
Kako da fiskalizacija ne bude usmerena protiv seljaka
Seljačkih proizvoda nema na rafovima prodavnica. Ako država ne osmisli bolji program fiskalizacije od nedavno povučenog, neće ih biti ni na pijacama i paoru će biti dodatno otežan izlazak na tržište.

Foto: 021.rs
Pijačari su žestoko digli glas protiv uvođenja modernih registar kasa na način kako je, prvenstveno se vodeći fiskalnom kalkulacijom, osmislila država. Donedavno, radili su kao paušalci, dakle mesečno su plaćali porez na osnovu procene obima posla javne stručne službe. Sada država pokušava da uvođenjem modernih registar kasa ima sasvim precizan uvid u poslovanja i ove grupe prodavaca.
Pijačari opterećeni
Odmah treba reći da su prilično proizvoljne učestale priče o tome kako se, navodno, na pijaci dosta zarađuje, zbog čega bi država morala ozbiljnije da optereti ove prodavce. U manjim i gradovima srednje veličine promet je sasvim osrednji i pijačari, svi odreda, jedva da zarade za platu kojom nekako izdržavaju porodicu. Žive, kako se to kaže, od prvog do prvog u mesecu.
Zarada može biti nešto veća samo u tri-četiri najveća grada, pre svega na najatraktivnijim tržnicama prestonice gde je promet daleko najveći. Međutim, pijačarina, pravo da se prodaje, na ovim lokacijama je itekako paprena. Potom je potrebno da se plati i zakup tezge na samoj pijaci, a ovi ljudi sami sebi plaćaju penzijsko i zdravstveno osiguranje. Tu je i bezbroj sitnih troškova, od zdravstvene kontrole do korišćenja zajedničkog toaleta. Dakle, država ove radnike optereti i pre nego što uspeju da zarade platu.
Logika trgovaca
Istina, nova fiskalizacija pruža mogućnost da poreska uprava u svakom trenutku ima uvid u prodaju svakog prodavca, bio on u prodavnici ili na tržnici, pa otuda i mogućnost da poresko opterećenje bude tačno prema obavljenoj kupoprodaji. Međutim, "logika" funkcionisanja registar kase osmišljena je prema radu prodavaca u velikim trgovačkim lancima i nije prilagođena specifičnostima pijačne prodaje. Poznato je da se cena na tezgama menja i po tri-četiri puta na dan, a tu su i tradicionano cenkanje, baš kao i prodaja na veresiju. Ove običaje ni moderna registar kasa ne prepoznaje.
Pijačarima ne odgovara ni obaveza da za tezgom rade svaki dan i to puno radno vreme. Zapravo, usled hladnoće, jake kiše ili prevelike jare, pijace ne rade blizu deset odsto radnih dana, a takođe prodavac deo vremena provede u nabavci robe, pa je jasno da u isto vreme ne može biti i za tezgom. Registar kasa ne ostavlja takvu mogućnost.
Štrajk pijačara
Posle burnih protesta i štrajkova pijačara, država je priznala da mnogo toga u vezi sa radom pijačnih prodavaca nije u potpunosti sagledala, te je početak fiskalizacije odložila dok problem ne sagleda kompletnije, zajedno sa svim posebnostima. Tek tada odlučiće hoće li ići na fiskalizaciju tržnica i oporezivanja pijačara prema precizno utvrđenom obimu posla ili će ova kategorija radnika ostati u obavezi paušalnog oporezivanja.
Međutim, osim pijačara za pitanje pijačne prodaje zainteresovani su i seljaci. Jasno je zašto - u prodavnicama gotovo da i nema seljačkih roba. I to svejedno da li je reč o najvećim trgovačkim lancima ili o prodavnici sitnog trgovca. Razlog je srpska zakonska regulativa po kojoj je agrarnim kompanijama dopušteno da se bave i primarnom poljoprivredom. Podsetimo, u Evropskoj uniji, kompanije se bave preradom agranih useva, a primarnom poljoprivredom se bave jedino seljaci.
Ovakva pozicija omogućava kompanijama da u odnosu na seljake budu nadmoćni, posebno kada je reč o kontinuitetu snabdevanja, roku plaćanja, pa i ceni. Time stiču prednost, pa se trgovci oslanjaju na njih, dok sa poljoprivrednim prozvođačima gotovo da i nemaju poslovnih kontaklata.
Oslonac seljaku
Seljak, pošto nema pristup trgovačkim policama, sva nadanja polaže u pijacu i pijačare. Mada je država oslobodila poreske obaveze seljaka koji na pijaci prodaje svoju robu, paor ne može u isto vreme biti i na oranici i za tezgom. Zato je pravi raritet naići na seljaka kao pijačnog prodavca, već se naši poljoprivredni proizvođači oslanjaju upravo na pijačare.
Preko njih i samo preko njih izlaze na tržište. Stoga su nedavni trapavi pokušaj fiskalizacije pijace doživeli kao potez protiv seljaka. Pojedini među njima išli su i dalje, te fiskalizaciju tumačili kao potez kojim država, na pritisak trgovačkih lanaca, suzbija pijacu i pokušava da ceo promet živežnih roba premesti na trgovačke police.
Posle jasnog ispoljenog nezadovoljstva ne malog dela javnosti najavljenom formom fiskalizacije pijace, država je odlučila da još jednom razmotri ceo problem. Dobro bi bilo da ovo pitanje sagleda i iz ugla poljoprivrednih proizvođača kojima su pijačari jedini put do tržišta. To je životno pitanje za oko 570.000 srpskih porodica koje prihod stiču isključivo bavljenjem poljoprivredom.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
2
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
0
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
Komentari 20
REALISTA
Zamenik zamenika
Bravooo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar