Više od 130 osuđujućih presuda za pranje novca: Odakle stižu pare?
Srbija je prema nedavno završenoj proceni, u srednjem riziku od pranja novca.
Foto: Pixabay
Isti nivo pretnje vreba i od terorizma i finansiranja terorizma. Niz državnih i privatnih organizacija najmanje šest meseci analiziralo je podatke ne bi li otkrili koliko je u našoj državi prostora za legalizovanje nelegalno stečenog novca, piše Forbes Srbija.
Predmet pranja novca, zaključuje se u ovoj studiji, mogla bi da bude imovina nezakonitog porekla. Tokom tri godine, od 2021. do 2023 ona je procenjena na 1,56 milijardi evra. Ova suma predstavlja 0,8 odsto BDP Srbije.
Deo te imovine nadležni su već zaplenili. Ugrubo, svaki deseti evro.
"U odnosu na iskazanu visinu pretnje, udeo trajno oduzete imovine u krivičnim postupcima, 165.179.934 evra, predstavlja 10,56 odsto ukupne pretnje od pranja novca", navodi se u Proceni rizika od pranja novca izrađenoj za potrebe Vlade Srbije, a koju je objavila NBS.
Kako bi se utvrdila pretnja od pranja novca, prikupljani su i analizirani podaci o krivičnim postupcima za pranje novca, visina procenjene imovinske koristi, vrednosti imovine uključene u pranje novca... Uzeti su u obzir izveštaji o sumnjivim aktivnostima, prenosu novca preko državne granice, prilivima i odlivima novca.
Može i preko zalagaonica i nekretnina
Rizika je mnogo. Jedan od njih su - zalagaonice. One se pojavljuju u predmetima pranja novca.
"Zalagaonice nisu obuhvaćene Zakonom o sprečavanju pranja novca kao obveznici. Za vršenje poslova u sektoru zalagaonica nije potrebna posebna licenca, već je dovoljno da se privredno društvo ili preduzetnik registruje u Agenciji za privredne registre. Njihov broj, kao i ukupni prihodi, iz godine u godinu raste. Inspekcijski nadzor nad ovim sektorom je vrlo ograničen i svodi se na kontrolu od strane Tržišne inspekcije. Sprovodi je samo u slučajevima kada zalagaonice vrše otkup predmeta od dragocenih metala", navodi se u analizi.
Veliki rizik od pranja novca krije se i u poslovima sa nekretninama. Procena rizika u ovom sektoru ukazala je na rastuću pretnju. I to se pre svega odnosi na posebnu kategoriju investitora, na one koji nemaju status privrednih subjekata, već posluju kao fizička lica.
"Ova lica, prema analizi Poreske uprave, ako nisu registrovana u sistemu PDV, odnosno nisu prijavila građevinsku delatnost u APR, najčešće nastoje da izbegnu plaćanje poreza. Radi se o licima koja nakon izgradnje objekta, prodaju stambeni ili poslovni prostor. Novac od prodaje ne prijavljuju poreskim organima, već zadržavaju za sebe, bez plaćanja javnih prihoda", navodi se u studiji.
U Srbiji su brojni takvi investitori, fizička lica koji se u sistemu PDV pojavljuju kao investitori i zatim prodavci novosagrađenih nekretnina.
"U periodu od 2019. do 2023. godine kod fizičkih lica – investitora u izgradnju stambenih i nestambenih zgrada je primetan rast prometa. Promet ostvaren u 2023. godini veći je od prometa u 2019. godini za 46,94 odsto. Delatnost gradnje nekretnina nosi povećan rizik od pranja novca jer se plaćanje građevinskog materijala može obavljati u gotovini. Ono što povećava rizik je nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Zakon o PDV je omogućio fizičkim licima - investitorima da se registruju za PDV sistem, a da ne moraju da budu registrovani kao poreski obveznici - preduzetnici", podaci su iz dokumenta.
Odakle sve stiže "prljavi" novac
Na samom početku identifikovano je ukupno 120 krivičnih dela koja su po svojim obeležjima glavni kandidati za sticanje nezakonite imovine koju bi valjalo "oprati". Njihovom analizom došlo se do zaključaka kolika je ukupna imovinska korist. U nju spada ona otkrivena, ali i "tamne brojke". U obzir se uzima i privremeno i trajno oduzeta imovina.
U poslednjoj Proceni rizika od pranja novca saznajemo da je tokom tri godine, od 2021. do 2023. otkrivena imovinska korist stečena kriminalom, ona navedena u krivičnim prijavama poznatih i protiv nepoznatih učinilaca, iznosila 619,78 miliona evra. Visina imovinske koristi iz "tamnih brojki", ona neotkrivena, procenjuje se na 452,77 miliona evra. Sve zajedno, tokom ove tri godine moglo se očekivati da u "mašinu za pranje" dospe malo više od milijardu evra stečenih kriminalom.
Ukupna vrednost oduzete imovine po svim osnovama iznosi 165,17 miliona evra. S druge strane, od Srbije se tražila saradnja i pravna pomoć po pitanju 325,5 miliona evra. Toliko su bili vredni predmeti u zamolnicama. Zbog njih se od naše zemlje tražila ekstradicija okrivljenih, ustupanja krivičnog gonjenja, pronalaženja i oduzimanja imovine i provera računa u bankama.
Detaljnije o pranju para čitajte u tekstu OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
9
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
7
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
7
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
18
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar