Fiskalni savet: Zaduživanje zemlje moglo je biti smanjeno, ali su umesto toga uvedeni novi troškovi
Fiskalni savet navodi da je ove godine deficit mogao da bude smanjen sa 3,3 na 1,5 odsto i da bi se time smanjilo zaduživanje zemlje za oko 1,3 milijarde evra u odnosu na budžetski plan.
Foto: 021.rs
Povećanje prihoda budžeta zbog ukidanja odluke o privremenom umanjenju akciza na naftne derivate i naplaćen neočekivano veliki porez na dobit, mogli su, navelo je to nezavisno telo, rezultirati umanjenjem fiskalnog deficita i smanjenjem zaduživanja države.
Umesto toga, kako je naveo Fiskalni savet, Vlada je rebalansom uvela nove rashodne mere čime su fiskalni deficit i zaduživanje države gotovo vraćeni na prvobitno planirani nivo.
Ocenio je da je povećanjem prihoda budžeta od poreza na dobit, jer su rekordni, samo je Naftna industrija Srbije (NIS) u 2022. ostvarila dobit koja je šest puta veća od proseka iz prethodne tri godine, mogao da se smanji dug zemlje za 1,3 milijarde evra u odnosu na prethodni budžetski plan.
Međutim, Vlada je umesto toga povećala subvencije za poljoprivredu, penzije, zarade za zaposlene u obrazovanju i delu zdravstva i odlučila da isplati po 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti.
Ističe se da su vanrednim i arbitratnim povećanjem penzija prekršena zakonski definisana fiskalna pravila, što je veoma opasno.
Naglašava se da su penzije ubedljivo najveći budžetski rashod i zbog toga je njihova usklađenost s mogućnošću privrede da ih finansira ključna za održivost čitavih javnih finansija.
Dodaje se da se nastavlja s veoma lošom praksom neselektivnih novčanih isplata određenim grupama stanovnika kakva su novčana davanja od 10.000 za svako dete do 16 godina.
Navodi se i da su rešenja koja se nude za poljoprivredu skupa i upitne efikasnosti.
Ocenjuje se da je povećanje direktnih davanja po hektaru sa 9.000 na 18.000 dinara najskuplja i najproblematičnija nova mera, pošto iznos subvencija nije uslovljen ostvarenom proizvodnjom, te ne deluje podsticajno na povećanje efikasnosti i ne rešava nijedan od strukturnih problema domaće privrede.
Ističe se da se nove rashodne mere neće finansirati samo zaduživanjem zemlje, već i povećanjem poreza.
Naglašava se da nove ekonomske mere koje donosi rebalans nisu primerene ekonomskim problemima sa kojima se suočava Srbija.
Kako se navodi, dobra strana je to što se osnovni fiskalni tokovi ipak nisu otrgli kontroli.
Ističe se da je planirani budžetski deficit od 2,8 odsto BDP nesporno visok, jer je ciljani fiskalni deficit niži od jedan odsto, ali da se objektivno gledano deficit ne može oceniti kao alarmantan.
Dodaje se da će deficit voditi povećanju javnog duga u 2023. od skoro dve milijarde evra, što jeste loše, ali će BDP u evrima, zbog visoke inflacije i stabilnog deviznog kursa u ovoj godini beležiti brži rast, te se učešće javnog duga u odnosu na BDP neće povećati čak ni sa velikim deficitom.
Ocenjuje se i da su neki rashodi, poput nabavki robe i usluga "prebudžetirani", što znači da bi fiskalni deficit u 2023. mogao da bude niži od planiranih 2,8 odsto BDP.
Fiskalni savet je naveo da je analizu radio uglavnom na osnovu nacrta rebalansa budžeta, a ne predloga, jer mu nije ostavljeno 15 dana od datuma od kada je Vlada podnela Narodnoj skupštini predlog rebalansa da sačini izveštaj.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Forbs: Ilon Mask ubedljivo najbogatiji čovek na svetu
10.03.2026.•
0
Ilon Mask, većinski akcionar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpejsEks, društvene mreže Iks i kompanije za veštačku inteligenciju xAI, ubedljivo je najbogatiji čovek na svetu, prenosi Forbs.
Mađarski zvaničnik: Rat na Bliskom istoku neće usporiti preuzimanje NIS-a
10.03.2026.•
6
Kao odgovor na produbljivanje krize na Bliskom istoku i pritiske na energetsko tržište, mađarska Vlada ograničila je cenu goriva u maloprodaji.
Ministarstvo finansija: Javni dug Srbije 39 milijardi evra na kraju januara
10.03.2026.•
7
Javni dug Srbije na kraju januara ove godine bio je 39 milijardi evra, odnosno 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Folksvagen planira da otpusti 50.000 radnika
10.03.2026.•
2
Nemački automobilski gigant Folksvagen grupa planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj.
Ona je ta: Glas koji pokreće, odluke koje traju
10.03.2026.•
0
U mesecu kada se obeležava Dan žena, kompanija Univerexport odlučila je da ponosno kaže "Ona je ta", kampanjom koja osvetljava žene koje vode timove, pokreću promene i postavljaju standarde.
Pala cena nafte nakon Trampove izjave da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo"
10.03.2026.•
3
Referentna cena nafte pala je danas nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo".
Vučić u planu "Srbija 2030" najavio platu od 1.320 evra i veći BDP: Profesor Arsić o tome da li su to bajke
10.03.2026.•
35
Na predstavljanju strategije "Srbija 2030", koju je prethodnog vikenda predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, moglo se čuti kako će ona biti ostvarena uz određene preduslove.
Srbija u trostrukom naftnom obruču, a nafta sve skuplja: To će uticati i na cene hrane
10.03.2026.•
26
Cene nafte juče su vrtoglavo skočile do 120 dolara, da bi se tokom dana cena vratila na nivo ispod 100 dolara za barel, što je i dalje znatan skok u odnosu na cene od petka.
MAT: Kriza oko NIS-a "pojela" rast BDP-a
09.03.2026.•
1
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u januaru 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,3 odsto, navodi se u danas objavljenom izdanju "Makroekonomske analize i trendovi".
Zabrana izvoza nafte: Koliko Srbija izvozi naftnih derivata i u koje zemlje?
09.03.2026.•
10
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da je za sedam do 10 dana cena nafte na svetskom tržištu skočila za 50 odsto.
Inflacija više pogađa siromašnija domaćinstva
09.03.2026.•
9
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima.
Mart u znaku kasko osiguranja – do 35% popusta u DDOR-u
09.03.2026.•
0
Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila.
Vredi li 100 dinara više od jednog dolara: Jedno loše poređenje
09.03.2026.•
24
Omar Licandro je na Kopaonik biznis forumu uporedio srpsku i američku ekonomiju, i pokušao da pokaže da razlika nije toliko velika.
Januarska inflacija u Srbiji veća od proseka Evropske unije
09.03.2026.•
2
Srbija je u januaru imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije (EU).
Barel nafte premašio 110 dolara zbog poremećaja na tržištu
09.03.2026.•
3
Cene nafte premašile su danas 110 dolara po barelu zbog poremećaja u snabdevanju, prenosi Trejding ekonomiks.
Skoro 20 odsto manje žena zaposleno na Zapadnom Balkanu u odnosu na muškarce
08.03.2026.•
0
Povodom Međunarodnog dana žena Savet za regionalnu saradnju (RCC) skreće pažnju na ukorenjene razlike u zapošljavanju i platama žena i muškaraca na tržištu rada u celom regionu Zapadnog Balkana.
Teškoće privrede SAD za koju je Tramp tvrdio da "grmi"
08.03.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp je obećao da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mesta, rastom cena goriva i većom neizvesnošću za budućnost Amerike.
Profesor Lukić: Treba proceniti koliko državnih davanja u ceni goriva može da se koriguje
08.03.2026.•
8
U jeku rasta cena energenata, pažnja svetske javnosti ponovo je usmerena ka Persijskom zalivu.
Siniša Mali ne isključuje mogućnost smanjenja akciza na gorivo
08.03.2026.•
16
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima mehanizme da ublaži posledice jedne od najvećih kriza u svetu.
Čekaju se mere države zbog skoka cena goriva: Ima li Srbija prostora za smanjenje akciza
08.03.2026.•
16
Priča o akcizama ponovo je aktuelna zbog rasta cena nafte na svetskom tržištu, uzrokovanog sukobima na Bliskom istoku, što preti da drastično poveća i cene goriva u Srbiji.
Dinarski krediti iznenada poskupeli u januaru: Ovo su razlozi
08.03.2026.•
3
Vest da su dinarski krediti u Srbiji u januaru poskupeli i za privredu i za stanovništvo mogla bi se nazvati iznenađenjem s obzirom na to da je referentna kamatna stopa na istom nivou duže od godinu i po.
Komentari 5
Buda bar
Marko
zgađen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar