Srbija od SAD dobila najviše carine u regionu: Ko bi mogao najviše da bude oštećen?
Srbija se našla među zemljama kojima su SAD, odlukom predsednika Donalda Trampa, uvele najviše carine.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kako se može videti iz sinoć objavljenih tabela, američku administraciju najvećim delom vodila je matematička logika pri određivanju visine carina koje će razrezati svakoj zemlji ili teritoriji. Onima koji imaju visoke carine na američke proizvode, 20 odsto i više, Tramp je uveo carine u iznosu polovine onog što plaćaju američke kompanije. S druge strane, zemljama i teritorijama koje su carinile proizvode iz SAD sa 10 odsto, Tramp je uveo carine u istom procentu, podseća Forbes Srbija.
Kako je Srbija, prema tvrdnjama Trampove administracije, opteretila američke proizvode carinskim dažbinama od čak 74 odsto, ubuduće će izvoz proizvoda iz Srbije u SAD biti carinjen sa 37 procenata.
Srbija je dobila najveće carine u regionu. Slede Bosna i Hercegovina, kojoj su određene carine od 35 odsto, Severna Makedonija sa 33 odsto i Hrvatska, kojoj se kao članici Evrpske unije uvodi carina od 20 odsto. Carine od po 10 odsto određene su za Crnu Goru, Albaniju i Kosovo.
Ko bi mogao da bude najviše oštećen
Naša zemlja ima pravo da zaštiti svoje tržište od američkih proizvoda višim nametima, ali sada joj se to očigledno obilo o glavu. I pitanje je da li je namet morao da bude u toj visini imajući u vidu kako su se druge zemlje odnosile prema proizvodima iz SAD.
Zbog uvedenih carina pre svega bi mogao da strada izvoz automobilske industrije (najviše automobilske gume), kao i namenska industrija (mahom municija). Iako ne tako veliki izvozni proizvod, carinama bi mogla da budu pogođeni i prehrambeni proizvodi.
Iz Srbije se u većem obimu u SAD izvoze i IT usluge, ali ne bi trebalo da budu ugrožene carinama, piše Forbes Srbija.
S druge strane, iako neke važne izvozne proizvode, poput metala, ne izvozimo puno u SAD u odnosu na Evropu i druga tržišta, oni bi mogli posredno da budu pogođeni. Naime, i druge zemlje biće pogođene carinama pa bi prednost u snabdevanju mogle sada da daju domaćim proizvođačima koji bi smanjili plasman na američko tržište, što smanjuje prostor za naše izvoznike.
Značaj američkog tržišta za Srbiju
To znači da će efekta na Srbiju sigurno biti iako SAD nisu naše veliko izvozno tržište. Ali, nisu ni za zanemariti.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se u poslednje dve godine razmena dve zemlje uravnotežila. Izvoz Srbije značajno je bolje rastao nego uvoz iz SAD.
S druge strane, podaci pokazuju da je učešće izvoza u SAD u našem ukupnom izvozu tek oko dva odsto. Takođe, američko tržište je tek 19. izvozno tržište po značaju za našu državu. Ali, ne i previše malo imajući u vidu da je plasman na tlo SAD prvi put premašio 600 miliona evra.
Nož u leđa siromašnim zemljama
Kako se može videti iz tabele 185 zemalja i teritorija kojima je Trampova administracija uvela carine, njih 70 carini američku robu po stopama većim od 10 odsto.
Kompanije iz čak 32 države i teritorije plaćaće carinu na uvoz u SAD iznad 30 odsto. Najlošije je prošao Lesoto koji je imao carine na američku robu od 99 odsto pa će ubuduće izvoznici iz Lesotoa u Ameriku dobiti namet od 50 odsto.
I upravo ono što se može zaključiti iz liste jeste da je ovaj potez Trampove administracije nefer prema zemljama u razvoju. Među bogatijim zemljama koje će plaćati više carine su samo Japan, Švajcarska, Južna Koreja, Južna Afrika, Kina, Izrael, Indija, Brunej, Lihtenštajn, Norveška (uz Evropsku uniju).
S druge strane, mnogo je duža lista siromašnih zemalja odnosno zemalja u razvoju kojima će novi namet sigurno uticati na brzinu razvoja. Da li su one toliko ugrožavale tržište SAD teško je poverovati. Osim Lesota, tu su, između ostalih, i Kambodža, Laos, zemljotresom pogođeni Mjanmar, Bangladeš, Malavi, Zimbabve. Među njima su i zemlje koje se oporavljaju od rata poput Sirije, Libije i Iraka. Izuzetak je napravljen samo kod Avganistana koji će imati carinu od 10% iako uvoz iz SAD carini sa 49 procenata.
Za Kinu će ukupni namet biti 54 odsto jer je već imala carinu od 20 odsto. Takođe, na listi nema Rusije koja je pod sankcijama, kao i Meksika i Kanade kojima su carine već određene i stupiće na snagu ove nedelje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odbor za poljoprivredu usvojio da 10 do 15 odsto mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu
13.02.2026.•
1
Parlamentarni Odbor za poljoprivredu usvojio je danas predloge da 10 do 15 odsto količine mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu i da država dotira 1,5 evra na bazi skladištenja.
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
5
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
40
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
19
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
64
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
Komentari 39
neko
Gordana
Bolje se malo obrazujte pa onda komentarisite! Lep pozdrav za sve pristojne ljude.
Pa šta
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar