
Vučićevo čašćavanje pred izbore: Za našu vlast
Srbija je zemlja u kojoj je uspeh na izborima najvažnija stvar.

Foto: 021.rs
Malo je zemalja u kojima izborni rezultati toliko snažno utiču na sve segmente života da broj dobijenih glasova bitno utiče na društvenu poziciju čitavih slojeva.
Zna to i aktuelna vlast, i stoga je pripremu počela čim se o izborima počelo šuškati, pre nego što su i najavljeni. Naprednjaci nisu okolišali i odmah su se uhvatili jakog aduta.
Rebalans budžeta, usvojen u Skupštini polovinom septembra jasno ilustruje kako vlast novac iz državne kase usmerava prema ciljnim grupama od kojih tradicionalno očekuje i dobija glasove.
Vlast voli inflaciju
Prethodno je trebalo da se stvari, odnosno budžet, pripreme. Učinila je to Narodna banka Srbije tako što je referentnu kamatnu stopu uprkos snažnoj inflaciji kasno počela da podiže, pa je dostigla tek 6,5%, mada je inflacija i dalje iznad devet odsto.
Štaviše, na poslednjem zasedanju NBS izostalo je i minimalno povećanje. Ima razloga zašto svaka, pa i aktuelna vlast pred izbore voli inflacione trendove. Kupovina po rastućim cenama putem poreza puni budžet primetno brže i više nego što se planiralo.
To u državnoj kasi stvara ne mali višak spram plana. Naravno, izbori su idealna prilika da se višak usmeri onima koji će zauzvrat na glasačkim listovima zaokružiti već vladajuće. Ovog puta na ruku vlasti išao je i pad cena nafte početkom godine, te je država već u martu ukinula privremeno umanjenje akciza na goriva i time povećala prihode.
Kako su prošle godine i pojedine kompanije, pre svega iz petro-branše, poslovale sa rekordnim dobitima i porez na dobit ovih firmi je bio znatno veći nego što se kalkulisalo budžetom. Sve skupa, novca u budžetu ima poprilično više nego u odnosu na budžet i to je idealna situacija za vlast.
Državni novac partijskim glasačima
Čim se počelo pričati o izborima, nije bilo oklevanja i država se odmah oslonila na glavni stub - budžet. Rebalansom su ciljane skupine koje tradicionalno, često i bez obzira na politički profil, glasaju za vladajuće: penzioneri, poljoprivrednici, zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim službama.
Reč je o skupinama izrazito vezanim za budžetsku potrošnju i njihovo ponašanje je objašnjivo. Rebalansom su odmah znatno uvećane subvencije seljacima, a prosvetarima i medicinarima povećane plate, potom najavljeno i dodatna podrška.
Penzije će takođe biti uvećane po redu, a uslediće i 5,5% vanredne povišice. Na javnost je najveći utisak ostavilo davanje po 10.000 dinara za svako dete ispod 16 godina starosti.
Neosmišljene mere
Kako bi osigurala i uvećala obećanja, vlast je odlučila da sve akcize uveća za osam odsto. Tako će poskupeti goriva, duvan. Naravno, da će kupcima nakon što se snabdevaju neophodnim gorivom ostati manje novca nego da akcize nisu povećane.
To znači da će manje trošiti na druge potrepštine. Mere pokazuju dosta komotno ponašanje vlasti. Pomoć se daje svima, i onima kojima 10.000 itekako znači, ali i onim porodicama koje to neće ni osetiti u budžetu.

Poprilično su neosmišljene i seljačke subvencije. Iznosiće 24.000 po hektaru, bez obzira šta paor bude sejao, odnosno bez obzira na visinu prinosa. Međutim, polazno pravilo kod agrarnih subvencija je da njima država stimuliše uvećanje prinosa ili pokušava da setvu optimalno strukturira. Stoga se davanje podrške vezuje ili za uvećano sejanje pojedinih useva ili za rast proizvodnje po hektaru, odnosno grlu stoke. Davanje po hektaru je nasumično trošenje para.
Cena nije mala
Procenjuje se da iz budžeta na izdatke osmišljene rebalansom odlazi bezmalo 0,8 odsto BDP, s tim da subvencije seljacima i uvećanje penzija postaju stečeno pravo i tako obaveza za svaku narednu vlast. Možda je najsporniji uticaj rebalansa na tekuću ekonomsku politiku države Srbije.
Poznato je da je budžetom bio predviđen rast između tri i pet, a predsednik Vučić je dugo baratao cifrom od četiri odsto. U poslednje vreme vlast bi bila više nego zadovoljna i sa 2,5 odsto uvećanja. Kako najnovija davanja nisu usmerena na uvećanje proizvodnje, neće uticati ni na rast BDP, a smišljenijom raspodelom novca mogao se postići ovaj efekat, možda čak i u poštovanja vrednom iznosu od 1,2 odsto BDP.
Izbori na prvom mestu
Još je porazniji uticaj na rast cena. Akcizne robe su po pravilu neelastične, odnosno njihova potrošnja se ne smanjuje sve dok ne dođe do nekog dramatičnog skoka cene. Drugim rečima, uvećanje akciza direktno podstiče inflaciju, a taj uticaj biće još i veći zbog rasta cena nafte unazad tri meseca sa 72 na 92 evra po barelu.
U mesecima koji dolaze, cena goriva će biti baš visoka i svakako će dodatno pogurati već dugi inflatorni talas. Nevolja je tim veća što će od oktobra poskupeti i gas za deset, potom i struja za osam odsto, tako da će energija tokom ove zime biti primetno skuplja nego, na primer, lane.
Kako cena energije utiče na cene bezmalo svih proizvoda, svakako će skuplji gorivo, struja i gas uticati i na rast cena niza drugih roba i usluga. Drugim rečima, rebalans podstiče inflaciju, a procena je da će se do kraja godine vrteti između osam i po i devet odsto.
Podsetimo, država je predviđala pad na ispod šest odsto. Razlika nije mala, ali naprednjacima je važno da je preraspodela viška novca učinjena tako da obezbedi uspeh na izborima. Sve drugo je, bar u ovom trenutku, sporedno.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
15
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
8
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Banke će do 15. septembra uvrstiti u ponudu kredite sa nižom kamatom
02.09.2025.•
3
Banke će do 15. septembra uvrstiti u svoje ponude, u periodu od najmanje 12 meseci, posebne kredite namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima, objavila je Narodna banka Srbije.
Profesor Radosavljević: Građani sve siromašniji, iako se u nominalnim iznosima čini da imaju više novca
02.09.2025.•
8
Planirani rast BDP-a ove godine od 3,5 odsto nije nemoguće dostići ako, umesto oko 2 odsto, kao u prvoj polovini godine, u drugoj, nekim čudom, dostigne oko 4 odsto, kaže profesor na fakultetu FEFA Goran Radosavljević.
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
10
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
43
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
12
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
14
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Guverner FED-a kaže da očekuje smanjenje kamata
30.08.2025.•
0
Guverner američkih Federalnih rezervi Kristofer Voler izjavio je da želi da počne sa smanjenjem kamatnih stopa u SAD sledećeg meseca.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za sedam meseci viša za 9,5 odsto
29.08.2025.•
2
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jul ove godine iznosila je 43,7 milijardi evra, što je rast od 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Komentari 27
noname
Fuj49
SVETLANA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar