Neugodan signal vremena koje dolazi: Bankari Srbiji uzdržano pozajmljuju novac
Ni posle drugog pokušaja investitori nisu bili spremni da kupe celu emisiju državnih obveznica vrednu samo 60 milijardi dinara.
Foto: 021.rs
U međuvremenu, na domaćem tržištu dužničkih hartija nominovanih u evrima prolaze samo emisije sa relativno kratkim vremenom dospeća.
Unazad nekoliko godina ministar za finansije Siniša Mali se često i rado hvali kako država Srbija u svetu bankara ima mnogo viši rejting nego ranije, što se odlično vidi, smatra bliski saradnik predsednika Vučića, i na finansijskom tržištu. Zaista, Srbija je duže vreme lako dolazila do kredita, dok je potražnja za državnim hartijama od vrednosti dva do tri puta nadmašivala visinu ponude. Potvrda solidne pozicije u finansijskom svetu mogla se pre godinu-dve videti i u uspehu emisija na izrazito dug rok, sedam, pa i deset godina. Tako nešto decenijama je bilo nezamislivo za Srbiju.
Promenjeno raspoleženje
Međutim, u poslednje vreme uočavaju se promene ne baš ponajbolje po državu. Počelo je početkom poslednjeg kvartala prošle godine. U oktobru država je emitovala obveznice vredne stotinak milijardi dinara, ali kupci se nađoše jedva za osam odsto emisije.
Kako je budžet Srbije tokom cele prošle godine bio u izrazitom plusu u odnosu na plan, ovom neuspehu nije pridat veći značaj, pa je već u novembru usledila ambiciozna emisija obveznica. Ovog puta nominovanih u evrima, uz kamatu od 1,6 odsto i na rok od čak 12 godina. Interesovanja je ponovo bilo sasvim skromno, u visini tek 23,20 odsto emisije.
Krajem decembra država ponovo opipava finansijsko tržište i emituje petogodišnje dinarske obveznice u visini 150 milijardi i kamatu od 2,5 odsto. Interesovanja kupaca gotovo i da nije bilo, jedva da je uloženo 43 miliona dinara, tek 0,03 odsto ponude.
Država napokon prihvata činjenicu da se menja raspoloženje investitora za ulaganjem u srpske hartije, te za januarsko izlaženje na tržište prilagođava emisiju. Vraća se na dvogodišnji rok uz koji ide uočljivo niža kamata nego za dužu pozajmicu. No, Srbija, svesna trenda promena, kamatu podiže na 2,75 odsto.
Traljava prodaja
No, ponovo sledi nelagodnost, od ponuđenih hartija u vrednosti od 60 milijardi dinara, investitori otkupljuju hartije u vrednosti samo deset milijardi. Napokon 8. februara na ponovljenoj prodaji iste emisije, kupci su državi pozajmili još 30 milijardi, tako da će 8. marta ostatak hartija iste emisije biti još jednom ponuđen.
Blago kazano, prodaja ide traljavo, za nama su ostali dani kada je Srbija dinarske obveznice prodavala kao alvu. Nailaze drugačija vremena.
Istina, sa hartijama nominovanim u evrima stvari su nešto povoljnije. Pošto su u ministarstvu za finansije shvatili da je kratak rok možda najbolji put uspešne realizacije, 26. januara emituju evroobveznice u visini 200 miliona evra, na dve godine i uz kamatu od 0,75 odsto.
Prodate su sve, interesovanja je bilo za 50 miliona iznad visine emisije. To je, svakako, najuspešnija emisija dužničkih hartija od vrednosti u poslednje vreme, ali ranije je za kupovinu dužničkih hartija na ovako kratak rok interesovanja obično tri puta nadmašivalo ponudu.
Inflacija visoka, kamata niska
Nije teško objasniti pad interesovanja za obveznicama. Kada je inflacija 7,1 odsto, gubitak je zajmiti novac po, recimo, 2,75 ili, čak, i 6,5 odsto. To je plasman novca sa negativnom kamatnom stopom, pa, ipak, bankari, istina nevoljno, ulažu. Odgovor je u tome što su kamate na štednju još niže, pa banke imaju izvor toliko jeftinog novca da ne baš male svote mogu da plasiraju i uz negativnu kamatnu stopu, a da u krajnjem bilansu ne budu na gubitku.
Sasvim je neuobičajena aktuelna situacija kada je inflacija visoka, a kamata niske. I tako je u celom svetu. Međutim, ne bi se trebalo ponašati tako kao da će ovakva situacija dugo potrajati. Naprotiv, na svetskom tržištu, posebno američkom, već je uočljiv, istina blag i kontrolisan, rast kamata.
Sve učestaliji glasovi da će tokom tekuće godine FED, američka centralna banka, referentnu kamatnu stopu uvećati ne tri, kako se do nedavno očekivalo, već pet puta u zbirnom postotku od najmanje 1,25 odsto, odraziće se na globalno finansijsko tržište. Naravno i da će kamate rasti.
Neugodan signal
Nastupa period kada će se novac teže, a naročito, skuplje pribavljati. Kako državi Srbiji svake godine pristiže oko četiri milijardi evra na naplatu, nešto u vidu kreditnih rata, nešto u vidu prispeća roka naplate obveznica, a što se isplaćuje novcem od neprestanog emitovanja obveznica, promene na tržištu hartija od vrednosti i rast kamatnih stopa su nešto što će se i te kako odraziti na ovdašnju finansijsku i ekonomsku politiku. Aktuelna otežana prodaja obveznica tek je neugodan signal vremena koje dolazi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
3
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
32
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Kompanije jače od država
29.05.2026.•
4
Prvih nekoliko decenija posle Drugog svetskog rata Dženeral Motors je bio daleko najglasovitija i najmoćnija firma.
Proizvođači mleka upozoravaju: Otkupne cene padaju, proizvodnja postaje neodrživa
29.05.2026.•
5
Svi otkupljivači mleka u Srbiji nastavili su da smanjuju otkupne cene mleka, pa prozvodnju treba prekinuti prodajom krava jer će posledice biti manje, rekao je vlasnik farme iz sela Metlić u opštini Šabac Milan Isailović
Uprava carine: Počela primena nove verzije tranzitnog sistema, mogući povremeni zastoji
29.05.2026.•
0
Primena nove verzije tranzitnog sistema NCTS, koji je usklađen sa carinskim propisima Evropske unije i Konvencijom o zajedničkom tranzitnom postupku, počela je danas, saopštila je Uprava carine.
Objavljene nove cene goriva
29.05.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 5. juna.
Posle Vučićeve posete Kini: Da li će Srbija zaista proizvoditi humanoidne robote u Šapcu?
29.05.2026.•
43
Državna delegacija već danima iz Kine šalje poruku o odličnim odnosima Beograda i Pekinga.
Volstrit obara rekorde dok profiti američkih kompanija rastu, nafta na klackalici
29.05.2026.•
1
Američka berza je u četvrtak dostigla nove rekorde, dok profiti kompanija poput Dolar Tri, Snouflejk i Hormel Fuds nastavljaju da rastu.
Kristin Lagard upozorila na smanjenu nezavisnost centralnih banaka
29.05.2026.•
0
Predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard upozorila je na smanjenu nezavisnost centralnih banaka.
Temu mora da plati 200 miliona evra zbog prodaje nelegalnih proizvoda
28.05.2026.•
3
Evropska komisija je izrekla novčanu kaznu kojom se određuje da Temu mora da plati 200 miliona evra zbog kršenja pravila EU o prodaji nelegalnih proizvoda.
Građevinski materijal svake nedelje ima novu cenu: To se prenosi i na cene stanova
28.05.2026.•
17
Cene građevinskog materijala u Srbiji ubrzale su rast u ovoj godini, posebno od izbijanja sukoba na Bliskom istoku, ali i zahvaljujući velikim potrebama za Ekspo 2027 i uopšte daljoj ekspanziji gradnje u Srbiji.
Propao tender za nadzor izgradnje solarnih elektrana
28.05.2026.•
1
Elektroprivreda Srbije (EPS) donela je odluku o obustavi javne nabavke za stručni nadzor i konsultantske usluge za potrebe izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana.
Firma koja je dovozila fantomske birače iz Bosne i koja očitava brojila zaradila skoro milijardu dinara
27.05.2026.•
30
Firma koja je dovozila birače iz Bosne i Hercegovine u Beograd i koja očitava brojila, prošle godine zaradila je skoro milijardu dinara.
EU uvodi nova pravila za male pakete iz Kine: Poskupljuje kupovina sa Temua, Šejna i Aliekspresa
27.05.2026.•
12
Kupovina sitnica sa platformi poput "Temua", "Šejna" i "Aliekspresa" uskoro bi mogla značajno da poskupi, usled novih pravila Evropske unije (EU) za male pošiljke iz Kine.
Zlatno doba Srbije - a razlike sve veće
27.05.2026.•
13
Kasnije nego što je uobičajeno, prolećno sunce je i ove godine zasijalo. Ugodno vreme i starije izmamljuje na ulice, šetajući posmatraju kako se život budi.
Hrvatska dobila spor protiv MOL-a, mađarska kompanija mora da plati 775.000 evra
27.05.2026.•
4
Hrvatska je dobila jedan od međunarodnih sporova protiv mađarske kompanije MOL, saopštilo je hrvatsko državno tužilaštvo.
Telekom kupio sedam kablovskih operatera: Svi preuzeti u istom danu
26.05.2026.•
32
Državno preuzeće za telekomunikacije Telekom Srbija kupilo je čak sedam lokalnih kablovskih operatera širom zemlje.
Razvoj e-trgovine u Srbiji: Od pandemijskog buma do ozbiljnog profitnog sektora
26.05.2026.•
2
Iako sektor elektronske trgovine u Srbiji postoji još od 2010. godine, pravi ubrzani rast dolazi tokom pandemije kovida-19. Od tada do danas sektor je u stalnom rastu.
Zaposleni u Samsungu zapretili štrajkom i dobili 300.000 evra po radniku
25.05.2026.•
4
Otkazivanje najavljenog štrajka svim zaposlenima u sektoru čipova u Samsungu ove godine donosi rekordnih 300.000 evra po glavi, uz obećanje učešća u profitu na 10 godina.
Komentari 19
Dijaspora6
Ti ćeš uživati u ekonomskom tigru, pa ćeš nam posle ispričati kako je bilo, ako preživiš.
S
Masa je finansijski obrazovana na nivou 3 razreda osnovne.
Jovan
Eto odgovora o aktuelnoj smanjenoj tražnji. Zašto bi investitori sada plasirali novac na srednji i duži rok po trenutno niskim kamatnim stopama kada će isti taj novac ubrzo mogu da ulože po većim kamata. Sada samo na kratak rok a od iduće godine zaduživanje ide po većoj stopi. Važi za sve ne samo za Srbiju.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar