Od mraza Srbija izgubila 300.000 tona voća: Kako će nepogode uticati na cene?
Nakon što je martovski mraz uništio do 95 odsto roda kajsije, početak maja doneo je novi udarac voćarima nakon što je nevreme sa gradom pogodilo mnoge krajeve Srbije.
Foto: Pixabay
Grad je ostavio iza sebe dodatne gubitke i najavu još težih posledica za domaće voćarstvo.
Posle talasa toplog vremena u martu koje su potom presekli mrazevi došlo je do velike štete na voćnim kulturama. Tada je najviše stradala kajsija, a šteta na pojedinim mestima išla je i do 95 odsto, prema proceni stručnjaka, piše Danas.
Početak maja doneo je nove boljke za voćare, jer je ponovo nakon lepog vremena i viših temperatura, došlo do nevremena i grada u mnogim delovima Srbije.
Led je potukao brojne voćnjake, šteta je ponovo velika, a mogla bi da ima i dugotrajne i brojne posledice.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ukazuje da je nevreme pogodilo celu Srbiju, ali da nije svuda velika šteta.
"Najgore su prošli oni koji imaju najviše pod voćnjacima, a to su voćari u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji. Kao da nam je malo bio mraz koji je mnogo toga uništio, sada smo 6. i 7. maja imali velike štete na voću zbog grada", navodi on.
Keserović otkriva da je velika šteta nastala kod šljive, zatim kod jabuke, kao i kod maline i kupine.
"Ovo je veliki udarac za srpsko voćarstvo, koje je već do sada samo od mraza, u odnosu na prosečne godine, izgubilo preko 300.000 tona. Sada imamo i velike štete od grada", naglašava on.
Keserović dodaje da je retkost da se ovako rano pojavljuje grad.
"Na nekim plantažama koje imaju protivgradnu mrežu desilo se da je nisu razvukli i zato je i tu došlo do oštećenja", kaže on.
Međutim, prema njegovim rečima, dobra vest je da je instaliran prvi top protiv grada koji je ušao u Srbiju.
"Instaliran je u selu Bačinci i pokazao se kao vrlo efikasan za sada. To je protivgradni top 'SPAG' koji štiti voćke na 80 hektara", objašnjava Keserović.
On smatra da bi to trebalo da uđe u podsticajne mere države.
"Ili da se napravi nekoliko pilot ogleda u celoj Srbiji, da se vidi efikasnost tog sistema, pa da se vidi šta dalje. Moraju se davati veći podsticaji za one sisteme koji su prilagođeni klimatskim promenama. Moramo se boriti protiv dva faktora, a to su prolećni mrazevi i ove štete od grada", ukazuje Keserović.
Darko Jevremović iz Instituta za voćarstvo Čačak navodi da u regionu Čačka nije bilo grada ovih dana, ali da je bilo mraza u martu i aprilu, koji je naneo prilično velike štete voćnim kulturama.
"Kajsija je stradala skoro u potpunosti, jako puno su pretrpele i trešnja i višnja. Takođe, rod šljive je sigurno prepolovljen u našem kraju, a u nešto manjoj meri su oštećene jabuke, kruške i dunje. Ako pogledamo globalno, smanjenje prinosa je negde oko 30 procenata u odnosu na neke prosečne godine, kada govorimo o rodu, ali to su tek prve procene", kaže on.
Jevremović podseća da se u junu radi takvozvano prebiranje plodova, kada ume mnogo više plodova da opadne, upravo kao posledica poznih prolećnih mrazeva. Tada će, kako dodaje, biti mnogo preciznijih informacija o smanjenju roda.
Što se tiče poskupljenja voća, on kaže da ukoliko neke robe ima manje na tržištu, logično bi bilo da ona bude i skuplja.
"Međutim, to ne mora da znači. Imali smo slučajeve u prethodnim godinama da je rod bio slabiji, a da je cena bila prilično niska. Ipak, još uvek je rano govoriti o cenama, jer sem jagode još nemamo da je neko voće u rodu. Verujem da će cene biti na nekom prošlogodišnjem nivou", smatra Jevremović.
Kakva je situacija sa rodom maline?
Predsednik Udruženja proizvođača malina "Vilamet" iz Arilja Mileta Pilčević kaže da u tom kraju nije bilo jakog grada, ali da je, takođe, bilo dosta mraza.
"Imali smo dosta izmrzavanja celih malinjaka. Šteta je baš velika i kad se doda i taj grad i sve šta nas još čeka, nije dobro. Malinjaci su već u lošoj kondiciji od prethodne dve godine, čemu je doprinela i ozbiljno niska cena koja nije mogla da pokrije ni troškove rada, pa su malinjaci zapušteni", ukazuje on.
Situacija je, kako kaže, kritična.
"Mi već dugo apelujemo da se proizvodnja obnovi u Srbiji, jer mi se više od 50 godina bavimo proizvodnjom malina i bili smo i lideri u svetu. Zato tražimo da ne dolazi do tako niskih cena, jer će to uništiti malinjake, ali niko to nije hteo da sluša", podseća Pilčević.
On upozorava da će ove godine biti loš prinos i male količine, ali da se nadaju da će bar biti dobar kvalitet. Pilčević smatra da je ove godine svaka cena ispod 450 dinara "smešna“, jer će toliki biti nedostatak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarka Đurđević Stamenkovski: Broj nezaposlenih prepolovljen od 2015.
16.12.2025.•
3
Stopa nezaposlenosti u Srbiji u trećem kvartalu ove godine iznosi 8,2 odsto, izjavila je danas ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
NBS uvela novu meru: Menjačnice više ne mogu da naplaćuju proviziju pri prodaji evra
16.12.2025.•
16
Narodna banka Srbije donela je privremenu meru kojom se ukida mogućnost naplate provizije u menjačnicama prilikom prodaje evra građanima.
Ilon Mask prva osoba na svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara
16.12.2025.•
4
Američki preduzetnik Ilon Mask prva je osoba u svetu čije je bogatstvo premašilo 600 milijardi dolara, objavio je magazin "Forbs".
U Srbiji u oktobru izdato oko tri odsto manje građevinskih dozvola nego pre godinu dana
15.12.2025.•
0
U Srbiji je u oktobru ove godine izdato 3.511 građevinskih dozvola, što je 2,9 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Nema bezbolnog rešenja za NIS
15.12.2025.•
16
Prošlo je bezmalo sedamdeset dana kako od JANAF-a nije stigla ni kap sirove nafte i očigledno je da SAD neće lako ukinuti oštro sankcionisanje Naftne industrije Srbije.
Povećanje minimalca za mnoge poslodavce preveliki zalogaj, najavljuju otkaze
15.12.2025.•
22
Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima.
Rekordna vrednost srebra: Cena mu od početka 2025. porasla 113 odsto
15.12.2025.•
0
Poskupljenje zlata već dugo ne iznenađuje, ali je sada i srebro dostiglo istorijski maksimum od 60 dolara po unci.
NBS povećala zlatne rezerve: Šta to govori i koliko srpsko zlato zapravo vredi?
15.12.2025.•
6
Narodna banka Srbije poslednjih godina značajno je povećala količinu zlatnih rezervi, koje danas premašuju 50 tona.
Ruski maloprodajni lanac stiže u Srbiju: Prve prodavnice u prvom kvartalu 2026. godine
15.12.2025.•
33
Ruski maloprodajni lanac Fix Price planira da otvori prve prodavnice u Srbiji u prvom kvartalu 2026. godine, objavila je kompanija.
Država za fabriku u Nišu dala Aristonu 22,2 miliona evra
15.12.2025.•
5
Kompanija Ariston, koja proizvodi bojlere i sisteme za grejanje, otvorila je pogon u Nišu.
Otvoren novi IPARD poziv za voćarstvo, rok za prijavu 31. decembar
14.12.2025.•
2
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede raspisala je četvrti javni poziv u okviru IPARD programa.
Ministarstvo privrede dodeljuje 400 miliona dinara za izlazak firmi na inostrana tržišta
14.12.2025.•
0
Ministarstvo privrede pokrenulo je program podrške kompanijama koje planiraju izlazak na inostrana tržišta, objavila je ministarka Adrijana Mesarović na Instagramu.
Živković: EPS u 2025. ostvaruje dobit, proizvodnja stabilna
14.12.2025.•
3
Generalni direktor Elektroprivede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio je danas da je EPS u zimsku sezonu ušla spremna, da je proizvodnja uglja i električne energije stabilna.
Stroža primena šengenskih pravila dovodi prevoznike iz Srbije u problem
14.12.2025.•
17
Transportni sektor u Srbiji i regionu suočava se sa problemima zbog šengenskog pravila da državljani van EU mogu boraviti najviše 90 dana u 180 dana na teritoriji Šengena.
Finansijski konsultant: Pitanje je da li bi država bila u stanju da uspešno upravlja NIS-om
13.12.2025.•
24
Finansijski konsultant Vladimir Vasić ocenio je da bi, sa strateškog stanovišta, za Srbiju bilo najpovoljnije da postane stoprocentni vlasnik Naftne industrije Srbije.
"Plan blokadera" u režiji Informera: "Bako, napravi mi palačinke" - o čemu je reč?
13.12.2025.•
21
Prorežimski tabloid Informer tvrdi da je došao u posed navodnog "plana" studenata, pod radnim nazivom "Testirajmo elektroenergetski sistem Srbije" ili alternativnog imena "Bako, napravi mi palačinke".
Nikezić: Srbija odmah da preuzme NIS, sankcije rezultat šibicarske politike Vučića
13.12.2025.•
15
Potpredsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je da Srbija više ne sme da čeka i mora odmah da preuzme upravljanje Naftnom industrijom Srbije (NIS).
Iran podigao cene benzina prvi put od 2019. godine: I dalje među najjeftinijima na svetu
13.12.2025.•
1
Iran je podigao cene subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su zbog poskupljenja goriva izbili veliki protesti u kojima je poginulo više od 300 osoba.
Ministarstvo: Razumemo probleme mlekara, ali njih izazivaju spoljni faktori
12.12.2025.•
11
Država je svesna izazova sa kojima se domaći mlekarski sektor trenutno suočava, odnosno rast domaće proizvodnje uz istovremeni pad potrošnje, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Međugodišnja inflacija u novembru bila 2,8 odsto
12.12.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u novembru je bila 2,8 odsto, a mesečna 0,2 odsto, obavio je danas Republički zavod za statistiku.
Cene goriva nepromenjene
12.12.2025.•
2
Cene goriva u narednoj nedelji biće iste kao i u prethodnih sedam dana.
Komentari 12
boki2
/
dacic
ko jos jede domace?domace je smrzlo, al strano mmmmm njam njam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar