Planom rasta EU za Srbiju predvidela 125 miliona evra: Koje uslove moramo da ispunimo?
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će Srbiji uskoro pristići prvih 125 miliona evra u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ali ovo nije bezuslovna donacija iz Evropske unije, već sredstva za koja će naša zemlja morati da ispuni određene standarde.
Kako piše Danas, kako bi dobile finansijsku podršku u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, države treba da sprovedu reforme koje će građanima obezbediti bolje uslove života, a Srbija u odnosu na region ima i zadatak više, koji se tiče normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Ekonomista Libeka Mihailo Gajić kaže za Danas da je Plan finansijski instrument Evropske unije čiji je cilj da ubrza ekonomski rast na Balkanu, i da taj prostor više približi Evropi povezivanjem zemalja unutar regiona, ali i celog regiona sa EU.
On pojašnjava da se ovaj Plan razlikuje od prethodnih po tome što novac ne prolazi kroz postojeće mehanizme kao IPA ili IBRD, već se izdvaja direktno iz budžeta Evropske unije. Takođe, novitet je i to da, ako preduslovi za podršku nisu ispunjeni, EU može odlučiti da obustavi oslobađanje sredstava.
"Novac je namenjen prvenstveno izgradnji infrastrukture u regionu. Takođe, najavljeno je da će sredstva iz ovog fonda moći da se blokiraju ukoliko države kandidati ne budu poštovale određene minimalne standarde koji se tiču slobode medija, demokratije, vladavine prava… IPA koja je do sada bila glavni instrument EU i EBRD nisu imali takve mogućnosti uslovljavanja. Ukoliko se ispune tehnički kapaciteti, ti projekti bi prolazili, i nije sledila provera političkih kriterijuma, kao što će sada biti slučaj", kaže Gajić.
Sagovornik Danasa ističe da nikako ne treba zaboraviti činjenicu da novac koji je predviđen nije besplatna pomoć ili donacija, već da najveći deo čine krediti koji se moraju vratiti.
"To nisu neke velike besplatne pare koje padaju sa neba. Krediti su povoljni, jer će kamatna stopa biti niža od one po kojoj se Srbija zadužuje na slobodnom finansijskom tržištu, a dobro je i što će oni biti upareni sa već postojećim infrastrukturnim prioritetima država. Drugim rečima, Srbija planira da izgradi brzu prugu od Beograda do Niša, a to je moguće delimično finansirati i kroz ovakav finansijski instrument. Ne postoji uslovljavanje u smislu da EU daje novac samo za nešto što nam možda ne treba, već postoji koordinacija i usaglašavanje toga šta su zajednički prioriteti", objašnjava ovaj ekonomista.
Sa druge strane, govoreći o uslovima za prikupljanje novca, Gajić podvlači da još uvek nije jasno definisano koje tehničke osnove zemlja treba da ispoštuje da bi dobila pare, već postoje samo široke političke poruke o važnosti slobode medija, institucionalnih kapaciteta i drugo.
Nenad Jevtović, direktor Instituta za razvoj inovacija saglasan je sa Gajićem da su uslovi za finansiranje pre političke, nego ekonomske prirode, posebno u smislu da je potrebno ispuniti i ubrzati pregovore ka pristupu Evropskoj uniji.
"Ovu vrstu aranžmana ne treba mešati sa nekadašnjim aranžmanima koje smo imali sa MMF-om, kada se zahteva da se ispuni reforma određenog javnog preduzeća, smanji javni dug i slično. Drugim rečima, plan nije vezan za jasne ekonomske parametre, već za usklađivanje sa politikama i pravcem kretanja ka Evropskoj uniji", kaže Jevtović za Danas.
Sagovornik Danasa mišljenja je da, kada je reč o ekonomskim kretanjima u naredne tri godine, rastu plata, penzija i životnog standarda, ovaj instrument neće biti dominantan faktor, već će najveći uticaj imati geopolitička kretanja.
"Ona će formirati cene energenata i druge odnose i lance kreiranja vrednosti u ekonomiji. Na standard će uticati i kretanje inflacije i kamatne stope u svetu, a samim tim i kod nas. A osim toga i privredna delatnost u Srbiji uz uticaj Ekspa. Tek posle svega toga možemo navesti Plan rasta i povlačenje sredstava koja su kroz njega namenjene za nas i region", pojašnjava on.
Kako Danas podseća, isplate u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan biće dva puta godišnje, pod uslovom da zemlje ispune kvalitativne i kvantitativne korake koji su već navedeni u Reformskim agendama predatim EU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
0
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
23
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
11
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Stanovi u Srbiji sve skuplji: Beograd prvi put prešao 3.000 evra po kvadratu, u Novom Sadu prosek 2.350 evra
14.09.2026.•
23
Tržište nekretnina u Srbiji nastavlja da beleži rast cena, a nove rekorde beleži i Beograd. Prosečna cena kvadrata u glavnom gradu prvi put je premašila 3.000 evra, dok je u Beogradu na vodi znatno viša.
Iako gorivo u Srbiji nikad nije bilo skuplje: Prodaja se ne smanjuje
14.09.2026.•
16
U Srbiji se prodaja goriva ne smanjuje, a kod nekih trgovaca čak i raste, iako su cene dostigle istorijski maksimum, pa trenutno litar dizela košta 234, a benzina 205 dinara.
Statistika: Mesečna inflacija u avgustu 0,5 odsto, međugodišnja 2,2
13.09.2026.•
9
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu su u odnosu na avgust 2025. godine u proseku povećane za 2,2 odsto, a u odnosu na jul ove godine za 0,5 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 25
/
sta si tek kinezu radio pre dva dana.
ni dva dana ti pamcenje ne traje
Lila
pajo patak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar