Može li Pošta Srbije da spasi EPS: Za struju planira da potroši šest puta više
Javno preduzeće "Pošta Srbije" namerava da za struju za naredne tri godine izdvoji 14,2 milijarde dinara, što je oko šest puta više nego što su bila izdvajanja za prethodni trogodišnji period.
Foto: 021.rs
Ekonomisti sa kojima je Nova ekonomija razgovarala navode da bi kupovina struje po ovoj ceni bila čudna, kao i da budi sumnju da se na ovaj način spasava EPS i da mogu da budu u pitanju skrivene subvencije.
U toku 2019, 2020. i 2021. godine Pošta je potrošila 2,38 milijardi dinara za struju, pokazuju finansijski izveštaji. Dakle, šest puta manje nego što sada planira da utroši za naredni period.
Iako je Vlada preporučila da EPS sa privredom sklopi ugovore po ceni od 95 evra po megavat-satu, Pošta očekuje da će struju plaćati tri puta više, 317 evra.
Ovo javno preduzeće je u julu izmenilo svoj plan javnih nabavki pa po novom planira da potroši 14,2 milijarde dinara umesto prvobitno planiranih 5,6 milijardi dinara.
Takođe, ugovor koji je 2019. godine Pošta zaključila sa EPS-om (na period do tri godine) bio je vredan 2,05 milijarde dinara bez PDV-a.
Kako je došlo do izmena?
Prema poslednjoj verziji plana javnih nabavki Pošte, procenjena vrednost isporuke električne energije je 14,2 milijarde dinara. Kako za Novu ekonomiju kažu izvori iz ovog preduzeća, a kako se i vidi iz prethodnih ugovora za nabavku struje, Pošta struju kupuje na period od tri godine.
Izvori Nove ekonomije dodaju da je uprava Pošte uputila nadzornom odboru zahtev za odobrenje nabavke po ceni od 37,2 dinara po kilovat-satu, odnosno 317 evra po megavat-satu.
Poređenja radi, Vlada je preporučila EPS-u da sa privredom sklopi ugovore po ceni od 95 evra po megavat-satu. Prema prvobitnim planovima, Pošta nije nameravala da struju plaća čak 14 milijarde.
U prvoj verziji plana javnih nabavki za 2022. godinu za stavku "isporuka električne energije" navedena je procenjena vrednost od 5,6 milijarde dinara. Međutim, u poslednjoj verziji ovog plana, koja je objavljena sredinom jula, procenjena vrednost je povećana na 14,2 milijarde dinara.
Više Poštinog novca u EPS-u
Ekonomista Goran Radosavljević navodi za Novu ekonomiju da to što Pošta planira da kupi električnu energiju po jediničnoj ceni od čak 317 evra po megavat-satu "čudna po nekoliko osnova".
"Prvo, sama planirana cena je veoma visoka, uzimajući u obzir preporuku Vlade Srbije od 30. avgusta 2022. godine po kojoj se preporučuje EPS da električnu energiju prodaje kupcima po ceni od 95 evra po megavat-satu. Postavlja se pitanje, zašto Pošte Srbije ne kupuju električnu energiju od EPS po ovoj ceni, već planiraju cenu koja je više od tri puta veća", navodi Radosavljević.
Radosavljević navodi da su planirani rashodi po osnovu potrošnje čak šest puta veći od realizacije u prethodnom trogodišnjem periodu (u periodu od 2019-2021 rashodi po osnovu potrošnje iznosili su oko 2,38 milijardi dinara, dok je prosečna cena bila 57 evra za megavat-sat).
Ekonomisti sa kojima je Nova ekonomija nezvanično razgovarala kažu da se čak i uz drastično povećanje cene električne energije i potrošnje teško dobacuje do ovog planiranog iznosa, što budi sumnju da se na ovaj način spašava EPS. Pošta Srbije do objavljivanja teksta nije odgovorila na pitanja Nove ekonomije da obrazloži zašto planira višestruko veća izdvajanja za struju u odnosu na prethodni period.
Šta je sa merama štednje u Pošti?
Radosavljević navodi da je potrošnja koja se planira za sledeće tri godine na sličnom nivou kao prethodne tri godine, pa se postavlja pitanje i šta je sa merema štednje u tom javnom preduzeću.
"Dakle, povećanje rashoda nije rezultat povećanja potrošnje, jer je ona na sličnom nivou".
Povećanje rashoda jednim delom jeste opravdano rastom cena struje, ali oni ne mogu biti 14 milijardi dinara, koliko Pošta planira da potroši, objašnjava Radosavljević.
Kako je Pošta došla do šest puta veće cene struje?
Pošta je do iznosa od 14,2 milijarde dinara došla tako što je sabrala očekivane trošove za nabavke struju sa očekivanim poskupljenima akciza, ali i proširenjem kapaciteta za grejanje.
Naime, u zahtevu nadzornom odboru, piše da preduzeće očekuje da će struja koštati 37,2 dinara po kWh, odnosno da će poskupeti 20 odsto u odnosu na cenu od 31,02 (kao primer su uzeli koliko je EPS ponudio JKP "Vodoovod i kanalizacija iz Stare Pazove).
S obzirom na to da Pošta očekuje da će 2023, 2024. i 2025. trošiti po oko 82 miliona kWh, cena iznosi oko tri milijarde dinara, odnosno nešto više od devet milijarde dinara za sve tri godine.
Međutim, javno preduzeće na ovu cenu dodaje i "procenu potrebnih sredstava".
Pošta očekuje da će im biti potrebno oko 1,4 milijardi dinara svake godine za troškove koji nisu sadržani u prethodnoj, jediničnoj ceni. Ovi troškovi odnose se na usluge pristupa i korišćenja prenosnog distributivnog sistema, naknade za podsticaj povlašćenih proizvođača, akcize i takse.
Dalje se u zahtevu navodi da je potrebno još oko 150 miliona dinara svake godine zbog porasta kursa evra (oko 151,6 miliona u 2023. godini, 153,3 miliona dinara u 2024. i 153,5 miliona dinara za 2025. godini).
Takođe oko 150 miliona dinara potrebno je i za proširenje kapaciteta i za povećanje obima potrošnje zbog vremenskih prilika. Kako se navodi u zahtevu, ovo je potrebno zbog "jako hladnih zima i produženja grejne sezone.
Tekst u celosti čitajte na Novoj ekonomiji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
1
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
78
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
8
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Od roka do roka: Ističe gasni aranžman sa Rusijom, da li su kratkoročni ugovori dobri po Srbiju?
19.03.2026.•
13
Još jedan rok, još jedna neizvesnost. Srbija i ove godine čeka poslednje dane pred istek gasnog aranžmana sa Rusijom bez jasnog odgovora šta sledi od 1. aprila.
Pojedine pumpe u Sloveniji ograničile točenje goriva
19.03.2026.•
0
Na benzinskim stanicama kompanija MOL i Šel u Sloveniji uvedeno je ograničenje za kupovinu goriva na 30 litara za automobile, odnosno 200 litara za kamione.
Atanacković: Poskupljenja na pumpama delom posledica očekivanja da će skakati nabavna cena
18.03.2026.•
7
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković izjavio je da je nagli rast cena nafte posledica sukoba na Bliskom istoku i da bi poremećaji u snabdevanju mogli da potraju ukoliko se rat nastavi.
Najoštriji rast Euribora u poslednjih nekoliko godina: Šta da očekuju korisnici stambenih kredita?
18.03.2026.•
8
Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.
Otvoreni "DDOR BG car show" i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme
18.03.2026.•
0
"DDOR BG car show" 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme "Motopassion" otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma.
Hitno povlačenje sa tržišta: Rizik od povreda kod "Škoda Kodiaq"
17.03.2026.•
2
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je danas na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlači sa tržišta putničko vozilo "Škoda Kodiaq".
Kako se obećana prosečna plata sa 1.400 evra u 2027. istopila na 1.320 u 2030.
17.03.2026.•
25
Prosečna plata će 2030. godine iznositi 1.320 evra - tako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavljajući strategiju "Srbija 2030".
Honda odustala od električnih vozila u SAD: Sledi joj gubitak od 16 milijardi dolara
17.03.2026.•
4
Japanska kompanija Honda je zvanično potvrdila da obustavlja razvoj i planirano lansiranje tri ključna električna modela koja je trebalo da se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ponovo poskupelo gorivo u Severnoj Makedoniji
17.03.2026.•
3
Litar benzina u Severnoj Makedoniji skuplji je od danas za sedam denara (oko 14 dinara), a dizela za 6,5 denara (oko 13 dinara).
Kreditni rejting Srbije po S&P - na investicionom nivou sa stabilnim izgledima
17.03.2026.•
0
Narodna banka Srbije saopštila je da je agencija "Standard & Poor's Global Ratings - S&P" objavila periodični izveštaj o kreditnom rejtingu Srbije, koji je na investicionom nivou "BBB-" sa stabilnim izgledima.
UniCredit želi da preuzme Commerzbank, Berlin oštro protiv: Šolc potez nazvao "neprijateljskim napadom"
16.03.2026.•
0
Dve velike evropske banke našle su se u centru preuzimanja vrednog oko 35 milijardi evra, nakon što je italijanski UniCredit pojačao pokušaj da preuzme nemački Commerzbank, uprkos snažnom protivljenju nemačke vlade.
Profesor Musabegović: Ne očekujem drastičan rast rata kredita uprkos skoku euribora
16.03.2026.•
0
Dvanaestomesečni euribor zabeležio je najveći jednodnevni skok u poslednjih 18 godina, dok je šestomesečni euribor porastao najviše u poslednje tri godine, ipak, profesor misli da to neće značajno uticati na građane.
"Ako ne rade nemačke, neće raditi ni srpske fabrike": Kako se kriza iz Evrope preliva na Srbiju
16.03.2026.•
18
Zbog sve manje porudžbina i pada aktivnosti na evropskom tržištu automobilske industrije, a posebno u Nemačkoj, i fabrike u Srbiji suočavaju se sa smanjenjem obima proizvodnje.
Komentari 14
313
Obim posla pošte sigurno nije toliko puta povećan. Znači radi se o prelivanju fondova ili kako narod kaže: Seku uši, krpe...
Pošta
Pa pošta je državna firma i treba razliku da uplati u budžet
Šta misliš da treba svim radnicima da podeli sve pare ????
Isto kao i EPS i šta smo dobili šipak
Deki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar