Novosadski programeri razviju aplikaciju koja generiše desetine miliona dolara, ali malo toga ostaje u Srbiji
Srbija se poslednjih godina pozicionirala kao regionalni lider u izvozu IKT usluga, sa prihodima koji su 2024. godine dostigli 4,1 milijardu evra, prema podacima Narodne banke Srbije.
Foto: Pixabay
Ovaj sektor zapošljava desetine hiljada stručnjaka, doprinosi smanjenju nezaposlenosti i obezbeđuje značajan devizni priliv, čineći oko 10 odsto ukupnog izvoza zemlje čiji je BDP približno 70 milijardi evra, piše magazin Biznis i finansije.
Iza ovih impresivnih brojki, međutim, krije se i druga strana realnosti: oko 80 odsto izvoza zasnovano je na autsorsingu, gde srpski programeri rade za strane kompanije, dok intelektualna svojina i najveći deo dobiti odlaze u inostranstvo, najčešće u SAD, Veliku Britaniju ili Nemačku.
Iako autsorsing obezbeđuje stabilnost i zaposlenost, postavlja se pitanje koliko Srbija gubi time što ne razvija sopstvene proizvode i globalne brendove, kao i da li bi prelazak na takav model doneo veće ekonomske koristi?
Prema procenama IT udruženja Serbian IT Association (SITA) i Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u Srbiji trenutno radi između 70.000 i 80.000 IT stručnjaka, uključujući programere, testere, dizajnere i druge profile. Prosečna neto plata u ovom sektoru kreće se od 1.600 do 2.500 evra, dok u autsorsing firmama može dostići i 3.000 evra mesečno.
Uzimajući u obzir poreze i doprinose, bruto trošak po zaposlenom iznosi oko 2.400 evra mesečno. Za prosečnih 75.000 zaposlenih to znači mesečni trošak od približno 180 miliona evra, odnosno 2,2 milijarde evra godišnje samo na plate.
Država kroz poreze i doprinose prikupi oko 900 miliona evra godišnje, što predstavlja značajan doprinos budžetu. Međutim, dok plate i porezi ostaju u Srbiji, zarade od softvera koji razvijaju srpski timovi knjiže se u sedištima stranih kompanija.
Tako, na primer, tim programera u Novom Sadu razvija aplikaciju koja globalno generiše desetine miliona dolara godišnje, ali Srbija od toga vidi samo porez na zarade, dok intelektualna svojina pripada stranim vlasnicima.
Da li autsorsing koči razvoj domaćih IT brendova? Autsorsing ima neosporne prednosti. Firme kao što su Endava, HTEC ili Vega IT privlače strane investitore, otvaraju nova radna mesta i podstiču razvoj IT zajednice kroz edukacije i stručne događaje.
Stabilni ugovori sa stranim klijentima omogućavaju planiranje i rast bez velikih rizika, dok programeri uživaju visok životni standard u poređenju sa drugim sektorima u Srbiji. Prema podacima NBS, koji se oslanjaju na Anketu o radnoj snazi RZS, izvoz IKT u 2024. godini značajno je doprineo ekonomskom rastu i povećanju zaposlenosti.
To je dovelo do smanjenja stope nezaposlenosti na prosečnu vrednost od oko 8,5 odsto tokom godine, sa minimumom od 8,1 odsto u trećem kvartalu. Ova stopa predstavlja istorijski nizak nivo u poređenju sa prethodnim godinama (na primer, 9,1 odsto u četvrtom kvartalu 2023), a IT sektor se pokazao kao ključan faktor tog pada, zapošljavajući desetine hiljada mladih stručnjaka i obezbeđujući stabilan devizni priliv.
Osim toga, autsorsing firme često ulažu u lokalnu infrastrukturu, poput tehnoloških parkova u Beogradu i Nišu, što dodatno jača domaću ekonomiju. Ipak, ovaj model ima i svoja ograničenja. Srpske firme uglavnom posluju po principu "rent a coder", pružajući usluge bez vlasništva nad proizvodima.
To znači da ne akumuliraju kapital koji bi mogle da reinvestiraju u inovacije ili globalnu ekspanziju. Prema podacima RZS, Srbija je u 2024. godini uložila oko 0,94 odsto BDP-a u istraživanje i razvoj (R&D), što je značajno ispod proseka EU, koji je prema Eurostatu iznosio 2,22 odsto za 2023.
Ovakva ograničenja pozicioniraju Srbiju kao radno intenzivnu ekonomiju, zavisnu od stranih klijenata i sa smanjenom otpornošću na globalne ekonomske krize.
Zamislimo alternativni scenario: srpski programeri ne rade isključivo za strane kompanije, već razvijaju domaće SaaS platforme, mobilne aplikacije, video-igre ili finteh rešenja namenjena globalnom tržištu. Ako bi svaki od procenjenih 75.000 IT stručnjaka u Srbiji generisao prosečno 100.000 evra godišnjeg prihoda - što je realna procena za softverske proizvode poput SaaS modela - ukupni prihodi bi dostigli čak 7,5 milijardi evra godišnje.
U još optimističnijem scenariju, sa prihodima od 150.000 evra po zaposlenom, što odgovara globalnom proseku uspešnih tehnoloških kompanija, ta brojka bi mogla da naraste na impresivnih 11,25 milijardi evra.
Samo država bi kroz poreze na plate, dobit i PDV potencijalno inkasirala između 1,5 i tri milijarde evra godišnje - što je dva do četiri puta više od trenutnih oko 800 miliona koliko IT sektor sada donosi u budžet.
Uspešni primeri već postoje. Nordeus je 2021. godine prodat kompaniji Take-Two Interactive za oko 325 miliona evra (378 miliona dolara), najviše zahvaljujući igri "Top Eleven".
Firme poput Seven Bridges i Tenderly razvijaju specijalizovane softverske proizvode u oblastima biotehnologije i blokčejna, privlačeći globalnu pažnju.
Ovi primeri pokazuju da domaći proizvodi mogu generisati vrednost jednaku desetinama autsorsing ugovora. Ipak, takvi uspesi su retki. Razvoj sopstvenih proizvoda zahteva ulaganja od jedan do dva miliona evra po projektu, prema procenama Startita, i nosi visoke rizike.
Prema izveštaju Startup Genome, oko 90 odsto startapova propadne zbog lošeg upravljanja, nedostatka tržišnog pristupa ili jake konkurencije.
Srbija takođe ima ograničen pristup rizičnom kapitalu, sa samo nekoliko aktivnih fondova, dok skaliranje proizvoda na globalnom tržištu traje tri do pet godina, uz stalne troškove za marketing i infrastrukturu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask bi mogao da postane prvi bilioner nakon što SpaceX izađe na berzu
21.05.2026.•
0
Ilon Mask mogao bi da postane prvi bilioner u istoriji nakon očekivanog izlaska svemirske kompanije SpaceX na berzu, prenose američki poslovni mediji.
Meta počela da deli planiranih 8.000 otkaza
21.05.2026.•
0
Kompanija Meta počela je da sprovodi plan za ukidanje oko 8.000 radnih mesta širom sveta, a mnogim zaposlenima je preporučeno da rade od kuće dok traje taj proces, objavio je Blumberg.
Srbija učetvorostručuje skladišne kapacitete naftnih derivata u Smederevu
20.05.2026.•
1
Republička direkcija za robne rezerve raspisala je tender za izradu projektne dokumentacije za izgradnju osam rezervoara od po 20.000 kubnih metara sa pratećom infrastrukturom na skladištu naftnih derivata u Smederevu.
Tri scenarija Narodne banke za rast cena: Inflacija od 3,6 do čak 6,5 odsto zbog rata u Iranu
20.05.2026.•
0
Stručnjaci Narodne banke Srbije napravili su analizu tri moguća scenarija kretanja inflacije u zavisnosti od dešavanja na Bliskom istoku.
"Država povećala akcize zbog prazne kase": Cene goriva bi od petka mogle da porastu
20.05.2026.•
22
Vlada Srbije je prošlog petka odlučila da koriguje akcize na gorivo, pa su one sada umanjene za 20 odsto, umesto dosadašnjih 25 procenata, a stručnjaci ovu odluku vide kao očekivanu, ali kratkoročnu.
Još dva dana za rešavanje pitanja NIS: Šta će se desiti ako OFAC ne produži rok?
20.05.2026.•
6
Dva su dana do isteka roka za rešavanje situacije sa prodajom većinskog paketa akcija u NIS-u, a OFAC se još uvek nije oglasio.
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
20.05.2026.•
6
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
Stelantis je u krizi, šta će biti sa Fijatom u Kragujevcu?
19.05.2026.•
12
Kriza u automobilskom gigantu Stelantis ulazi u jednu od najtežih faza u poslednjih nekoliko decenija, čemu svedoči činjenica da je proizvodnja na istorijskom minimumu.
NIS uložio 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa
19.05.2026.•
0
Naftna industrija Srbije (NIS) je danas saopštila da je u prvom kvartalu 2026. godine uložila u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa 4,9 milijardi dinara, što je 78 odsto njenih ukupnih ulaganja u tom periodu.
EU portal: Veliki zastoj kompanije "Strikland Metals" u Srbiji
19.05.2026.•
5
Australijska kompanija "Strikland Metals", odnosno "Zlatna reka", njena ćerka firma u Srbiji, nije uspela u roku da završi istražna bušenja na Rogozni, piše portal miningsee.eu.
Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata
19.05.2026.•
1
"Ako ne obezbedimo rezerve sada, nećemo imati ničega tokom leta, a kamoli na zimu", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući situaciju sa energentima u Srbiji.
IKEA otpušta 850 radnika
19.05.2026.•
4
Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.
"Made in China" nije više samo za jeftine proizvode
18.05.2026.•
0
Glavni grad Kine biće do kraja meseca u centru pažnje. U posetu je prvi put došao i Donald Tramp, a nakon njega gostuje i Vladimir Putin.
Vlada Srbije smanjila akcize gorivo do kraja maja
18.05.2026.•
11
Vlada Srbije privremeno je smanjila akcize na naftne derivate odlukom koja će važiti do 31. maja.
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
17.05.2026.•
11
Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Nisu samo Mimović i Karić voljni da preuzmu NIS: U samom foto-finišu ima još zainteresovanih
17.05.2026.•
20
I dok se broj dana do 22. maja kada ističe rok za postizanje dogovora oko prodaje NIS-a smanjuje, neizvesnost u vezi sa razrešenjem ove višemesečne sage raste.
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
14
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
29
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
7
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Komentari 21
/
znamo kako se zavrsilo. srbi nisu napravili svoj sok.
tako ce biti i sa programerima
I
E moj
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar