Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad kompanijom Tranšped - Beograd, čuvenim preduzećem koje je osamdesetih godina zapošljavalo 1.800 ljudi u svim jugoslovenskim republikama.
Kako piše Biznis.rs, razlog za otvaranje stečaja je, kako je navedeno u sudskoj dokumentaciji, "trajnija nesposobnost plaćanja", a prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, računi Tranšpeda su u blokadi ukupno 2.835 dana, odnosno neprestano najmanje od 2022. godine.
Stečajni postupak pokrenut je na predlog poverioca - kompanije Grand Star, koja je, prema podacima Privrednog suda, otkupila potraživanje ranije Tranšpedovog poverioca u iznosu od 12 miliona dinara, koliko i potražuje od bivšeg giganta.
Prvo poverilačko ročište održaće se 18. septembra, dok je za 14. novembar zakazano ispitno ročište.
Od zaprega preko "Kamiondžija" do aviona
Da nisu slučajno Paja i Jare, čije su likove u seriji i filmovima dočarali legendarni Pavle Vuisić i Miodrag Petrović Čkalja, deo svoje kamiondžijske karijere proveli u Tranšpedu, potvrđuje u razgovoru za Biznis.rs i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović, poznavalac aktuelnih logističkih trendova, ali i istorije ovog sektora u Srbiji.
"Tranšped je bio ključna špediterska kuća u bivšoj Jugoslaviji - za špediciju i transport bio je ono što je Genex bio za spoljnu trgovinu. Posao koji bi Genex ugovorio, on bi realizovao, tako da ako nekoj kompaniji priliči titula giganta - to je Tranšped", objašnjava Aćimović.
On podseća da je beogradska kompanija, pored drumskog i železničkog, imala i odeljenje za vazdušni transport, pa ne čudi da je bio fokusiran na poslovanje širom sveta, odnosno na međunarodnu špediciju i transport robe.
Početak Tranšpeda svakako nije bio glamurozan - ta radna organizacija je daleke 1950. godine posedovala konjske zaprege i dva stara kamiona, da bi četiri godine kasnije zaprege bile poslate u penziju, a kupljeni novi kamioni Škoda i Dajc, da bi kasnije u vozni park stigli i Lejlandi i Mercedesi.
Početkom osamdesetih, kada je poslovala na vrhuncu, firma je zapošljavala 1.800 radnika širom Jugoslavije, a najviše u Beogradu, a njihova vozila prevalila su 1980. godine 20 miliona kilometara. Ukupan prihod premašio je tri milijarde tadašnjih dinara, stoji u monografiji Srbijatransporta, izdatoj 1981. povodom 30. godišnjice osnivanja tog i danas uglednog i aktivnog udruženja.
Sunovrat poslovanja i privatizacija
Problemi u poslovanju nastaju devedesetih godina prošlog veka, sa raspadom SFRJ i uvođenjem sankcija nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Bolji dani za Tranšped nisu došli ni sa 2000. godinom i pokretanjem novog kruga privatizacije. Akcije Tranšpeda je 2003. na Beogradskoj berzi kupilo preduzeće Novoline iz Slovenije čiji je vlasnik, prema pisanju domaćim medija, bio Dušan Plut.
Već sledeće godine pokušana je prodaja Tranšpedove zgrade u samom centru Beograda, u ulici Kralja Petra 45. Uvid u javne podatke katastra, međutim, ne govori ništa o toj transakciji, već se Tranšped i dalje vodi kao vlasnik poslovnih prostora i stana u zgradi od oko tri hiljade kvadrata koja od 2017. nosi oznaku da ima svojstvo kulturnog dobra.
Slovenački Novoline je i danas većinski vlasnik kompanije Tranšped - Beograd d.o.o, ali se njegovim akcijama više ne trguje na Beogradskoj berzi - isključene su još 2009. godine, kada je promenio pravnu formu i postao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Od marta ove godine, kada je Grand Star otkupio potraživanje Tranšpedovog poverioca i pokrenuo stečajnu proceduru, u katastru stoji i zabeležba zabrane otuđenja zgrade i njenih posebnih delova.
Se raspao pre 15-20 god. Nastala je privatna firma Proteam ( vlasnici bivsi direktori) koja je povukla skoro sve zaposlene. Patrljak koji je ostao bio je neprimetan
Da te pitam,evo trazis subvencije,dobijes 300 hiljada evra i zaposlis,jos 20 ljudi i na njih dobijes po 10 hiljada eura,sta bi radio,proizvodio,izvozio…jer trebas biti koliko toliko,produktivan bar +1 od dobijene pomoci na 4 godine,eto neka bude i 5 godina.
Subvencije domacim preduzecima, ovom nasem gazdi svega u Srbiji , ne padaju na pamet! Iskljucivo strancima. Na poklon strancima desetine i stotine miliona evra, a oni sve rasprodaju i smugnu cim potrose te subvencije. Domace firme, ni dinara subvencije, nego u bankrot, a onda provjereni prijatelji kupe stecajnu firmu,i za taj novac dobiju nekretnine i zemljiste koji vrijede deset do 20 puta vise. Onda se grade stanovi i prodaje..Mozda se nesto i pokloni zasluznim.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Globalni potresi nisu ozbiljnije uzdrmali poslovanje vodećih finansijskih igrača na našem tržištu, navedeno je u najnovijoj ediciji Finansije Top 2025/26, koju svake godine izdaje ekonomski mesečnik Biznis i finansije.
Od trenutka upisa preduzetnika u APR, počinju često da stižu pozivi, meljovi, ponude bankarskih usluga. Građani se u ovakvim situacijama s pravom ljute, a privrednici na to, kaže zakon, nemaju pravo.
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji dostigla je približno dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost za prvi kvartal od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti.
Rast cena kvadrata u Srbiji više se ne izražava u dvocifrenim stopama kao prethodnih godina, ali pad za sada nije na vidiku. Nekretnine su i dalje prvi izbor za ulaganje.
Broj plaćanja karticama i elektronskim novcem putem interneta nastavio je da beleži rast i u prvom tromesečju 2026. ukupan broj onlajn-kupovina povećan je za 39,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas da je potpisivanjem ugovora između akcionara sa MOL-om srpska strana okončana svoj deo posla u pregovorima.
Prvi "Horizons" forum o održivosti i povezivanju počeo je juče u Beogradu, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ekonomista Džefri Saks danas su održali razgovor o srpskoj ekonomiji, geopolitici i prilikama za razvoj.
Proizvođač automobila BMW objavio je da na kineskom tržištu i dalje postoji prostor za inostrane automobilske kompanije, uprkos sve većoj dominaciji domaćih proizvođača.
Prodaja većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije po važećim zakonima trebalo bi da se obavi preko berze, rekao je stručnjak za berzansko poslovanje Branislav Jorgić.
Ministarstvo finansija je do kraja maja ove godine potrošilo skoro 7 milijardi dinara za projekat Ekspo 2027 od ukupno 42,5 milijardi dinara koliko je ovoj godini planirano za tu stavku.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će već u petak, 19. juna biti vraćen deo akcize na gorivo, koja je bila umanjena za 20 odsto, tako da umanjenje iznosi samo 10 odsto.
Kineski izvoz, koji je u Americi pre dve decenije izazvao ekonomski šok, a na čijem je udaru sada Evropa, bio je pri vrhu dnevnog reda sastanka lidera G7 ove sedmice u Evijan le Banu u Francuskoj.
Seoska turistička domaćinstva oporezuju se od 2019. godine, porezi nisu visoki, ali kada kapaciteti nisu popunjeni cele godine, a inspektora nema dovoljno, poslovanje prelazi u sivu zonu.
Vlada Srbije obećala je Međunarodnom monetarnom fondu da će do kraja godine povećati cenu struje i putarine i da neće biti jednokratnih davanja penzionerima.
Kompanija najbogatijeg čoveka sveta Ilona Maska SpaceX pretekla je Amazon i postala peta najvrednija kompanija na svetu, zahvaljujući naglom rastu cene njenih akcija.
Komentari 4
Biljana
Ty
Gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar