Od mraza Srbija izgubila 300.000 tona voća: Kako će nepogode uticati na cene?
Nakon što je martovski mraz uništio do 95 odsto roda kajsije, početak maja doneo je novi udarac voćarima nakon što je nevreme sa gradom pogodilo mnoge krajeve Srbije.
Foto: Pixabay
Grad je ostavio iza sebe dodatne gubitke i najavu još težih posledica za domaće voćarstvo.
Posle talasa toplog vremena u martu koje su potom presekli mrazevi došlo je do velike štete na voćnim kulturama. Tada je najviše stradala kajsija, a šteta na pojedinim mestima išla je i do 95 odsto, prema proceni stručnjaka, piše Danas.
Početak maja doneo je nove boljke za voćare, jer je ponovo nakon lepog vremena i viših temperatura, došlo do nevremena i grada u mnogim delovima Srbije.
Led je potukao brojne voćnjake, šteta je ponovo velika, a mogla bi da ima i dugotrajne i brojne posledice.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ukazuje da je nevreme pogodilo celu Srbiju, ali da nije svuda velika šteta.
"Najgore su prošli oni koji imaju najviše pod voćnjacima, a to su voćari u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji. Kao da nam je malo bio mraz koji je mnogo toga uništio, sada smo 6. i 7. maja imali velike štete na voću zbog grada", navodi on.
Keserović otkriva da je velika šteta nastala kod šljive, zatim kod jabuke, kao i kod maline i kupine.
"Ovo je veliki udarac za srpsko voćarstvo, koje je već do sada samo od mraza, u odnosu na prosečne godine, izgubilo preko 300.000 tona. Sada imamo i velike štete od grada", naglašava on.
Keserović dodaje da je retkost da se ovako rano pojavljuje grad.
"Na nekim plantažama koje imaju protivgradnu mrežu desilo se da je nisu razvukli i zato je i tu došlo do oštećenja", kaže on.
Međutim, prema njegovim rečima, dobra vest je da je instaliran prvi top protiv grada koji je ušao u Srbiju.
"Instaliran je u selu Bačinci i pokazao se kao vrlo efikasan za sada. To je protivgradni top 'SPAG' koji štiti voćke na 80 hektara", objašnjava Keserović.
On smatra da bi to trebalo da uđe u podsticajne mere države.
"Ili da se napravi nekoliko pilot ogleda u celoj Srbiji, da se vidi efikasnost tog sistema, pa da se vidi šta dalje. Moraju se davati veći podsticaji za one sisteme koji su prilagođeni klimatskim promenama. Moramo se boriti protiv dva faktora, a to su prolećni mrazevi i ove štete od grada", ukazuje Keserović.
Darko Jevremović iz Instituta za voćarstvo Čačak navodi da u regionu Čačka nije bilo grada ovih dana, ali da je bilo mraza u martu i aprilu, koji je naneo prilično velike štete voćnim kulturama.
"Kajsija je stradala skoro u potpunosti, jako puno su pretrpele i trešnja i višnja. Takođe, rod šljive je sigurno prepolovljen u našem kraju, a u nešto manjoj meri su oštećene jabuke, kruške i dunje. Ako pogledamo globalno, smanjenje prinosa je negde oko 30 procenata u odnosu na neke prosečne godine, kada govorimo o rodu, ali to su tek prve procene", kaže on.
Jevremović podseća da se u junu radi takvozvano prebiranje plodova, kada ume mnogo više plodova da opadne, upravo kao posledica poznih prolećnih mrazeva. Tada će, kako dodaje, biti mnogo preciznijih informacija o smanjenju roda.
Što se tiče poskupljenja voća, on kaže da ukoliko neke robe ima manje na tržištu, logično bi bilo da ona bude i skuplja.
"Međutim, to ne mora da znači. Imali smo slučajeve u prethodnim godinama da je rod bio slabiji, a da je cena bila prilično niska. Ipak, još uvek je rano govoriti o cenama, jer sem jagode još nemamo da je neko voće u rodu. Verujem da će cene biti na nekom prošlogodišnjem nivou", smatra Jevremović.
Kakva je situacija sa rodom maline?
Predsednik Udruženja proizvođača malina "Vilamet" iz Arilja Mileta Pilčević kaže da u tom kraju nije bilo jakog grada, ali da je, takođe, bilo dosta mraza.
"Imali smo dosta izmrzavanja celih malinjaka. Šteta je baš velika i kad se doda i taj grad i sve šta nas još čeka, nije dobro. Malinjaci su već u lošoj kondiciji od prethodne dve godine, čemu je doprinela i ozbiljno niska cena koja nije mogla da pokrije ni troškove rada, pa su malinjaci zapušteni", ukazuje on.
Situacija je, kako kaže, kritična.
"Mi već dugo apelujemo da se proizvodnja obnovi u Srbiji, jer mi se više od 50 godina bavimo proizvodnjom malina i bili smo i lideri u svetu. Zato tražimo da ne dolazi do tako niskih cena, jer će to uništiti malinjake, ali niko to nije hteo da sluša", podseća Pilčević.
On upozorava da će ove godine biti loš prinos i male količine, ali da se nadaju da će bar biti dobar kvalitet. Pilčević smatra da je ove godine svaka cena ispod 450 dinara "smešna“, jer će toliki biti nedostatak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Pčelari do 31. oktobra moraju da prijave broj košnica za zimovanje
26.10.2025.•
0
Do 31. oktobra svi pčelari moraju da prijave nadležnom veterinaru broj košnica sa kojima ulaze u zimovanje, u skladu sa Pravilnikom o obeležavanju pčelinjih društava.
Direktor FEFA instituta: "Rusi nas svakako drže u šaci"
26.10.2025.•
4
"Rusi nas svakako drže u šaci. Mislim da je njima džoker bio gasni aranžman i prilično sam siguran da ga nisu produžili jer su čekali šta će se desiti na tržištu", kaže Goran Radosavljević, direktor FEFA instituta.
Kina saopštila da je postigla preliminarni konsenzus sa SAD o trgovini
26.10.2025.•
0
SAD i Kina postigli su u Maleziji "preliminarni konsenzus" za rešavanje svojih trgovinskih sporova.
Povučen Teslin cybertruck zbog softverske greške
26.10.2025.•
0
Kompanija Tesla opozvala je danas 63.619 cybertruck vozila zbog softverskog problema koji utiče na prednja parking svetla.
U Srbiji od početka godine prodato više novih vozila nego u isto vreme 2024.
26.10.2025.•
10
Rezultati prodaje novih vozila u Srbiji u prva tri kvartala 2025. godine, za razliku od većine evropskih zemalja i EU ukupno, (gde se beleži ili usporavanje ili pad tržišta) pokazuju da tržište sveukupno raste.
Srbija nastavila ubrzano da povećava zlatne rezerve
26.10.2025.•
12
Na stabilnost svake države, pa i Srbije u kriznim vremenima značajno utiču zlatne rezerve.
Nemačka krajem 2027. izbacuje čekove iz upotrebe
26.10.2025.•
1
Nemačka krajem 2027. potpuno izbacuje čekove iz upotrebe, saopštila je Bundesbanka.
Vlada obezbedila dodatna sredstva za subvencije za prve stanove po rođenju deteta
25.10.2025.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve prebaci 100 miliona dinara, odnosno više od 850.000 evra, za obezbeđivanje nedostajućih sredstava za subvencije za kupovinu stana po osnovu rođenja deteta.
Dodeljen tender za uvođenje veštačke inteligencije u PIO Fond: O čemu je reč?
25.10.2025.•
10
Fond PIO dodelio je ugovor na tenderu vezanom za primenu veštačke inteligencije preduzeću MDS Informatički inženjering iz Beograda.
Kina i SAD počeli nove trgovinske pregovore
25.10.2025.•
0
Kina i SAD su danas u Kuala Lumpuru započele nove trgovinske pregovore u cilju pronalaženja rešenja za carinski rat između dve najveće svetske ekonomije.
Predsednik Fiskalnog saveta: Srbija će 2026. imati daleko sporiji rast, EPS će gubiti prihode
25.10.2025.•
10
Srbija može očekivati daleko sporiji privredni rast u 2026, a EPS će zbog prekogranične ugljenične takse EU gubiti tržište i prihode, rekao je predsednik Fiskalnog saveta, Blagoje Paunović za Forbs Srbija.
Stručnjaci: Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti
25.10.2025.•
6
Zabrana uvoza ruskog gasa u EU i tranzita preko tih država teško će se sprovesti jer na tržištu nema dovoljno gasa, trpi evropska industrija, a autori te odluke verovatno neće biti na istim pozicijama, kažu stručnjaci.
Raspisan javni poziv za podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju
25.10.2025.•
1
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju za 2025. godinu.
Turkmenistan ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali nema gasovod
25.10.2025.•
4
Turkmenistan, jedan od vodećih svetskih proizvođača gasa, ponovio je da ima kapaciteta da isporučuje gas Evropi, ali da nema gasovod potreban da se poveže centralna Azija sa Evropom preko Kaspijskog mora.
Vlada Srbije usvojila uredbu o podršci skladištarima malina
24.10.2025.•
5
Vlada Srbije usvojila je danas Uredbu o vanrednoj interventnoj meri podrške firmama i preduzetnicima koji skladište malinu ovogodišnjeg roda radi pravovremenog otklanjanja tržišnih poremećaja.
Indijska kompanija koja najviše kupuje rusku naftu poštovaće sankcije protiv Moskve
24.10.2025.•
2
Najveci indijski kupac ruske nafte, kompanija Reliance Industries, poštovace sankcije zapadnih država protiv Moskve, uz održavanje odnosa s trenutnim dobavljačima nafte, saopštila je danas ta kompanija.
Vlada menja Uredbu o maržama zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače
24.10.2025.•
7
Vlada Srbije izmeniće Uredbu o ograničavanju trgovačkih marži zbog pritiska trgovinskih lanaca na dobavljače.
Objavljene nove cene goriva
24.10.2025.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Američke sankcije i za ruski Lukoil: Kako će se to odraziti na Srbiju?
24.10.2025.•
16
Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije i vema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, nametnulo se i pitanje kako će se to odraziti i na Srbiju.
Kineske državne kompanije obustavile kupovinu ruske nafte zbog američkih sankcija
23.10.2025.•
6
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupovinu ruske nafte koja se prevozi morskim putem pošto su SAD uvele sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, najvećim ruskim naftnim kompanijama, reklo je više izvora.
Sistemski slom
23.10.2025.•
22
Tog prvog novembra prošle godine nije pala samo nadstrešnica nego i ideja da institucije, zakoni i struka još uvek imaju težinu veću od konferencije za štampu i partijske parole.
Komentari 12
boki2
/
dacic
ko jos jede domace?domace je smrzlo, al strano mmmmm njam njam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar