Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad kompanijom Tranšped - Beograd, čuvenim preduzećem koje je osamdesetih godina zapošljavalo 1.800 ljudi u svim jugoslovenskim republikama.
Foto: Pixabay
Kako piše Biznis.rs, razlog za otvaranje stečaja je, kako je navedeno u sudskoj dokumentaciji, "trajnija nesposobnost plaćanja", a prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, računi Tranšpeda su u blokadi ukupno 2.835 dana, odnosno neprestano najmanje od 2022. godine.
Stečajni postupak pokrenut je na predlog poverioca - kompanije Grand Star, koja je, prema podacima Privrednog suda, otkupila potraživanje ranije Tranšpedovog poverioca u iznosu od 12 miliona dinara, koliko i potražuje od bivšeg giganta.
Prvo poverilačko ročište održaće se 18. septembra, dok je za 14. novembar zakazano ispitno ročište.
Od zaprega preko "Kamiondžija" do aviona
Da nisu slučajno Paja i Jare, čije su likove u seriji i filmovima dočarali legendarni Pavle Vuisić i Miodrag Petrović Čkalja, deo svoje kamiondžijske karijere proveli u Tranšpedu, potvrđuje u razgovoru za Biznis.rs i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović, poznavalac aktuelnih logističkih trendova, ali i istorije ovog sektora u Srbiji.
"Tranšped je bio ključna špediterska kuća u bivšoj Jugoslaviji - za špediciju i transport bio je ono što je Genex bio za spoljnu trgovinu. Posao koji bi Genex ugovorio, on bi realizovao, tako da ako nekoj kompaniji priliči titula giganta - to je Tranšped", objašnjava Aćimović.
On podseća da je beogradska kompanija, pored drumskog i železničkog, imala i odeljenje za vazdušni transport, pa ne čudi da je bio fokusiran na poslovanje širom sveta, odnosno na međunarodnu špediciju i transport robe.
Početak Tranšpeda svakako nije bio glamurozan - ta radna organizacija je daleke 1950. godine posedovala konjske zaprege i dva stara kamiona, da bi četiri godine kasnije zaprege bile poslate u penziju, a kupljeni novi kamioni Škoda i Dajc, da bi kasnije u vozni park stigli i Lejlandi i Mercedesi.
Početkom osamdesetih, kada je poslovala na vrhuncu, firma je zapošljavala 1.800 radnika širom Jugoslavije, a najviše u Beogradu, a njihova vozila prevalila su 1980. godine 20 miliona kilometara. Ukupan prihod premašio je tri milijarde tadašnjih dinara, stoji u monografiji Srbijatransporta, izdatoj 1981. povodom 30. godišnjice osnivanja tog i danas uglednog i aktivnog udruženja.
Sunovrat poslovanja i privatizacija
Problemi u poslovanju nastaju devedesetih godina prošlog veka, sa raspadom SFRJ i uvođenjem sankcija nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Bolji dani za Tranšped nisu došli ni sa 2000. godinom i pokretanjem novog kruga privatizacije. Akcije Tranšpeda je 2003. na Beogradskoj berzi kupilo preduzeće Novoline iz Slovenije čiji je vlasnik, prema pisanju domaćim medija, bio Dušan Plut.
Već sledeće godine pokušana je prodaja Tranšpedove zgrade u samom centru Beograda, u ulici Kralja Petra 45. Uvid u javne podatke katastra, međutim, ne govori ništa o toj transakciji, već se Tranšped i dalje vodi kao vlasnik poslovnih prostora i stana u zgradi od oko tri hiljade kvadrata koja od 2017. nosi oznaku da ima svojstvo kulturnog dobra.
Slovenački Novoline je i danas većinski vlasnik kompanije Tranšped - Beograd d.o.o, ali se njegovim akcijama više ne trguje na Beogradskoj berzi - isključene su još 2009. godine, kada je promenio pravnu formu i postao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Od marta ove godine, kada je Grand Star otkupio potraživanje Tranšpedovog poverioca i pokrenuo stečajnu proceduru, u katastru stoji i zabeležba zabrane otuđenja zgrade i njenih posebnih delova.
Se raspao pre 15-20 god. Nastala je privatna firma Proteam ( vlasnici bivsi direktori) koja je povukla skoro sve zaposlene. Patrljak koji je ostao bio je neprimetan
Da te pitam,evo trazis subvencije,dobijes 300 hiljada evra i zaposlis,jos 20 ljudi i na njih dobijes po 10 hiljada eura,sta bi radio,proizvodio,izvozio…jer trebas biti koliko toliko,produktivan bar +1 od dobijene pomoci na 4 godine,eto neka bude i 5 godina.
Subvencije domacim preduzecima, ovom nasem gazdi svega u Srbiji , ne padaju na pamet! Iskljucivo strancima. Na poklon strancima desetine i stotine miliona evra, a oni sve rasprodaju i smugnu cim potrose te subvencije. Domace firme, ni dinara subvencije, nego u bankrot, a onda provjereni prijatelji kupe stecajnu firmu,i za taj novac dobiju nekretnine i zemljiste koji vrijede deset do 20 puta vise. Onda se grade stanovi i prodaje..Mozda se nesto i pokloni zasluznim.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ministarstvo trgovine Srbije će 11. maja aktivirati platformu "eUpitnik za posrednike" za dostavljanje podataka posrednika u prometu i zakupu nepokretnosti, najavljeno je danas.
Američka tehnološka kompanija Gugl predložila je promene u pretraživanju vesti, kako bi izbegla nove antimonopolske kazne Evropske unije, za koje je već morala da izdvoji 9,5 milijardi evra.
Nova studija otkriva probleme evropskog plana za proširenje svojih kapaciteta u domenu veštačke inteligencije. Kao glavni problem pominje se slab kapacitet energetske mreže.
Prosečna cena električne energije u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. godine bila je 0,29 evra po kilovat-satu. U Srbiji, prema podacima Eurostata, cena jeste ispod evropskog proseka, ali ipak nije najjeftinija.
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozite od 4,5 odsto i na kreditne olakšice od sedam odsto.
Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine bio je gotovo četiri puta veći nego u tom periodu 2025, jer je u januaru isplaćena rata za francuske avione "rafale", ali uz smanjene prihode države zbog slabije privre
Nedavno formirana srpska kompanija ponudila je dve milijarde evra ruskim kompanijama Gasprom Njeft i Gasprom za njihov zajednički udeo od 56,1 odsto u NIS-u, koji upravlja jedinom rafinerijom nafte u Srbiji.
Ratarske kulture poput kukuruza, suncokreta i šećerne repe nalaze se u ranoj fazi vegetacije, dok pšenica, koja je već izašla iz zime, trenutno pokazuje dobru kondiciju.
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Komentari 4
Biljana
Ty
Gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar