"H&M" kažnjen s 35 miliona evra zbog špijuniranja zaposlenih

Švedski modni lanac "H&M" kažnjen je u Nemačkoj sa 35 miliona evra zbog špijuniranja zaposlenih.
Nemački zaštitnik građana kaznio je "H&M" sa 35,3 miliona evra zbog prikupljanja podataka o privatnom životu zaposlenih.
 
Nadzorom je ciljano nekoliko stotina zaposlenih koji rade u servisnom centru u bavarskom gradu Nirnbergu, prema izjavi hamburške Komisije za zaštitu podataka i slobodu informisanja.
 
Barem od 2014. godine, menadžment H&M-a u Nirnbergu prikupio je "veliku količinu podataka o privatnim životnim okolnostima" zaposlenih, uključujući zdravstvene dijagnoze, porodične probleme i religijska uverenja.
 
Detalji su često snimani i digitalno skladišteni u sistem te su bili "dostupni za barem još 50 drugih menadžera u kompaniji".
 
"H&M" je objavio da je "incident otkrio prakse obrađivanja privatnih podataka zaposlenih koji nisu bili u skladu s uputstvima i instrukcijama H&M-a".
 
Kompanija se u saopštenju izvinila zaposlenima i najavila da će analizirati odluku hamburškog zaštitnika građana.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • B&B

    02.10.2020 22:17
    Drzava
    Tako se to radi u pravoj drzavi...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.