Koliku platu imaju i koje poslove mogu raditi zatvorenici: "Na slobodi teže do zaposlenja"
Prikolica "dubrava" proizvodi se više od pola veka i to u radionici Kazneno-popravne ustanove Sremska Mitrovica.
Foto: Pixabay
U ovom zatvoru radi dobro opremljena štamparija, pa odatle stižu i obrasci za potrebe srpskih sudova, prenosi Forbes Srbija.
U drvnom pogonu proizvode se palete, košnice, piknik garniture, režiserske stolice…
Slično je i u drugim kaznenim ustanovama. Osuđenici šiju posteljine, mantile, bluze, rančeve, obrađuju zemlju, prave PVC stolariju…
Na rad ih niko ne tera. Stvar je izbora, a posao izabere skoro svaki drugi osuđenik u Srbiji. U kaznenu ustanovu, ubedljiva većina, stiže bez struke, zvanja i diplome. Polovina izađe sa zanatom u rukama.
Tržište rada u uslovima ograničene slobode ima svoja pravila. Ona osnovna - odmor, bolovanje, satnica, jednaka su onima koja važe sa druge strane rešetaka. Propisuje ih Zakon o radu.
I osuđenici rade za platu. Ona je, doduše, manja. Garantovana im je petina minimalca, a u određenim zakonom propisanim slučajevima, zarađuju 70 odsto od naknade za rad koju isplaćuje poslodavac zavodu. U ovom slučaju, osuđeni obavlja poslove koji su sistematizovani kod trećeg lica. Mora da ispunjava uslove u pogledu stručne kvalifikacije i iskustva.
S druge strane, većina njih stiču prvu praksu, ne bi li tim zanimanjem obezbedili platu kada oduže dug društvu.
Ko sme na posao van zatvora
Sva sredstva koja se prikupe prodajom proizvoda na kome su radili osuđenici koristi se za opremanje zatvora i poboljšanje uslova njihovog boravka, pojašnjavaju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
"Radno angažovanje osuđenih lica u zavodu i izvan zavoda regulisano je Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija i Pravilnikom o radu osuđenog lica. Na radno angažovanje van zavoda imaju pravo samo ona osuđena lica koja kaznu izdržavaju u otvorenom ili poluotvorenom odeljenju zavoda. Znači da oni imaju pravo i na izlaske u grad, posete porodici za vikend, posete porodici za praznike…", ističu u Upravi.
Da bi radili u drugoj firmi, van kaznenog kruga, ugovor sa poslodavcem sklapa kazneno-popravna ustanova. Ali, to ne mogu svi osuđenici.
"Svi osuđenici za svoje radno angažovanje, bez obzira na to da li su angažovani u zavodu ili van zavoda, primaju novčanu naknadu. Odnosno, platu koja im se uplaćuje na njihove depozite u zavodima", kažu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
Sredstvima sa depozita osuđenici raspolažu za kupovinu svega što im je potrebno u zavodskim kantinama. Neretko šalju novac i svojim porodicama.
Ugovor sa poslodavcem - van zatvora
Da bi radili kod drugog poslodavca, van zatvora, odluku donosi upravnik, ali na predlog stručnog tima.
"Upravnik zaključi ugovor o radnom angažovanju osuđenih sa trećim licem. U cenu rada se uračunavaju svi troškovi koje zavod ima u realizaciji ugovora o upošljavanju. To su troškovi goriva za prevoz osuđenih, troškovi ishrane", odgovaraju u Upravi.
Dodaju da naknadu po ugovoru treće lice plaća zavodu. Zavod prihod troši isključivo za naknade za rad i nagrade za rad osuđenih, za tehnološko unapređenje rada i poboljšanje uslova života osuđenih i pritvorenih osoba.
Osuđenik može da radi na radnom mestu van zavoda - i po odluci sudije za izvršenje.
Kolika je plata osuđenika
Kada se ispune uslovi, odluku o radu na radnom mestu kod trećeg lica donosi sudija za izvršenje. Ugovor, na koji je prethodno data saglasnost sudije, zaključuju zavod i treće lice.
"U ovom slučaju, osuđeni praktično zasniva radni odnos kod trećeg lica – poslodavca, jer obavlja poslove koji su sistematizovani kod trećeg lica i za koje ispunjava uslove u pogledu stručne kvalifikacije i iskustva. Mesečna naknada je propisana i iznosi najmanje 20% od najniže cene rada u Republici Srbiji, a izuzetak je kada je osuđenom omogućeno da radi na radnom mestu van zavoda po odluci sudije za izvršenje i tada mu pripada 70% od naknade za rad koju isplaćuje poslodavac zavodu", navode u Upravi.
Osuđeni imaju pravo da rade tokom izdržavanja zatvorske kazne samo na dobrovoljnoj osnovi. Svrha rada je da se radno osposobi, stekne navike i veštine i tako uspešnije reintegriše u društvo. Nemali broj osuđenih nikad ranije nije radio i imao mogućnost da izgradi najosnovnije radne navike.
"U našim zavodima prvi put imaju mogućnost da nauče neki zanat koji će im kasnije pomoći da se lakše zaposle. Stručni tim zavoda predlaže upravniku zavoda radno angažovanje osuđenog na osnovu: utvrđenog stepena rizika, psihičkih, fizičkih i zdravstvenih sposobnosti, stručnih kvalifikacija, izraženih želja osuđenog i prema mogućnostima zavoda", objašnjavaju u Upravi.
Izlaze kao varioci, bravari, kuvari…
Obučavaju se za varioca, bravara, stolara, keramičara, fasadera, zidara, kuvara, pekara, elektroinstalatera, vodoinstalatera, tapetara, krojača, hidroizolatera, sito-štampara, štampara na tekstilu, limara, armirača, zatim za rad na CNC mašinama, za rad u plastenicima, na glodačkim i metalo-strugarskim mašinama…
U sertifikatima koje osuđenici dobiju u zavodima nigde se ne navodi da su stečeni tokom izdržavanje zatvorske kazne kako bi se izbegla svaka moguća stigmatizacija. Kako navode u Upravi, s obzirom na to da su u pitanju izuzetno dobri i iskusni radnici, bivši osuđenici imaju otvoren odnos sa poslodavcima u pogledu činjenice gde su stekli iskustvo.
Teže je naći posao na slobodi
Organizacije koje pružaju podršku osuđenicima po izlasku iz zatvora istraživale su koliko im je zaposlenje važno u procesu resocijalizacije. Rezultati istraživanja, koje je sproveo Neostart pre nekoliko godina, pokazuju da većina ispitanika nakon izlaska traži posao. To je slučaj kod 81% osuđenika. Ali im je istovremeno najveća prepreka prilikom traženja posla činjenica da su bivši osuđenici.
"Velika većina osuđenika, njih više od 70%, u nekom trenutku svog života imala je posao, i želi stabilan i legalan izvor prihoda", podaci su ovog istraživanja.
Iskustva Neostarta pokazuju da oni koji ne odustanu posle prva dva dolaska u program namenjen pronalsku zaposlenja, uglavnom nađu stabilan posao u roku od tri meseca.
U mnogo težem položaju su osuđenici koji nemaju podršku, porodicu i prijatelje.
"Kao zaključak se nameće da je neophodno ulagati u obrazovanje u zatvorima i u individualizovane programe usmerene na pripremu za traženje posla", jedan je od zaključaka istraživanja.
Istraživanja su se bavila i raspoloženjem poslodavaca prema bivšim osuđenicima. Jedna anketa je sprovedena u okviru projekta "Unapređenje kapaciteta Uprave za izvršenje krivičnih sankcija na polju alternativnih sanckija, postpenalnog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite", koji u Srbiji finansira Evropska unija.
Anketu je popunilo ukupno 120 poslodavaca. Pokazalo se da je svaki četvrti, 24 odsto njih, među zaposlenima imalo bivšeg osuđenika. Skoro 57% poslodavaca se izjasnilo da bi za odluku o zapošljavanju najpre uzeli u obzir radno iskustvo i kvalitet rada bivših osuđenika. Oko 55% je naznačilo da bi pre zapošljavanja želelo da dobije informacije o ponašanju prestupnika tokom izdržavanja kazne.
Tekst u celosti čitajte na sajtu Forbes Srbija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
9
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 12
@Neo NSovac
/
neka zavrnu rukave dok se dugovi ne vrate.
obzirom na visinu dugova, potrajace ali nece nikome vise pasti na pamet da ne isplacuje radnike i dobavljace
Neo NSovac
Imas u ek u Kioosku, Mikromarketu, rostilju…
Ali nam je sistem vrednosti zasnovan na Pinku i svima je “ispod casti” da se vredno zaradi, a i plate su mizerne tako da dolaze iz Sli Lanke umesto nas i zatvorenika!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar