Javna predzeća mogu da se baškare trošeći novac iz budžeta
Prihvatanjem da garantuje za kredite javnih preduzeća u visini od čak 860 miliona evra, država, praktično, primorava građane da svojim parama plaćaju rekordne zarade zaposlenih u javnim preduzećima.
Foto: Pexels (Ron Lach)
Mnogo toga intrigantnog događalo se u protekle dve, tri nedelje. Iz dana u dan bilo je sve uzbudljivije, pa je i skupštinsko zasedanje na kome je usvojen rebalans budžeta prošlo gotovo nezapaženo. Baš onako kako je vlast i priželjkivala.
Našavši se faktički bez kontrole javnosti, rebalansom budžeta, uz manje zakonske korekcije, poslanici su učinili promene kojima državnu kasu čine lako dostupnom javnim preduzećima, pri čemu bi u pitanje mogla doći čak i stabilnost javnih finansija.
Jemstva bez ograničenja
U pitanju je odluka Skupštine Srbije da ubuduće država na garancije kojima bankama jemči da će javna preduzeća vratiti uzete kredite, može da utroši čak 102 milijarde evra, umesto 24, koliko je bilo dopušteno prvobitno. Povećanje od 660 miliona evra se gotovo u dlaku podudara sa rastom budžetskog deficita.
Kako će državni minus na kraju godine umesto 1,7 biti 2,4 milijarde evra, 3,95 odsto BDP-a, nameće se pomisao da će uvećanje deficita biti izraz komotnog troškarenja javnih preduzeća. Inače, ove je godine pre zakonskih promena država već izdala garanciju na 200 miliona evra "Srbijagasu".
Naročito iritira činjenica da nema nikakvih ograničenja kada javna preduzeća predlažu da država jemči njihove obaveze. Obično, i to pod strogim nadzorom, država može da jemči za krupnije investicije, ređe za ulaganja u infrastrukture srednje veličine. Nakon nedavnog rebalansa budžeta, srpska javna preduzeća mogu od države da traže pokriće i kada je reč o problemu likvidnosti, isplati zarada ili dobavljača.
Tri godine oštrih restrikcija
Sve izgleda neobičnije i od vlasti bezobzirnije ako se zna da su građani Srbije ne tako davno itekako ispaštali upravo usled komotnog državnog garantovanja obaveza javnih preduzeća. Dešavalo se u vreme finansijske krize 2008. Epilog je bilo narušavanje javnih finansija. Stvar je sanirana oštrim finansijskim merama po sve građane, zaposlene i penzionere u trajanju od tri godine.
Podsetimo se tih dešavanja. Srbija je u teškom i mučnom izlasku iz duge agonije. Pokušava da javne finansije nekako primeri pravilima u razvijenom svetu. Godine 2010. donosi odluke da javni dug ne premaši 45 odsto BDP-a i da se na srednji rok budžetski deficit svede na jedan odsto BDP.
Time u budžetu ne bi preostalo novca za finansiranje javnih preduzeća, "Srbijagasa", "Puteva Srbije", "EPS-a", "Železnice"... Njihovi minusi delom su posledica prevelikog broja zaposlenih i previsokih zarada, delom niskih cena roba i usluga kojima je država navodno štitila najširi sloj stanovništva.
Jagma za garancije
Sa privilegijama svikli "javnaši" setili su se garancija države, pa su narednih godina insistirrali i uspevali da država jemči za njihove kredite. Kako se pri izdavanju garancija, kreditna obaveza formalno vodi na nosiocu kredita (ne na garanta), u budžetu se ne iskazuje odmah kao rashod državne kase, već tek onda kada stigne na naplatu.
Do tada država je uobičajavala da jemči samo pojedina veća ulaganja javnog preduzeća u infrastrukturu. U te namene iz budžeta godine 2010. izdvojeno je 70 miliona evra. Kako je naredne sezone počelo umanjenje budžetskoog deficita, javnim preduzećima je bilo sve teže da dođu do novca. Setili su se garancija i počelo je strelovito povećanje broja i visine jemstava države Srbije za javna preduzeća.
Godine 2014. iz budžeta je za ove potrebe izdvojeno čak 430 miliona evra. Tadašnji ministar za finasije Dušan Vujović je stoga zabranio izdavanje garancija za tekuće poslovanje javnih preduzeča, naredne godine je zakonski precizirano da se državne garancije mogu izdavati samo za investiciona ulaganja. Koliko je je olako jemčenje države bila opasnost govori podatak da je odlivanje novca iz budžeta ovom linijom bio jedan od glavnih uzroka narušavanja javnih finansija.
Siva realnost
Radi stabilizacije, preduzete su oštre mere prema svim građanima i trajale su tri godine. Situacija je smirena i kanal preko koga su javna preduzeća, na čiji rad je uticaj vladajućih stranaka ogroman i odlučujući, isisavala državnu kasu je bio blokiran.
Međutim, nedavno su učinjene izmene zakona kojima se opet otvara mogućnost da zaposleni u javnim preduzećima, reč je upravo o kompanijama u kojima su zarade ubedljvo najviše, ne mogu da na tržištu, uprkos monopolskoj poziciji, dovoljno zarade, pa pokušavaju ponovo da se oslone na davnašnju praksu grebanja o državni budžet.
Direktori javnih preduzeća podsećaju da po zakonu država, kada bankama, kao garant, budžetskim novcem isplati kredit, ima pravo da od javnog preduzeća traži povraćaj. No, to je samo isprazna pravna odredba koja se u praksi gotovo i ne događa. Kako stvari izgledaju u realnosti videli smo 2019. godine kada je Vlada Srbije otpisala potraživanja od "Srbijagasa" vredna čak 1,2 milijarde evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 18
Koliko drzava trosi
Paor
Đura Vojvođanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar