Fiskalni savet: Zaduživanje zemlje moglo je biti smanjeno, ali su umesto toga uvedeni novi troškovi
Fiskalni savet navodi da je ove godine deficit mogao da bude smanjen sa 3,3 na 1,5 odsto i da bi se time smanjilo zaduživanje zemlje za oko 1,3 milijarde evra u odnosu na budžetski plan.
Foto: 021.rs
Povećanje prihoda budžeta zbog ukidanja odluke o privremenom umanjenju akciza na naftne derivate i naplaćen neočekivano veliki porez na dobit, mogli su, navelo je to nezavisno telo, rezultirati umanjenjem fiskalnog deficita i smanjenjem zaduživanja države.
Umesto toga, kako je naveo Fiskalni savet, Vlada je rebalansom uvela nove rashodne mere čime su fiskalni deficit i zaduživanje države gotovo vraćeni na prvobitno planirani nivo.
Ocenio je da je povećanjem prihoda budžeta od poreza na dobit, jer su rekordni, samo je Naftna industrija Srbije (NIS) u 2022. ostvarila dobit koja je šest puta veća od proseka iz prethodne tri godine, mogao da se smanji dug zemlje za 1,3 milijarde evra u odnosu na prethodni budžetski plan.
Međutim, Vlada je umesto toga povećala subvencije za poljoprivredu, penzije, zarade za zaposlene u obrazovanju i delu zdravstva i odlučila da isplati po 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti.
Ističe se da su vanrednim i arbitratnim povećanjem penzija prekršena zakonski definisana fiskalna pravila, što je veoma opasno.
Naglašava se da su penzije ubedljivo najveći budžetski rashod i zbog toga je njihova usklađenost s mogućnošću privrede da ih finansira ključna za održivost čitavih javnih finansija.
Dodaje se da se nastavlja s veoma lošom praksom neselektivnih novčanih isplata određenim grupama stanovnika kakva su novčana davanja od 10.000 za svako dete do 16 godina.
Navodi se i da su rešenja koja se nude za poljoprivredu skupa i upitne efikasnosti.
Ocenjuje se da je povećanje direktnih davanja po hektaru sa 9.000 na 18.000 dinara najskuplja i najproblematičnija nova mera, pošto iznos subvencija nije uslovljen ostvarenom proizvodnjom, te ne deluje podsticajno na povećanje efikasnosti i ne rešava nijedan od strukturnih problema domaće privrede.
Ističe se da se nove rashodne mere neće finansirati samo zaduživanjem zemlje, već i povećanjem poreza.
Naglašava se da nove ekonomske mere koje donosi rebalans nisu primerene ekonomskim problemima sa kojima se suočava Srbija.
Kako se navodi, dobra strana je to što se osnovni fiskalni tokovi ipak nisu otrgli kontroli.
Ističe se da je planirani budžetski deficit od 2,8 odsto BDP nesporno visok, jer je ciljani fiskalni deficit niži od jedan odsto, ali da se objektivno gledano deficit ne može oceniti kao alarmantan.
Dodaje se da će deficit voditi povećanju javnog duga u 2023. od skoro dve milijarde evra, što jeste loše, ali će BDP u evrima, zbog visoke inflacije i stabilnog deviznog kursa u ovoj godini beležiti brži rast, te se učešće javnog duga u odnosu na BDP neće povećati čak ni sa velikim deficitom.
Ocenjuje se i da su neki rashodi, poput nabavki robe i usluga "prebudžetirani", što znači da bi fiskalni deficit u 2023. mogao da bude niži od planiranih 2,8 odsto BDP.
Fiskalni savet je naveo da je analizu radio uglavnom na osnovu nacrta rebalansa budžeta, a ne predloga, jer mu nije ostavljeno 15 dana od datuma od kada je Vlada podnela Narodnoj skupštini predlog rebalansa da sačini izveštaj.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
0
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
7
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Komentari 5
Buda bar
Marko
zgađen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar