Od mraza Srbija izgubila 300.000 tona voća: Kako će nepogode uticati na cene?
Nakon što je martovski mraz uništio do 95 odsto roda kajsije, početak maja doneo je novi udarac voćarima nakon što je nevreme sa gradom pogodilo mnoge krajeve Srbije.
Foto: Pixabay
Grad je ostavio iza sebe dodatne gubitke i najavu još težih posledica za domaće voćarstvo.
Posle talasa toplog vremena u martu koje su potom presekli mrazevi došlo je do velike štete na voćnim kulturama. Tada je najviše stradala kajsija, a šteta na pojedinim mestima išla je i do 95 odsto, prema proceni stručnjaka, piše Danas.
Početak maja doneo je nove boljke za voćare, jer je ponovo nakon lepog vremena i viših temperatura, došlo do nevremena i grada u mnogim delovima Srbije.
Led je potukao brojne voćnjake, šteta je ponovo velika, a mogla bi da ima i dugotrajne i brojne posledice.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović ukazuje da je nevreme pogodilo celu Srbiju, ali da nije svuda velika šteta.
"Najgore su prošli oni koji imaju najviše pod voćnjacima, a to su voćari u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji. Kao da nam je malo bio mraz koji je mnogo toga uništio, sada smo 6. i 7. maja imali velike štete na voću zbog grada", navodi on.
Keserović otkriva da je velika šteta nastala kod šljive, zatim kod jabuke, kao i kod maline i kupine.
"Ovo je veliki udarac za srpsko voćarstvo, koje je već do sada samo od mraza, u odnosu na prosečne godine, izgubilo preko 300.000 tona. Sada imamo i velike štete od grada", naglašava on.
Keserović dodaje da je retkost da se ovako rano pojavljuje grad.
"Na nekim plantažama koje imaju protivgradnu mrežu desilo se da je nisu razvukli i zato je i tu došlo do oštećenja", kaže on.
Međutim, prema njegovim rečima, dobra vest je da je instaliran prvi top protiv grada koji je ušao u Srbiju.
"Instaliran je u selu Bačinci i pokazao se kao vrlo efikasan za sada. To je protivgradni top 'SPAG' koji štiti voćke na 80 hektara", objašnjava Keserović.
On smatra da bi to trebalo da uđe u podsticajne mere države.
"Ili da se napravi nekoliko pilot ogleda u celoj Srbiji, da se vidi efikasnost tog sistema, pa da se vidi šta dalje. Moraju se davati veći podsticaji za one sisteme koji su prilagođeni klimatskim promenama. Moramo se boriti protiv dva faktora, a to su prolećni mrazevi i ove štete od grada", ukazuje Keserović.
Darko Jevremović iz Instituta za voćarstvo Čačak navodi da u regionu Čačka nije bilo grada ovih dana, ali da je bilo mraza u martu i aprilu, koji je naneo prilično velike štete voćnim kulturama.
"Kajsija je stradala skoro u potpunosti, jako puno su pretrpele i trešnja i višnja. Takođe, rod šljive je sigurno prepolovljen u našem kraju, a u nešto manjoj meri su oštećene jabuke, kruške i dunje. Ako pogledamo globalno, smanjenje prinosa je negde oko 30 procenata u odnosu na neke prosečne godine, kada govorimo o rodu, ali to su tek prve procene", kaže on.
Jevremović podseća da se u junu radi takvozvano prebiranje plodova, kada ume mnogo više plodova da opadne, upravo kao posledica poznih prolećnih mrazeva. Tada će, kako dodaje, biti mnogo preciznijih informacija o smanjenju roda.
Što se tiče poskupljenja voća, on kaže da ukoliko neke robe ima manje na tržištu, logično bi bilo da ona bude i skuplja.
"Međutim, to ne mora da znači. Imali smo slučajeve u prethodnim godinama da je rod bio slabiji, a da je cena bila prilično niska. Ipak, još uvek je rano govoriti o cenama, jer sem jagode još nemamo da je neko voće u rodu. Verujem da će cene biti na nekom prošlogodišnjem nivou", smatra Jevremović.
Kakva je situacija sa rodom maline?
Predsednik Udruženja proizvođača malina "Vilamet" iz Arilja Mileta Pilčević kaže da u tom kraju nije bilo jakog grada, ali da je, takođe, bilo dosta mraza.
"Imali smo dosta izmrzavanja celih malinjaka. Šteta je baš velika i kad se doda i taj grad i sve šta nas još čeka, nije dobro. Malinjaci su već u lošoj kondiciji od prethodne dve godine, čemu je doprinela i ozbiljno niska cena koja nije mogla da pokrije ni troškove rada, pa su malinjaci zapušteni", ukazuje on.
Situacija je, kako kaže, kritična.
"Mi već dugo apelujemo da se proizvodnja obnovi u Srbiji, jer mi se više od 50 godina bavimo proizvodnjom malina i bili smo i lideri u svetu. Zato tražimo da ne dolazi do tako niskih cena, jer će to uništiti malinjake, ali niko to nije hteo da sluša", podseća Pilčević.
On upozorava da će ove godine biti loš prinos i male količine, ali da se nadaju da će bar biti dobar kvalitet. Pilčević smatra da je ove godine svaka cena ispod 450 dinara "smešna“, jer će toliki biti nedostatak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Na meti EU i ruski tankeri za gas koji koriste evropske luke
05.12.2025.•
0
U sklopu nastojanja da konačno prekine veze sa ruskom flotom za transport, EU želi da spreči da ruski tankeri za gas koriste belgijsku luku za transport tog energenta koji nije ruski širom sveta.
Koliko će nas koštati gas?
05.12.2025.•
7
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici.
Direktor NIS-a: U toku pregovori o promeni vlasničke strukture, još ima šanse da dobijemo licencu
05.12.2025.•
16
Akcionari aktivno pregovaraju sa nekoliko zainteresovanih strana o promeni vlasničke strukure NIS-a, naveo je generalni direktor NIS-a Kiril Tjurdenjev u internom pismu radnicima.
NIS danas isplaćuje zarade za decembar, očekuje se obraćanje direktora
05.12.2025.•
2
Naftna industrija Srbije isplatiće danas zarade za decembar.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u novembru
05.12.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju novembra ove godine iznosili su oko 4.283 milijarde dinara, što je 1,6 odsto više nego u oktobru, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Pojeftinio dizel u Srbiji, benzin na istom
05.12.2025.•
5
Dizel u Srbiji je pojeftinio za tri dinara, dok je cena benzina ostala ista kao i u prethodnih nedelju dana.
Hronika najavljenih sankcija: Vlast o NIS-u poslednjih nedelja govori mnogo, ali kontradiktorno
04.12.2025.•
13
Sve opcije su i dalje na stolu kada je reč o NIS-u, a kupovina vremena se nastavlja uz, kako su govorili sami predstavnici vlasti, ogromne rizike za celu državu zbog produžetka platnog prometa sa NIS-om do kraja nedelje.
Sindikat Rafinerije traži sastanak sa generalnim direktorom NIS-a
04.12.2025.•
6
Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih.
SAD produžile dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do aprila
04.12.2025.•
2
Sjedinjene Američke Države produžile su danas dozvolu za određene međunarodne operacije Lukoila do 29. aprila 2026.
Investicije EBRD u Srbiji premašile deset milijardi evra
04.12.2025.•
0
Investicije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji od 2001. premašile su deset milijardi evra u gotovo 400 projekata, saopštila je danas ta banka i najavila da će nastaviti da širi prisustvo u zemlji.
NBS: Nećemo dozvoliti da stabilnost finansijskog sistema bude ugrožena
04.12.2025.•
8
Narodna banka Srbije (NBS) danas je saopštila da "situaciju u kojoj je NIS prati sa punom pažnjom i da deluje u skladu sa svojim mandatom da očuva stabilnost domaćeg finansijskog sistema".
Keš kredit zbog kojeg se nećete pokajati
04.12.2025.•
0
Postoje trenuci kada vam je novac potreban brzo – da pokrijete neplanirane troškove, refinansirate postojeće obaveze ili sebi priuštite nešto što dugo želite.
Ministarstvo kontrolisalo mlekare: Da li u mleku koje pijemo ima i onog u prahu?
04.12.2025.•
10
Vanredna inspekcijska kontrola u tri kompanije za proizvodnju mleka pokazala je da nema zloupotreba mleka u prahu u UHT mleku, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Sankcije NIS-u: Jači tlači
04.12.2025.•
18
Zabrinuti iščekujemo dalji tok događaja u vezi sa Naftnom industrijom Srbije. Poprilično je hladno, ujutru se temperatura neretko spušta ispod nule.
Poljska među 20 najbogatijih zemalja na svetu: Građani ne veruju u statistiku
04.12.2025.•
5
Međunarodni monetarni fond saopštio je da Poljska sa predviđenim BDP-om od 1,04 biliona dolara za ovu godinu postaje 20. najbogatija zemalja sveta,.
Koliko Srbija ima obavezne rezerve nafte i ko ih sve skladišti
04.12.2025.•
3
Obavezne rezerve nafte i naftnih derivata se čuvaju na teritoriji Srbije i u inostranstvu (tiketi), navode iz Ministarstva rudarstva i energetike za Forbes Srbija.
Sastanak ruske i mađarske delegacije sredinom decembra u Turskoj, jedna od tema NIS
04.12.2025.•
2
Ruska i mađarska delegacija treba da se sastanu u Istanbulu sredinom meseca.
Zvezdan Terzić ulazi i u biznis sa solarnim elektranama: Gradi četiri pogona kod Rume
04.12.2025.•
26
Četiri firme čiji su suvlasnici direktor FK Crvena zvezda Zvezdan Terzić i njegov sin Nikša kreću u gradnju četiri solarne fotonaponske elektrane u Borkovcu, u blizini Rume, na zemljištu površine od skoro sedam hektara.
Bajatović: Ni nacionalizacija ni stečaj nisu dobro rešenje za NIS
04.12.2025.•
16
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da stečaj i nacionalizacija NIS-a nisu dobra rešenja.
"Kockanje" sa ekonomskom stabilnošću i građana i države: Možemo očekivati poskupljenje - svega
03.12.2025.•
39
Rešenja za ekonomsku krizu pred nama čini se da nema, sa radom su stale i pančevačka Rafinerija i Petrohemija, a predsednik države narod ubeđuje građane da nema mesta za paniku.
Budžet Srbije za 2026. netransparentan: Bez objašnjenja za Ekspo i NIS
03.12.2025.•
1
Centar za visoke ekonomske studije (CEVES) ocenio je da budžet Srbije za 2026. godinu nije u potpunosti transparentan.
Komentari 12
boki2
/
dacic
ko jos jede domace?domace je smrzlo, al strano mmmmm njam njam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar