Uvoz meda u Srbiju porastao tri puta
Srbija je šesta u svetu po potrošnji meda, a učestvuje tek sa 0,4 odsto u ukupnoj svetskoj proizvodnji i dva odsto u Evropi.
Foto: Pixabay
U prva tri meseca ove godine izvezeno je 425 tona meda, 19 odsto manje nego prošle godine, dok je uvoz porastao preko tri puta na 178 tona. Med se najviše izvozi u Norvešku, Italiju i Crnu Goru, a uvozi iz Rusije, Novog Zelanda i Grčke, piše portal Biznis i finansije.
Od početka ovog veka proizvodnja meda u svetu povećana je preko 20 puta. Najveći proizvođač je Kina, sa više od 9,2 miliona pčelinjih društava i godišnjom proizvodnjom od oko 500.000 tona meda.
S druge strane, najviše meda se konzumira u Centralnoafričkoj Republici, čiji stanovnik u proseku pojede 3,12 kilograma meda godišnje, potom slede Grčka (2,46 kg) i Litvanija (2,25 kg).
Na teritoriji Balkana, prvo mesto zauzimaju Hrvati sa 2,24 kg, potom Albanci (1,9 kg), Srbi (1,82 kg), Makedonci (1,63 kg) i Slovenci (1,57 kg).
Prosečan Crnogorac pojede godišnje 1,36 kg, koliko i stanovnik Estonije, Irske, Češke, Kipra i Turske.
Koliko je med "popularan" u Srbiji?
Popis poljoprivrede iz 2023. godine pokazuje da je broj košnica bio oko 1,3 miliona, što predstavlja rast od 38 odsto u odnosu na 2018. godinu - a najveći broj košnica, oko pola miliona, nalazi se u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji.
U našoj zemlji je u poslednjih deset godina prosečno proizvedeno 7.780 tona meda godišnje, s tim što se proizvodnja kretala u rasponu od 4.383 do čak 12.263 tone.
Proizvodnja meda u 2023. godini iznosila je 11.400 tona i bila je za petinu manja nego godinu ranije.
Ukupan izvoz meda iznosio je 1.500 tona, u vrednosti od 6,9 miliona evra, što je 12 odsto manje nego 2022. godine.
Uprkos nižoj proizvodnji, tokom 2023. zabeležen je manji otkup meda za 35 odsto u poređenju sa prethodnom godinom, dok je u odnosu na petogodišnji prosek otkup pao za 46 odsto.
Do smanjenja otkupa je došlo jer su proizvođači čuvali med, očekujući bolju otkupnu cenu, te su time stvorene zalihe, prenosi Biznis i finansije.
Potrošnja meda u EU
Evropska unija troši više meda nego što proizvede, te oko 40 odsto ove namirnice nabavlja iz uvoza. Kako navodi Eurostat, EU je tokom poslednje decenije povećala uvoz meda za 20 odsto, a izvoz za 14 odsto.
Najviše meda iz EU je izvezeno u Veliku Britaniju, oko 17 odsto ukupnog izvoza, a potom u Saudijsku Arabiju, Švajcarsku, SAD i Japan.
Prethodne godine, Španija je postala najveći izvoznik meda u EU, sa izvezenih 7.100 tona, a slede Nemačka, Rumunija, Mađarska i Grčka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Koliko Srbija ima obavezne rezerve nafte i ko ih sve skladišti
04.12.2025.•
2
Obavezne rezerve nafte i naftnih derivata se čuvaju na teritoriji Srbije i u inostranstvu (tiketi), navode iz Ministarstva rudarstva i energetike za Forbes Srbija.
Sastanak ruske i mađarske delegacije sredinom decembra u Turskoj, jedna od tema NIS
04.12.2025.•
1
Ruska i mađarska delegacija treba da se sastanu u Istanbulu sredinom meseca.
Zvezdan Terzić ulazi i u biznis sa solarnim elektranama: Gradi četiri pogona kod Rume
04.12.2025.•
13
Četiri firme čiji su suvlasnici direktor FK Crvena zvezda Zvezdan Terzić i njegov sin Nikša kreću u gradnju četiri solarne fotonaponske elektrane u Borkovcu, u blizini Rume, na zemljištu površine od skoro sedam hektara.
Bajatović: Ni nacionalizacija ni stečaj nisu dobro rešenje za NIS
04.12.2025.•
9
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da stečaj i nacionalizacija NIS-a nisu dobra rešenja.
"Kockanje" sa ekonomskom stabilnošću i građana i države: Možemo očekivati poskupljenje - svega
03.12.2025.•
39
Rešenja za ekonomsku krizu pred nama čini se da nema, sa radom su stale i pančevačka Rafinerija i Petrohemija, a predsednik države narod ubeđuje građane da nema mesta za paniku.
Budžet Srbije za 2026. netransparentan: Bez objašnjenja za Ekspo i NIS
03.12.2025.•
1
Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) ocenio je da budžet Srbije za 2026. godinu nije u potpunosti transparentan.
NIS: Korporativne kartice funkcionalne, prodaja goriva odvija se uobičajeno i bez prekida
03.12.2025.•
10
Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da su sve korporativne kartice funkcionalne i da kompanija "nastavlja da ispunjava ugovorne obaveze prema korporativnim klijentima".
Ne utiču američke sankcije samo na Srbiju: Kako su druge države reagovale na krizu sa gorivom?
03.12.2025.•
12
Pored NIS-a, američke sankcije pogodile su i druge kompanije u evropskim zemljama u kojima udeo u vlasništvu imaju ruski Lukoil i Rosnjeft. Ipak, reakcije drugih države bile su nešto drugačije nego u slučaju Srbije.
Bivši šef OFAC-a otkrio jedan od razloga zašto Rusi nisu zainteresovani za prodaju NIS-a
03.12.2025.•
23
Kancelarija SAD-a za kontrolu strane imovine, u Srbiji poznatija kao OFAC, nije dala licencu za snabdevanje Srbije naftom, zbog čega je Rafinerija u Pančevu zaustavila rad.
Imamo li alternativu ruskom gasu?
03.12.2025.•
15
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je juče tokom obraćanja javnosti povodom sankcija NIS-u, postavio i ultimatum Rusiji u vezi sa gasnim ugovorom - ali imamo li mi alternativu za ruski gas?
Kokotović: Pitanje NIS-a pod Putinovom ličnom kontrolom
03.12.2025.•
24
Pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) direktno je pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Vladimira Putina i zato vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava.
Rafinerija stala sa radom, prete i sekundarne sankcije: Stručnjaci o tome šta nas čeka, hoće li biti goriva
03.12.2025.•
42
Obustava rada Rafinerije u Pančevu i prekid platnog prometa ugrozili bi snabdevanje domaćeg tržišta gorivom, javne finansije, ali i više od 13.000 radnih mesta, tvrde stručnjaci.
Postignut dogovor unutar EU o postepenoj zabrani uvoza ruskog gasa
03.12.2025.•
0
Evropski savet saopštio je da je postignut dogovor sa Evropskim parlamentom o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, kao deo nastojanja da se okonča energetska zavisnost od Rusije.
Mićović: Srbija se ne može osloniti na uvoz nafte, država već morala da se pripremi za preuzimanje NIS-a
03.12.2025.•
39
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović ocenio je da Srbija samo uvozom naftnih derivata i oslanjanjem na postojeće zalihe dugoročno ne može obezbediti snabdevanje tržišta.
Rumunija usvaja dekret za preuzimanje resursa sankcionisanih kompanija, među njima i Lukoil
02.12.2025.•
6
Rumunska vlada odobrila je dekret kojim se omogućava preuzimanje lokalnih resursa kompanija koje podležu međunarodnim sankcijama, među kojima je i ruski "Lukoil".
Sve naknade PIO fonda rastu isto kao i penzije - za 12,2 odsto
02.12.2025.•
1
Republički Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije saopštio je danas da su od 1. decembra povećane penzije, kao i ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i naknade koje isplaćuje Fond za 12,2 odsto.
Rafinerija Pančevo obustavila rad, nema sirove nafte
02.12.2025.•
45
Rad Rafinerije Pančevo je obustavljen usled nedostatka sirove nafte za preradu.
Ratel dodelio dozvole za 5G mrežu: Telekom, Yettel i A1 spremni za komercijalne usluge
02.12.2025.•
6
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (Ratel) je nakon sprovedene aukcije dodelio pojedinačne dozvole za korišćenje 5G mreže za tri ponuđača.
Vučić: Nema dobrih vesti za NIS, Amerikanci nisu pozitivno odgovorili
02.12.2025.•
110
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema dobrih vesti što se tiče NIS-a - nismo dobili pozitivnu odluku SAD.
Bajatović: Srbija hoće da plati 1,4 milijarde evra za NIS, ali kako pare prebaciti u Rusiju?
02.12.2025.•
32
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da mora da se nađe rešenje da NIS nastavi da radi.
Rafinerija i dalje u fazi "tople cirkulacije", stručnjak objašnjava tehničke posledice gašenja
02.12.2025.•
7
Rafinerija u Pančevu je i ovog jutra u fazi tzv. tople cirkulacije, budući da je stigla laka nafta iz domaćih izvora.
Komentari 7
dz0
Pažljivi čitalac
Na teritoriji Balkana, prvo mesto zauzimaju Hrvati sa 2,24 kg, potom Albanci (1,9 kg), Srbi (1,82 kg), Makedonci (1,63 kg) i Slovenci (1,57 kg). "
Pošto Grčka nije na Balkanu ....
Marko
Da li je to malo ili mnogo?
Čini se da je malo...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar