Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Foto: Pixabay
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Mrki medved koji je za nekoliko dana povredio pet osoba u slovačkom gradu Liptovski Mikulaš je ubijen, izjavio je slovački ministar za zaštitu životne sredine Tomaš Taraba.
U vodama Španije poslednjih godina sve češće mogu da se vide ajkule, a osim pandemije koronavirusa, na to su uticale i klimatske promene, piše Euronews weekly.
Nova studija o moždanim talasima, objavljena u časopisu "Current Biology", ukazuje na to da slušanje imena njihovih omiljenih igračaka kod pasa aktivira memoriju za objekte sa kojima su povezani.
Organizacija za dobrobit životinja na zapadu Kanade pokušava da obezbedi resurse potrebne za brigu o 300 mačaka, nakon što je čovek koji je o njima brinuo rekao da to više ne može da priušti.
Puma je ubila 21-godišnjeg mladića i povredila njegovog 18-godišnjeg brata u prvom smrtonosnom napadu te vrste u američkoj državi Kaliforniji u poslednjih 20 godina.
U nekoliko okruga na severu Slovačke proglašeno je vanredno stanje zbog pojave takozvanih sinantropskih medveda, medveda koji su se navikli da žive u blizini ljudi.
"Guardian Australia" je dobio snimke koje prikazuju koale koje se uplašeno drže za drveće eukaliptusa za vreme seče u Južnoj Australiji i padaju zajedno s njim na tlo.
Psi mogu pomoći ljudima da smanje nivo stresa i poboljšaju sposobnost koncentracije i kreativnosti, sugeriše nova studija istraživača sa Univerziteta Konkuk u Seulu.
Vlasti su zaplenile aligatora teškog 340 kilograma i dugačkog 3,4 metra koga je vlasnik ilegalno držao u kući u Hamburgu u blizini Bafala u američkoj državi Njujork.
Prvostepeni sud u španskom gradu Vigo usvojio je danas prvu presudu prema kojoj supružnik nakon razvoda mora da plaća alimentaciju za kućnog ljubimca, u skladu sa novim zakonom.
Na Univerzitetu u Amsterdamu održana je konferencija Centra za proučavanje životinja, na kojoj je naučnica Maite van Gerven iznela opcije novog pristupa pacovima.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar