Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Foto: Pixabay
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Kengur Sidni, koji je pobegao iz zoo vrta u blizini grada Šahti u ruskom regionu Rostov, pronađen je i u dobrom je stanju, saopštio je predstavnik tog zoološkog vrta.
Dve kornjače ugrožene vrste Melanochelys tricarinata, poreklom iz podnožja Himalaja, rođene su u zatočeništvu u parku kornjača A Cupulatta na francuskom ostrvu Korzici, što je retkost.
Meso legalno odstreljenih medveda u Slovačkoj sada je moguće distribuirati restoranima, ali hotelski radnici u Tatrama za sada nisu previše zainteresovani za ovu novinu.
Narandžasti mačori duguju svoj krzneni kaput jedinstvenoj genetskoj mutaciji i upravo ta mutacija objašnjava zašto je toliko njih muškog pola, pokazala su dva nova istraživanja.
Najnovija studija Univerziteta u Oregonu pokazala je da je zbog klimatskih promena ugroženo više od 3.500 životinjskih vrsta, od korala, preko ptica do grbavih kitova.
Nova analiza vlade SAD utvrdila je da pomorski saobraćaj povezan sa eksploatacijom nafte i gasa u Meksičkom zalivu predstavlja ozbiljnu pretnju opstanku ugrožene vrste - Rajsovog kita.
U Nepalu je započet popis majmuna kako bi se obuzdao rastući probleme sa tim životinjama u nepalskim selima, gde uništavaju useve i sukobljavaju se sa ljudima.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar