan.
Panč je šestomesečni majmun iz zoološkog vrta "Ichikawa City Zoo" u Japanu koji je postao internet senzacija nakon što su se na mrežama pojavili snimci na kojima se čvrsto grli sa svojom plišanom igračkom orangutanom.
U istorijskom koraku za dobrobit životinja, indonežanska vlada je pozvala na prekid jahanja slonova širom zemlje, čime se okončava jedan od najkontroverznijih oblika turizma sa divljim životinjama u regionu.
Jedan šumar je povređen u napadu mrkog medveda u centralnoj Slovačkoj, a njegov sin je ubio životinju pucnjem, saopštili su zvaničnici, dok je pažnja usmerena na tri mladunčeta bez majke pronađena u blizini.
Širom sveta mnogi stručnjaci za zaštitu prirode slave rast populacija morskih kornjača, ali nova istraživanja upozoravaju da bi ovaj uspeh mogao da krije ozbiljan problem.
U tropskim šumama Centralne i Južne Amerike pojedine vrste slepih miševa prave složene strukture od lišća koje koriste kao skloništa, oblikujući ih samo uz pomoć zuba i kandži.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar