Prava radnika u Srbiji: U procepu između nesavesnih poslodavaca i države koja od toga okreće glavu
Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo ocenjuje da izazovi za radnike ostaju isti i u 2025. godini a to su borba sa nesavesnim poslodavcima i države koja od toga okreće glavu.
Foto: 021.rs
Da li će u ovoj godini radnici u Srbiji ostvariti boljitak?
Mario Reljanović sa Instituta za uporedno pravo ocenjuje za N1 da izazovi za radnike ostaju isti, a to je: borba sa nesavesnim poslodavcima i okretanje glave države.
"Radnicima može biti bolje ako u 2025. godini podignu glas, pobede strah i jasno kažu - na ovo više ne pristajemo. Ako su mogli studenti - mogu i radnici", poručila je Ranka Savić, predsednica ASNS.
Bojana Tamindžija iz organizacije CPE kaže da će i u 2025. glavni izazov za radnike u Srbiji i dalje biti - kako da prežive sa zaradama koje nisu dovoljne za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
Novu godinu pojedini radnici u Srbiji dočekali su sa friško uručenim otkazima ugovora o radu - firma Mei Ta iz Bariča otpustila je krajem decembra 299 radnika pravdajući to "potrebom za optimizacijom resursa".
U državi u kojoj poslodavci potencijalne radnike privlače oglasima o „dva dana odmora nedeljno“, "20 radnih dana plaćenog godišnjeg", o "plaćenom prekovremenom" i gde sami radnici umeju da kažu da su zadovoljni uslovima rada jer "imaju i grejanje", s pravom se postavlja pitanje – kakva su radna prava radnika u Srbiji i šta će nam, po tom pitanju, doneti ova 2025.
"Ova godina neće ostati upamćena po nekim većim izmenama u politikama države, zakonodavstvu, kao ni lošim praksama. Počela je još jednim talasom ‘istraživanja lažnih bolovanja’ od kojeg kao i od prethodnih nije bilo ništa. Bilo je puno pogibija radnika, nije bilo većih izmena i dopuna zakona koje bi posebno privukle pažnju u svetu rada", kaže Mario Reljanović, sa Instituta za uporedno pravo.
Sindikati su nas, dodaje, izneverili kod određivanja minimalne zarade, "ni ta predstava nije se bitno razlikovala od prethodnih".
"Za mene je vest godine kada je reč o radnicima stigla u decembru, to je prva konkretna posledica primene nemačkog zakona o dužnoj pažnji u lancima snabdevanja u Srbiji, kada je kompanija u vlasništvu Folksvagena otkazala saradnju (ugovor) sa Linglongom (detaljnije na sajtu Peščanik) što je veliki podsticaj daljoj organizaciji radnika za borbu, makar u onim kompanijama koje se nalaze u lancima snabdevanja nemačkih kompanija“, navodi Reljanović.
U svemu ostalom, dodaje, stanje je podjednako loše kao i prethodnih godina.
"Tako da ne bih mogao da izdvojim neki novi poseban problem - postoji dovoljno starih, pre svega u vidu nepoštovanja zakona od strane poslodavca (povodom trajanja radnog vremena i zarade, ali i zlostavljanja na radu i diskriminacije, da navedem samo neke primere), kao i teška dostupnost pravdi (skupi i dugi radni sporovi sa impotentnim alternativama), sistematsko ignorisanje države na masovno kršenje kolektivnih prava (prava na rad sindikata, prava na štrajk, najčešće)", objašnjava naš sagovornik.
Radnički izazovi 2025.
Reljanović ističe da ćemo sve što važi za dosadašnje prakse - preneti i u 2025. godinu.
"Dakle očekuju se isti izazovi kod nesavesnih poslodavaca i jasno okretanje glave države od tekućih problema. Dodatno, za sindikate ali i širu stručnu zajednicu, novi izazov će biti ukoliko dođe do pisanja novog zakona o radu (po ko zna koji put je najavljen početak tog posla, ovoga puta za proleće 2025. godine). Ovaj proces će, ako ga budu sprovodile iste politike na vlasti koje su aktuelne, biti jako mučan i verovatno rezervisan samo za stvarne centre moći (strani kapital) uz fingiranje socijalnog dijaloga i pokušaje daljeg urušavanja prava radnika", zaključuje on.
Ranka Savić: Ako su mogli studenti - mogu i radnici
O tome kakvo je stanje radnih prava u Srbiji, prema rečima Ranke Savić, predsednice Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata ASNS, najbolje govore podaci Globalnog indeksa radnih prava.
Tu se, kaže, navodi da veliki broj kompanija izbegava zaključivanje kolektivnih ugovora, zabranjuje formiranje sindikata, ne poštuje Zakon o radu, a veliki problem su i takozvani “žuti sindikati” - to su sindikati koje formira poslodavac.
"Međunarodna konfederacija slobodnih sindikata (MKSS) je sve države sveta podelio u pet grupa. Srbija se nalazi u izuzetno lošoj četvrtoj grupi gde se sistemski krše radna prava i to i u javnom i u privatnom sektoru", ukazuje Ranka Savić.
Ona smatra da 2025. godina neće doneti bitne pomake.
"Da bi bilo bolje potrebna je promena vlasti i promena politike prema zaposlenima", ističe Savić.
Sve dok se radnici, kako kaže - tretiraju samo kao sredstvo ostvarenja profita poslodavaca, dok se Zakon primenjuje selektivno, a inspekcija rada ispunjava zahteve političara – radnicima Srbije neće biti bolje.
"Bolje im može biti i u slučaju da u 2025. godini podignu glas, pobede strah i jasno kažu – na ovo više ne pristajemo. Ako su mogli studenti - mogu i radnici", zaključuje Ranka Savić.
Tamindžija: U regionu - "trka ka dnu"
Bojana Tamindžija iz organizacije Centar za politike emancipacije, stanje radnih prava u Srbiji na pragu 2025. ocenjuje kao nepromenjeno - loše.
"Mi smo ove godine uradili niz istraživanja koja dokumentuju da se na polju radnih prava u Srbiji stvari ne pomeraju na bolje. Terensko istraživanje o uslovima rada u automobilskoj i tekstilnoj industriji pokazalo je da se radnicama i radnicima i dalje uskraćuje pravo na bolovanje, da rade u halama bez adekvatne ventilacije i klimatizacije, da je praksa da se prekoračuju zakonom dozvoljeni prekovremeni radni sati, da je režim preraspodele radnog vremena siva zona u kojoj je moguće detektovati mesece kad se radi više, ali ne i one kad se radi manje itd", navodi Tamindžija.
Kršenje radnih prava, kaže, nije ekcesno i sporadično, "nego sistemsko i normalizovano".
"Padanje u nesvest usled visokih temperatura i loše ventilacije je redovna pojava. Sa druge strane, komparativna analiza stanja radnih prava u regionu Zapadnog Balkana pokazala je da je slična situacija u celom regionu. Region je u potpunosti zavistan od tzv. stranih investicija i međusobno se takmičimo u ‘trci ka dnu’ – ko će niže srozati radno zakonodavstvo i sniziti zarade ne bi li snižavanjem troškova proizvodnje privukli neku od multinacionalnih kompanija", ističe Tamindžija.
Ova situacija, kaže, nije ohrabrujuća, ali nas i upućuje na mogućnost ili pre nužnost regionalne saradnje u borbi za bolje uslove rada.
Jedan od osnovnih izazova i u 2025, smatra Tamindžija, ostaje - kako preživeti sa zaradama koje nisu dovoljne za podmirivanje osnovnih životnih potreba.
"Niske zarade su gorući problem radnica i radnika u Srbiji. Ugovorena zarada u radno intenzivnoj industriji, poput tekstilne ili automobilske, je tek nešto malo viša od minimalca, a to je gotovo tri puta niže od plate za život. Sa takvim zaradama radnici su prinuđeni da rade sve prekovremene sate koji im se ponude, pa makar to bilo i više od zakonski dozvoljenog, da pristaju na problematične bonuse, poput bonusa apsolutne prisutnosti, a pored svega toga prinuđeni su da rade i dodatne poslove ne bi li uspeli da nadomeste manjak u kućnom budžetu za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Ne vidim da će se stanje sa zaradama značajno menjati u narednoj godini", navodi ona.
Od vanrednih izazova, sa zebnjom se, kaže, gleda u promene i krizu automobilskog sektora u Nemačkoj.
"Ukoliko se kriza produbi, to će imati direktan uticaj na radnice i radnike u Srbiji, jer gotovo da nema fabrike u sektoru koja nije deo lanaca snabdevanja nemačkih automobilskih kompanija. Već sada se u Srbiji u pojedinim fabrikama oseća smanjenje porudžbina, a postoje i učestale pretnje otkazima. Treba pratiti kako će se situacija dalje odvijati", upozorava Tamindžija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
1
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
4
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
17
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
3
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Ponovo poskupeli i dizel i benzin
31.07.2026.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Akcize na gorivo ostaju smanjene
31.07.2026.•
2
Vlada Srbije još jednom je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na naftne derivate i to do 9. avgusta, navodi RTS.
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
9
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Komentari 2
Pazi
Стојко Бранковић
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar