Neugodan signal vremena koje dolazi: Bankari Srbiji uzdržano pozajmljuju novac
Ni posle drugog pokušaja investitori nisu bili spremni da kupe celu emisiju državnih obveznica vrednu samo 60 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, na domaćem tržištu dužničkih hartija nominovanih u evrima prolaze samo emisije sa relativno kratkim vremenom dospeća.
Unazad nekoliko godina ministar za finansije Siniša Mali se često i rado hvali kako država Srbija u svetu bankara ima mnogo viši rejting nego ranije, što se odlično vidi, smatra bliski saradnik predsednika Vučića, i na finansijskom tržištu. Zaista, Srbija je duže vreme lako dolazila do kredita, dok je potražnja za državnim hartijama od vrednosti dva do tri puta nadmašivala visinu ponude. Potvrda solidne pozicije u finansijskom svetu mogla se pre godinu-dve videti i u uspehu emisija na izrazito dug rok, sedam, pa i deset godina. Tako nešto decenijama je bilo nezamislivo za Srbiju.
Promenjeno raspoleženje
Međutim, u poslednje vreme uočavaju se promene ne baš ponajbolje po državu. Počelo je početkom poslednjeg kvartala prošle godine. U oktobru država je emitovala obveznice vredne stotinak milijardi dinara, ali kupci se nađoše jedva za osam odsto emisije.
Kako je budžet Srbije tokom cele prošle godine bio u izrazitom plusu u odnosu na plan, ovom neuspehu nije pridat veći značaj, pa je već u novembru usledila ambiciozna emisija obveznica. Ovog puta nominovanih u evrima, uz kamatu od 1,6 odsto i na rok od čak 12 godina. Interesovanja je ponovo bilo sasvim skromno, u visini tek 23,20 odsto emisije.
Krajem decembra država ponovo opipava finansijsko tržište i emituje petogodišnje dinarske obveznice u visini 150 milijardi i kamatu od 2,5 odsto. Interesovanja kupaca gotovo i da nije bilo, jedva da je uloženo 43 miliona dinara, tek 0,03 odsto ponude.
Država napokon prihvata činjenicu da se menja raspoloženje investitora za ulaganjem u srpske hartije, te za januarsko izlaženje na tržište prilagođava emisiju. Vraća se na dvogodišnji rok uz koji ide uočljivo niža kamata nego za dužu pozajmicu. No, Srbija, svesna trenda promena, kamatu podiže na 2,75 odsto.
Traljava prodaja
No, ponovo sledi nelagodnost, od ponuđenih hartija u vrednosti od 60 milijardi dinara, investitori otkupljuju hartije u vrednosti samo deset milijardi. Napokon 8. februara na ponovljenoj prodaji iste emisije, kupci su državi pozajmili još 30 milijardi, tako da će 8. marta ostatak hartija iste emisije biti još jednom ponuđen.
Blago kazano, prodaja ide traljavo, za nama su ostali dani kada je Srbija dinarske obveznice prodavala kao alvu. Nailaze drugačija vremena.
Istina, sa hartijama nominovanim u evrima stvari su nešto povoljnije. Pošto su u ministarstvu za finansije shvatili da je kratak rok možda najbolji put uspešne realizacije, 26. januara emituju evroobveznice u visini 200 miliona evra, na dve godine i uz kamatu od 0,75 odsto.
Prodate su sve, interesovanja je bilo za 50 miliona iznad visine emisije. To je, svakako, najuspešnija emisija dužničkih hartija od vrednosti u poslednje vreme, ali ranije je za kupovinu dužničkih hartija na ovako kratak rok interesovanja obično tri puta nadmašivalo ponudu.
Inflacija visoka, kamata niska
Nije teško objasniti pad interesovanja za obveznicama. Kada je inflacija 7,1 odsto, gubitak je zajmiti novac po, recimo, 2,75 ili, čak, i 6,5 odsto. To je plasman novca sa negativnom kamatnom stopom, pa, ipak, bankari, istina nevoljno, ulažu. Odgovor je u tome što su kamate na štednju još niže, pa banke imaju izvor toliko jeftinog novca da ne baš male svote mogu da plasiraju i uz negativnu kamatnu stopu, a da u krajnjem bilansu ne budu na gubitku.
Sasvim je neuobičajena aktuelna situacija kada je inflacija visoka, a kamata niske. I tako je u celom svetu. Međutim, ne bi se trebalo ponašati tako kao da će ovakva situacija dugo potrajati. Naprotiv, na svetskom tržištu, posebno američkom, već je uočljiv, istina blag i kontrolisan, rast kamata.
Sve učestaliji glasovi da će tokom tekuće godine FED, američka centralna banka, referentnu kamatnu stopu uvećati ne tri, kako se do nedavno očekivalo, već pet puta u zbirnom postotku od najmanje 1,25 odsto, odraziće se na globalno finansijsko tržište. Naravno i da će kamate rasti.
Neugodan signal
Nastupa period kada će se novac teže, a naročito, skuplje pribavljati. Kako državi Srbiji svake godine pristiže oko četiri milijardi evra na naplatu, nešto u vidu kreditnih rata, nešto u vidu prispeća roka naplate obveznica, a što se isplaćuje novcem od neprestanog emitovanja obveznica, promene na tržištu hartija od vrednosti i rast kamatnih stopa su nešto što će se i te kako odraziti na ovdašnju finansijsku i ekonomsku politiku. Aktuelna otežana prodaja obveznica tek je neugodan signal vremena koje dolazi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
0
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
24
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
9
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
2
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
9
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
6
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Komentari 19
Dijaspora6
Ti ćeš uživati u ekonomskom tigru, pa ćeš nam posle ispričati kako je bilo, ako preživiš.
S
Masa je finansijski obrazovana na nivou 3 razreda osnovne.
Jovan
Eto odgovora o aktuelnoj smanjenoj tražnji. Zašto bi investitori sada plasirali novac na srednji i duži rok po trenutno niskim kamatnim stopama kada će isti taj novac ubrzo mogu da ulože po većim kamata. Sada samo na kratak rok a od iduće godine zaduživanje ide po većoj stopi. Važi za sve ne samo za Srbiju.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar