Od mraza Srbija izgubila 300.000 tona voća: Kako će nepogode uticati na cene?
Nakon što je martovski mraz uništio do 95 odsto roda kajsije, početak maja doneo je novi udarac voćarima nakon što je nevreme sa gradom pogodilo mnoge krajeve Srbije.
Foto: Pixabay
Grad je ostavio iza sebe dodatne gubitke i najavu još težih posledica za domaće voćarstvo.
Posle talasa toplog vremena u martu koje su potom presekli mrazevi došlo je do velike štete na voćnim kulturama. Tada je najviše stradala kajsija, a šteta na pojedinim mestima išla je i do 95 odsto, prema proceni stručnjaka, piše Danas.
Početak maja doneo je nove boljke za voćare, jer je ponovo nakon lepog vremena i viših temperatura, došlo do nevremena i grada u mnogim delovima Srbije.
Led je potukao brojne voćnjake, šteta je ponovo velika, a mogla bi da ima i dugotrajne i brojne posledice.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ukazuje da je nevreme pogodilo celu Srbiju, ali da nije svuda velika šteta.
"Najgore su prošli oni koji imaju najviše pod voćnjacima, a to su voćari u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji. Kao da nam je malo bio mraz koji je mnogo toga uništio, sada smo 6. i 7. maja imali velike štete na voću zbog grada", navodi on.
Keserović otkriva da je velika šteta nastala kod šljive, zatim kod jabuke, kao i kod maline i kupine.
"Ovo je veliki udarac za srpsko voćarstvo, koje je već do sada samo od mraza, u odnosu na prosečne godine, izgubilo preko 300.000 tona. Sada imamo i velike štete od grada", naglašava on.
Keserović dodaje da je retkost da se ovako rano pojavljuje grad.
"Na nekim plantažama koje imaju protivgradnu mrežu desilo se da je nisu razvukli i zato je i tu došlo do oštećenja", kaže on.
Međutim, prema njegovim rečima, dobra vest je da je instaliran prvi top protiv grada koji je ušao u Srbiju.
"Instaliran je u selu Bačinci i pokazao se kao vrlo efikasan za sada. To je protivgradni top 'SPAG' koji štiti voćke na 80 hektara", objašnjava Keserović.
On smatra da bi to trebalo da uđe u podsticajne mere države.
"Ili da se napravi nekoliko pilot ogleda u celoj Srbiji, da se vidi efikasnost tog sistema, pa da se vidi šta dalje. Moraju se davati veći podsticaji za one sisteme koji su prilagođeni klimatskim promenama. Moramo se boriti protiv dva faktora, a to su prolećni mrazevi i ove štete od grada", ukazuje Keserović.
Darko Jevremović iz Instituta za voćarstvo Čačak navodi da u regionu Čačka nije bilo grada ovih dana, ali da je bilo mraza u martu i aprilu, koji je naneo prilično velike štete voćnim kulturama.
"Kajsija je stradala skoro u potpunosti, jako puno su pretrpele i trešnja i višnja. Takođe, rod šljive je sigurno prepolovljen u našem kraju, a u nešto manjoj meri su oštećene jabuke, kruške i dunje. Ako pogledamo globalno, smanjenje prinosa je negde oko 30 procenata u odnosu na neke prosečne godine, kada govorimo o rodu, ali to su tek prve procene", kaže on.
Jevremović podseća da se u junu radi takvozvano prebiranje plodova, kada ume mnogo više plodova da opadne, upravo kao posledica poznih prolećnih mrazeva. Tada će, kako dodaje, biti mnogo preciznijih informacija o smanjenju roda.
Što se tiče poskupljenja voća, on kaže da ukoliko neke robe ima manje na tržištu, logično bi bilo da ona bude i skuplja.
"Međutim, to ne mora da znači. Imali smo slučajeve u prethodnim godinama da je rod bio slabiji, a da je cena bila prilično niska. Ipak, još uvek je rano govoriti o cenama, jer sem jagode još nemamo da je neko voće u rodu. Verujem da će cene biti na nekom prošlogodišnjem nivou", smatra Jevremović.
Kakva je situacija sa rodom maline?
Predsednik Udruženja proizvođača malina "Vilamet" iz Arilja Mileta Pilčević kaže da u tom kraju nije bilo jakog grada, ali da je, takođe, bilo dosta mraza.
"Imali smo dosta izmrzavanja celih malinjaka. Šteta je baš velika i kad se doda i taj grad i sve šta nas još čeka, nije dobro. Malinjaci su već u lošoj kondiciji od prethodne dve godine, čemu je doprinela i ozbiljno niska cena koja nije mogla da pokrije ni troškove rada, pa su malinjaci zapušteni", ukazuje on.
Situacija je, kako kaže, kritična.
"Mi već dugo apelujemo da se proizvodnja obnovi u Srbiji, jer mi se više od 50 godina bavimo proizvodnjom malina i bili smo i lideri u svetu. Zato tražimo da ne dolazi do tako niskih cena, jer će to uništiti malinjake, ali niko to nije hteo da sluša", podseća Pilčević.
On upozorava da će ove godine biti loš prinos i male količine, ali da se nadaju da će bar biti dobar kvalitet. Pilčević smatra da je ove godine svaka cena ispod 450 dinara "smešna“, jer će toliki biti nedostatak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
6
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
7
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
4
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
6
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
7
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
6
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
2
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
18
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
MOL preuzima 35% udela u kiparskom gasnom polju Afrodita
02.08.2026.•
1
Mađarska naftna kompanija MOL potpisala je ugovor sa kompanijom Shell o kupovini 100 odsto udela u kompaniji BG Cyprus Ltd za oko 720 miliona američkih dolara.
Ko plati 100.000 dolara, može imati brži pristup Trampovim objavama na Truth Social
02.08.2026.•
4
Američki predsednik Donald Tramp nudi korisnicima brži pristup objavama na svojoj društvenoj mreži Truth Social, na kojoj ima ubedljivo najveći broj pratilaca, putem pretplate po ceni i do 100.000 dolara mesečno.
Troškovi razvoja veštačke inteligencije rastu više nego što se očekivalo
02.08.2026.•
5
Troškovi velikih kompanija koje se bave razvojem veštačke inteligancije (AI) rastu više nego što je ranije očekivano, javlja američka biznis TV mreža CNBC.
Vatikan objavio najnovije informacije o svojim finansijama
02.08.2026.•
2
Kancelarija za upravljanje imovinom Vatikana saopštila je da je operativna dobit u 2025. godini smanjena za više od 60 odsto, ali je vrednost ukupne imovine uvećana zahvaljujući zlatu, nekretninama i ulaganjima.
Bogatstvo Ilona Maska skoro prepolovljeno, ali ostaje najbogatiji na svetu
01.08.2026.•
4
Od vrhunca sredinom juna, bogatstvo američkog multimilijardera Ilona Maska se smanjilo za oko 50 odsto, navodi se u Indeksu milijardera američke agencije Blumberg.
Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto
01.08.2026.•
8
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Koliko će Srbiju koštati "helikopter novac" koji Vučić obećava?
01.08.2026.•
28
U septembru kreće isplata novca svim punoletnim građanima, koju vlast predstavlja kao finansijsku pomoć u skladu sa paketom ekonomskih mera koje je ranije predstavio predsednik Vučić.
Komentari 12
boki2
/
dacic
ko jos jede domace?domace je smrzlo, al strano mmmmm njam njam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar