Vučićevo čašćavanje pred izbore: Za našu vlast
Srbija je zemlja u kojoj je uspeh na izborima najvažnija stvar.
Foto: 021.rs
Malo je zemalja u kojima izborni rezultati toliko snažno utiču na sve segmente života da broj dobijenih glasova bitno utiče na društvenu poziciju čitavih slojeva.
Zna to i aktuelna vlast, i stoga je pripremu počela čim se o izborima počelo šuškati, pre nego što su i najavljeni. Naprednjaci nisu okolišali i odmah su se uhvatili jakog aduta.
Rebalans budžeta, usvojen u Skupštini polovinom septembra jasno ilustruje kako vlast novac iz državne kase usmerava prema ciljnim grupama od kojih tradicionalno očekuje i dobija glasove.
Vlast voli inflaciju
Prethodno je trebalo da se stvari, odnosno budžet, pripreme. Učinila je to Narodna banka Srbije tako što je referentnu kamatnu stopu uprkos snažnoj inflaciji kasno počela da podiže, pa je dostigla tek 6,5%, mada je inflacija i dalje iznad devet odsto.
Štaviše, na poslednjem zasedanju NBS izostalo je i minimalno povećanje. Ima razloga zašto svaka, pa i aktuelna vlast pred izbore voli inflacione trendove. Kupovina po rastućim cenama putem poreza puni budžet primetno brže i više nego što se planiralo.
To u državnoj kasi stvara ne mali višak spram plana. Naravno, izbori su idealna prilika da se višak usmeri onima koji će zauzvrat na glasačkim listovima zaokružiti već vladajuće. Ovog puta na ruku vlasti išao je i pad cena nafte početkom godine, te je država već u martu ukinula privremeno umanjenje akciza na goriva i time povećala prihode.
Kako su prošle godine i pojedine kompanije, pre svega iz petro-branše, poslovale sa rekordnim dobitima i porez na dobit ovih firmi je bio znatno veći nego što se kalkulisalo budžetom. Sve skupa, novca u budžetu ima poprilično više nego u odnosu na budžet i to je idealna situacija za vlast.
Državni novac partijskim glasačima
Čim se počelo pričati o izborima, nije bilo oklevanja i država se odmah oslonila na glavni stub - budžet. Rebalansom su ciljane skupine koje tradicionalno, često i bez obzira na politički profil, glasaju za vladajuće: penzioneri, poljoprivrednici, zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim službama.
Reč je o skupinama izrazito vezanim za budžetsku potrošnju i njihovo ponašanje je objašnjivo. Rebalansom su odmah znatno uvećane subvencije seljacima, a prosvetarima i medicinarima povećane plate, potom najavljeno i dodatna podrška.
Penzije će takođe biti uvećane po redu, a uslediće i 5,5% vanredne povišice. Na javnost je najveći utisak ostavilo davanje po 10.000 dinara za svako dete ispod 16 godina starosti.
Neosmišljene mere
Kako bi osigurala i uvećala obećanja, vlast je odlučila da sve akcize uveća za osam odsto. Tako će poskupeti goriva, duvan. Naravno, da će kupcima nakon što se snabdevaju neophodnim gorivom ostati manje novca nego da akcize nisu povećane.
To znači da će manje trošiti na druge potrepštine. Mere pokazuju dosta komotno ponašanje vlasti. Pomoć se daje svima, i onima kojima 10.000 itekako znači, ali i onim porodicama koje to neće ni osetiti u budžetu.
Poprilično su neosmišljene i seljačke subvencije. Iznosiće 24.000 po hektaru, bez obzira šta paor bude sejao, odnosno bez obzira na visinu prinosa. Međutim, polazno pravilo kod agrarnih subvencija je da njima država stimuliše uvećanje prinosa ili pokušava da setvu optimalno strukturira. Stoga se davanje podrške vezuje ili za uvećano sejanje pojedinih useva ili za rast proizvodnje po hektaru, odnosno grlu stoke. Davanje po hektaru je nasumično trošenje para.
Cena nije mala
Procenjuje se da iz budžeta na izdatke osmišljene rebalansom odlazi bezmalo 0,8 odsto BDP, s tim da subvencije seljacima i uvećanje penzija postaju stečeno pravo i tako obaveza za svaku narednu vlast. Možda je najsporniji uticaj rebalansa na tekuću ekonomsku politiku države Srbije.
Poznato je da je budžetom bio predviđen rast između tri i pet, a predsednik Vučić je dugo baratao cifrom od četiri odsto. U poslednje vreme vlast bi bila više nego zadovoljna i sa 2,5 odsto uvećanja. Kako najnovija davanja nisu usmerena na uvećanje proizvodnje, neće uticati ni na rast BDP, a smišljenijom raspodelom novca mogao se postići ovaj efekat, možda čak i u poštovanja vrednom iznosu od 1,2 odsto BDP.
Izbori na prvom mestu
Još je porazniji uticaj na rast cena. Akcizne robe su po pravilu neelastične, odnosno njihova potrošnja se ne smanjuje sve dok ne dođe do nekog dramatičnog skoka cene. Drugim rečima, uvećanje akciza direktno podstiče inflaciju, a taj uticaj biće još i veći zbog rasta cena nafte unazad tri meseca sa 72 na 92 evra po barelu.
U mesecima koji dolaze, cena goriva će biti baš visoka i svakako će dodatno pogurati već dugi inflatorni talas. Nevolja je tim veća što će od oktobra poskupeti i gas za deset, potom i struja za osam odsto, tako da će energija tokom ove zime biti primetno skuplja nego, na primer, lane.
Kako cena energije utiče na cene bezmalo svih proizvoda, svakako će skuplji gorivo, struja i gas uticati i na rast cena niza drugih roba i usluga. Drugim rečima, rebalans podstiče inflaciju, a procena je da će se do kraja godine vrteti između osam i po i devet odsto.
Podsetimo, država je predviđala pad na ispod šest odsto. Razlika nije mala, ali naprednjacima je važno da je preraspodela viška novca učinjena tako da obezbedi uspeh na izborima. Sve drugo je, bar u ovom trenutku, sporedno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
5
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Nova ekonomija: Vlada zbog predizbornih mera prekršila obaveze prema MMF-u
24.09.2026.•
8
Potreba Vlade Srbije da se u predizbornoj kampanji po svaku cenu "umili" biračkom telu dovela je do višestrukog kršenja obaveza prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Od 60 toplana u Srbiji sedam traži poskupljenje grejanja
24.09.2026.•
8
Od 60 toplana u Srbiji sedam je podnelo zahteve lokalnim samoupravama za poskupljenje grejanja, ali do sada ni jedan nije odobren.
NBS: Novi servis za korisnike instant plaćanja
22.09.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da je, u saradnji sa učesnicima IPS NBS Sistema, omogućila standard za korišćenje deep link tehnologije u okviru usluge "Prenesi".
Uprkos blizini, Srbija sa ovim evropskim zemljama trguje "na kašičicu"
22.09.2026.•
6
Plasman srpske robe uveliko je koncentrisan na tržište Evropske unije (65 odsto) i CEFTA regiona (15 odsto), dok u ostale evropske zemlje odlazi svega šest odsto ukupnog izvoza, uključujući i Rusiju.
Isplata 6.000 dinara: Novac danas dobilo 4,8 miliona akcionara
22.09.2026.•
20
Centralni registar isplatio je danas novčanu naknadu za tačno 4.822.175 akcionara, u ukupnom iznosu od 28,9 milijardi dinara, saopštila je ova institucija.
Proizvođači suncokreta platiće cenu neorganizovanog tržišta
22.09.2026.•
3
Proizvođači suncokreta u Srbiji su se, proletos pred setvu, zbog besparice avansno zadužili kod prerađivača sa 150 evra po toni, a da pri tome nije utvrđena konačna cena te uljarice.
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
15
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
26
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
7
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Komentari 27
noname
Fuj49
SVETLANA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar