Od lažnih lekova četiri milijarde evra

Trgovina krivotvorenim farmaceutskim proizvodima u svetu vredna je oko četiri milijarde evra godišnje, najčešće se krivotvore antibiotici, a tu trgovinu olakšava sve veći broj dostava malih paketa, navodi se u izveštaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i resorne kancelarije za intelektualno vlasništvo.
Od lažnih lekova četiri milijarde evra
Foto: Pixabay
U danas objavljenom izveštaju, analizirani su podaci o carinskim zaplenama u periodu od 2014. do 2016. godine.
 
"Najčešće se krivotvore antibiotici, lekovi za poboljšanje kvalitete života i analgetici, ali su carinici u zaplenama našli i druge lekove, poput onih protiv raka, dijabetesa, malarije, za lečenje HIV i bolesti srca", navodi se u izveštaju.
 
Svetska zdravstvena organizacija, koja je bila jedan od izvora te studije, procenjuje da lekovi koji ne zadovoljavaju standarde i krivotvoreni preparati protiv malarije samo u podsaharskoj Africi svake godine prouzrokuju smrt 116.000 ljudi.
 
U izveštaju se ukazuje na sve veći broj malih pošiljki, pisama i paketića sa piratskim lekovima koje dostavljaju poštanske i kurirske službe.
 
Od 2014. do 2016. godine dostave poštanskih i kurirskih pošiljki činile su 96 odsto svih carinskih zaplena krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, koji mogu biti idirektna pretnja zdravlju i životu ljudi, navodi se u izveštaju. Izveštaj pokazuje i da su najveći proizvođači farmaceutskih falsifikata u Indiji i Kini, dok su Singapur i Hongkong prepoznati kao najvažnije tranzitne tačke u lancu snabdevanja takvim lekovima.
 
Sedišta kompanija koje su najviše pogođene falsifikatima uglavnom se nalaze u zemljama OECD, poput SAD, Velike Britanije, Francuske, Austrije, Nemačke i Švajcarske. U izveštaju su korišćeni relevantni podaci o pola miliona carinskih zaplena koje su obavila međunarodna tela.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.