Tri scenarija za Srbiju bez ruskog gasa: Šta je moguće, a šta realno
U srpskoj javnosti se "diversifikacija" često svodi na rečenicu: "imamo interkonektor sa Bugarskom". U energetici, međutim, cev nije isto što i izvor.
Foto: 021.rs
Srbija je poslednjih godina dobila novu ulaznu tačku (Niš-Dimitrovgrad), ali je zadržala staru strukturu tako da stabilnost sistema i dalje počiva na ruskom volumenu. Razlog, dakle, nije ideološki, nego matematički, piše Radar.
Pogledajmo najpre kapacitete - šta je tehnički moguće, a šta realno dostupno. Interkonektor Srbija-Bugarska ima kapacitet do 1,8 milijardi kubnih metara godišnje, što je dovoljno tek za 60 odsto godišnje potrošnje Srbije. I to je maksimalni kapacitet cevi, a ne garantovana količina gasa, koja će tim gasovodom stizati.
Dosadašnji okvirni ugovor sa ruskim Gaspromom garantovao je oko 2,2 milijarde kubnih metara godišnje, uz mogućnost da se isporuke sporazumno povećaju. Uz to, na raspolaganju smo imali i skladište Banatski Dvor, čiji je radni kapacitet oko 450 miliona kubika, uz projekat njegovog proširenja na 750 miliona kubika, nakon čega bismo iz njega mogli da koristimo 10 do 12 miliona kubika dnevno.
Slede li restrikcije gasa delovima industrije i nekim toplanama
Iz Azerbejdžana se Evropi isporučuje između 12 i 13 milijardi kubnih metara gasa, zavisno od godine i metodologije, što je važno znati, jer pokazuje da ne postoji "ogroman višak" koji bi mogao da se preusmeri ka Srbiji. Ti brojevi crtaju granicu, a one ukazuju na zaključak da Srbija može da dobije dodatne količine gasa koji nije ruski, ali bez tuđih "viškova", novih ugovora i vremena to nije dovoljno da u potpunosti zameni ruske isporuke.
Zbog svega toga razmotrićemo tri moguća scenarija. Prvi se odnosi na period od naredna tri meseca pri čemu će zima biti svojevrsni stres-test. Šta država realno može da uradi u tako kratkom roku? Da aktivira skladište Banatski Dvor do maksimuma. To pomaže kratkoročno, ali skladište je samo amortizer, ne izvor. Sa 450 miliona kubika radnog gasa, ono kupuje vreme, ne rešava sezonu.
Može i da pojača kupovinu gasa preko Bugarske, na spot tržištu, da pazari ono "što ostane". Te količije interkonektor može fizički da primi, ali problem je nabavka - cene, prioriteti regiona, pa i dostupnost gasa, koji su drugi na vreme ugovorili.
Jedna od mera je i administrativno "gašenje" potrošnje, najpre u delovima industrije (hemijska, proizvodnja keramike, metalurgija, pa i deo prehrambene industrije), zatim restrikcije isporuka za neke toplane koje zavise od gasa i prelazak na alternativna goriva, gde god je to moguće.
Po definiciji, samo gas neće izazvati blackout, ali se može očekivati ekonomski šok, koji podrazumeva skok troškova, prekide proizvodnje, pad izvoza i budžetski pritisak, pa i povećane subvencije za finansiranje toplana. Toplane na gas postaju politički i socijalno pitanje, jer je svaka tona "alternativnog" goriva skuplja ili logistički ograničena, a potrebno je i vreme da se pređe sa jednog na drugi energent.
Prva tri meseca biće ključna i u tom periodu država će morati da se ponaša kao krizni menadžer, a ne kao tržišni igrač. Sistem bi to mogao da preživi, ali će neka cena za to svakako morati da se plati.
Trežnjenje i "raspodela gubitaka"
Drugi scenario se odnosi na period od narednih tri do šest meseci, jer u drugom kvartalu krize nestaje iluzija da je problem privremen. Da bi se negativne posledice svele na što manju meru, moraju se ugovoriti dodatne količine preko Bugarske, iz Azerbejdžana ili tečnog naftnog gasa (LNG).
No i tu postoje kočnice, jer su kapaciteti TAP-a i TANAP-a ograničeni i već "zauzeti" dugoročnim ugovorima, a pregovori o većim isporukama traju godinama. Uz to, ni Azerbejdžan nema "neiscrpan rezervoar" za Balkan, jer u EU isporučuje oko 12-13 milijardi kubika, a i evropske potrebe su višestruko veće.
Zato će se kao potreba nametnuti i još dublja racionalizacija potrošnje. Industrija ulazi u režim "radi kad ima", deo potrošača prelazi na struju (što će biti dodatni udar na EPS u vršnim satima), zbog čega će da poraste uvoz struje tokom ledenih talasa.
Ishod tog scenarija biće da energetski inenzivne grane privrede prelazi iz stagnacije u recesiju. Cene gasa biće veće jer se neće utvrđivati kao do sada po naftnoj formuli, već na spot tržištu, a taj trošak postaće deo računice svih firmi i toplana koje koriste taj energent. U toj fazi država više neće moći sve da amortizuje i moraće da bira između subvencija i budžetske stabilnosti.
Dva modela - "krpimo tržište" ili "sistemska adaptacija"
Treći scenario odnosi se na period od narednih šest do 12 meseci i Srbija će morati da se odluči da li su nestašice gasa nova normalnost ili da napravi strateški zaokret. Ako prekid isporuka bude trajao godinu dana, Srbija mora da bira između dva modela.
Ceo tekst nedeljnika Radar pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Simić: Minimalac u Srbiji pokriva tek 42 odsto iznosa potrebnog za dostojan život
19.08.2026.•
4
Jaz između minimalne zarade i plate dovoljne za dostojanstven život, koja je ove godine procenjena na 154.740 dinara se smanjuje.
Cena gasa u Evropi najviša za pet meseci, nemačke rezerve ispod 51 odsto
19.08.2026.•
1
Cena prirodnog gasa u Evropi porasla je danas na najviši nivo od sredine marta, dok problem predstavljaju i niske zalihe u skladištima, koje su u Nemačkoj ispod 51 odsto.
"Vrati se i stvaraj": Država daje do 1,8 miliona dinara povratnicima iz inostranstva za pokretanje biznisa
19.08.2026.•
18
Ministarstvo privrede raspisalo je, u saradnji sa Fondom za razvoj Srbije, javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa "Vrati se i stvaraj", namenjenog podršci pokretanju poslovanja povratnika u Srbiju
Tabaković objavila revidiranu prognozu: Nova projekcija rasta BDP - 3,2 odsto u 2026.
19.08.2026.•
0
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da će inflacija u Srbiji i u narednom periodu ostati u granicima cilja od tri odsto, sa odstupanjem plus ili minus 1,5 odsto.
Tržište nekretnina u Srbiji "delimično regulisano": "Ili ste trudni, ili niste - ne možete biti malo trudni"
19.08.2026.•
6
Značajan deo kupoprodaje nepokretnosti u Srbiji, pogotovo kada je reč o novogradnji, odvija se na takozvanom "delimično regulisanom tržištu".
Nova pogodnost za penzionere: Potvrda menja karticu dok traje izrada
18.08.2026.•
5
Penzioneri koji čekaju da im se izradi penzionerska kartica, ubuduće će moći da dobiju potvrdu da je postupak izrade u toku, i na taj način ostvare prava koja imaju zahvaljujući kartici.
Budućnost Srbije: Kako će se prevazići manjak struje
18.08.2026.•
12
Ovi letnji meseci pokazali su da se Srbija suočava sa ozbiljnom krizom u snabdevanju strujom i da postoje svi preduslovi da se ona narednih sezona ponovi.
Kalifornijski milijarderi uložili 40 miliona dolara da spreče uvođenje poreza na bogatstvo
18.08.2026.•
3
Milijarderi iz Kalifornije su uložili ovih dana gotovo 40 miliona dolara u kampanju protiv predložene takse na bogatstvo koja će se u novembru naći na glasačkom listiću u ovoj američkoj saveznoj državi.
Stelantis povlači skoro milion vozila zbog kvara kamere za rikverc
18.08.2026.•
1
Kompanija Stelantis saopštila je da povlači oko 955.000 vozila širom sveta zbog problema sa softverom radio-uređaja koji može da onemogući pravilno funkcionisanje kamere za pogled unazad.
"Hapag-Lojd": Zatvaranje Ormuskog moreuza koštalo nas je 600 miliona dolara
17.08.2026.•
2
Nemačka brodarska kompanija "Hapag-Lojd" saopštila je da ju je zatvaranje Ormuskog moreuza zbog sukoba na Bliskom istoku u drugom kvartalu koštalo oko 600 miliona dolara.
U utorak sednica Socijalno-ekonomskog saveta o minimalcu
17.08.2026.•
4
Vlada Srbije najavila je za sutra sednicu Socijalno-ekonomskog saveta o minimalnoj ceni rada u 2027. godini.
Poljoprivrednici optužuju uljare za kartelsko udruživanje
17.08.2026.•
8
Predsednik udruženja poljoprivrednika "Stig" Nedeljko Savić pozvao je udruženja poljoprivrednika iz Srbije na sastanak kako bi doneli odluku šta da preduzmu zbog niske akontne otkupne cene suncokreta.
Kineski proizvođači automobila se okreću proizvodnji u Africi
17.08.2026.•
4
Kineski proizvođači automobila se od izvoza sve više okreću ka njihovom sastavljanju u Africi.
Doneta odluka o izradi Prostornog plana razvoja rudnika Jama Bor
17.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene razvoja rudnika Jama Bor čime je otvoren put za dalje širenje rudarskih kapaciteta u Boru.
Svetskom tržištu nafte preti manjak od 1,8 miliona barela dnevno
16.08.2026.•
4
Međunarodna agencija za energetiku značajno je pogoršala prognozu za svetsko tržište nafte i upozorila da bi u trećem kvartalu ove godine globalna potražnja mogla da bude čak 1,8 miliona barela dnevno veća od ponude.
Međugodišnji rast industrijskog prometa u junu 16 odsto
16.08.2026.•
1
Promet u industriji Srbije je ukupno u junu bio veći za 16 odsto u odnosu na jun prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Mickoski najavio početak izgranje autoputa od Skoplja do Kosova
16.08.2026.•
0
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski najavio je danas da će krajem avgusta početi izgradnja autoputa od Skoplja do Kosova.
Rast cena u poljoprivredi: Najveći uticaj imali poskupljenje energenata i đubriva
16.08.2026.•
3
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u drugom kvartalu 2026. godine, u odnosu na isti kvartal 2025. godine, povećane su 2,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Oko 150 najvećih zagađivača u Srbiji već duže od decenije rade bez dozvola
16.08.2026.•
11
Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu.
Moskva zabranila rudarenje kriptovaluta do 2032. godine
16.08.2026.•
2
Zabrana rudarenja kriptovaluta u Moskvi, Moskovskoj oblasti, kao i u nizu opštinskih okruga Kurske oblasti stupila je na snagu.
Australijanci u dolini Ibra pronašli veliku količinu zlata i srebra
16.08.2026.•
72
Australijska kompanija Bindi Metals saopštila je da je završila prvi program istražnog bušenja na projektu Ravni u Srbiji, a prvi rezultati potvrdili su visok sadržaj zlata i srebra na više istražnih lokacija.
Komentari 7
M8x
AnaLiTiCar
Particulare matter
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar