Delatnosti u Srbiji kojima se (skoro) niko ne bavi

Možda ne čudi previše što sa pretežnom delatnošću vađenje prirodnog gasa u Srbiji nije registrovano nijedno preduzeće. A prirodnog gasa nije da baš nema nimalo. Ima ga i eksploatišemo ga još od 1949. godine.
Delatnosti u Srbiji kojima se (skoro) niko ne bavi
Foto: Pixabay
Taj posao, međutim, vodi Naftna industrija Srbije, koja je ujedno i jedino prduzeće u Srbiji regsitrovano za eksploataciju nafte.
 
Forbes Srbija je koristeći dostupne podatke pokušao da otkrije koje su to delatnosti kojima se niko ne bavi ili se bavi relativno mali broj preduzeća. Uslov je i da su aktivna privredna društva.
 
Metodološki problem u istraživanju je činjenica da se firme vode pod pretežnom delatnošću. To ih, međutim, ne sprečava da se bave i drugim sferama u okvirima zakonom dozvoljenih aktivnosti. Tako da, iako pod nekom šifrom nema nijednog registrovanog privrednog subjekta, ne mora automatski da znači da se tom vrstom posla baš niko u zemlji i ne bavi.
Odakle stižu koks i kaučuk
 
Glavna delatnost nijedne firme u Srbiji ne nosi šifru 191. To je proizvodnja produkata koksovanja. NIS se bavi proizvodnjom naftnog koksa, ali potrebe Železare u Smederevu, makar do skoro, zadovoljavala je koksara u susednoj Bosni i Hercegovni, u Lukavcu kraj Zenice.
 
Koksara Lukavac je i nastala da bi sa rudom koksa snabdevala železare u Zenici i Smederevu. Pauzirala je tokom rata, a i ovih dana je neizvesno hoće li opstati. Za njom je ne tako uspešna privatizacija, pa dolazak novog vlasnika. I problemi koji je dugo drže na ivici stečaja i gašenja "baterija", kako se zovu pogoni za proizvodnju koksa.
 
Zvanično u poslovnom registru nije upisana nijedna fabrika čiji je posao proizvodnja sintetičkog kaučuka. Ali nije istina da ga u Srbiji niko ne pravi. Ovakav pogon postoji u Elemiru, ali pripada većem sistemu - Petrohemiji.
I video trake
 
Kasete, audio i video, preživele su u našem šifrarniku delatnosti, a u životu ih ima još u zaboravljenim fiokama, kutijama. Čast kolekcionarima koji ih se i dalje ne odriču.
 
Tek, u Srbiji zvanično nikome nije posao da proizvodi magnetne i optičke nosače zapisa. Makar nikome to nije osnovna delatnost. S obzirom na to da je reč o audio, video kasetama i magnetnim trakama - nije ni čudo. Zapravo je ova proizvodnja drastično opala u čitavom svetu, jer je digitalna tehnologija davno zamenila.
 
Predstavnika, moglo bi se pogrešno zaključiti, nema ni sanacija, rekultivacija i druge usluge u oblasti upravljanja otpadom. To su aktivnosti od sakupljanja, transporta, skladištenja, ponovnog iskorišćenja, do odlaganja otpada, pa čak i monitoring lokacija nakon odlaganja. Izvesno je da se sve ove aktivnosti obavljaju u Srbiji, ali se očigledno vode pod srodnom šifrom.
 
Ko zapošljava batlera, guvernantu i kuvara
 
Elita u Srbiji, ako bi se verovalo poslovnom registru, ne angažuje ozbiljnu pomoć u kući. Makar ne onu kojoj su direktni poslodavci. U Srbiji nema nijedno zvanično registrovano domaćinstvo koje zapošljava poslugu.
 
To bi podrazumevalo da domaćinstvo nastupa kao poslodavac spremačicama, kuvaricama, batlerima, guvernantama... Niko ne sumnja da u Srbiji određen broj ljudi angažuje poslugu, ali to rade drugačije. Preko agencija na "crno", a mnogi se možda sećaju i oglasa od pre nekoliko godina kojim je jedna poznata domaća kompanija tražila dadilju i nudila stalno zaposlenje. Ne u domu, nego u kompaniji. Kada se vidi spisak obrisanih firmi sa ovom šifrom, vidi se da bi pod njom mogli da se registruju i oni koji pružaju pomoć u kući.
 
Građani Srbije još nisu shvatili i u kojoj to situaciji bi trebalo da registruju delatnost - domaćinstvo koje proizvodi robu i usluge za sopstvene potrebe. A prave mnogi zimnice, idu u lov, sakupljaju plodove. Te aktivnosti uključuju i baštovanstvo, šivenje odeće i ostalu proizvodnju za sopstvene potrebe. Uslov je da to ne rade komercijalno, već isključivo za sebe. Ako domaćinstvo proizvodi robu za tržište, ono se razvrstava prema pretežnoj delatnosti koju obavlja.
Posao radi makar jedan predstavnik
 
Pivare bez slada nema. Proizvodio ga je i BIP, a verovatno i druge pivare. Trenutno, jedina zvanično registrovana sladara se nalazi u Bačkoj Palanci.
 
Mnogo je destilerija, ali samo jedna firma proizvodi "ostala nedestilovana fermentisana pića". Iako Srbija nema more, ima jednu firmu registrovanu za primorski i priobalni prevoz putnika.
 
Samo dve firme su registrovane sa pretežnom delatnošću - proizvodnja staklenih vlakana. Šuplje staklo je glavna delatnost za pet preduzeća. Toliko je i pretežnih proizvođača sirovog gvožđa, čelika i ferolagura. Pet je i firmi registrovanih za proizvodnju ostalih tehničkih proizvoda od keramike. Čisto primera radi, proizvođača računara i periferne opreme u Srbiji je 333.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nikola

    08.01.2026 11:54
    Ne znam ko se bavi uvozom koksa, ali mislim da odgovor možemo da potražimo u novosadskom GSP.
  • AA

    08.01.2026 11:20
    Grafitne mine
    Grafitne mine je u ex YU pravio TOZ Penkala iz Hrvatske i nesto malo Aero Celje i bile su iznenadjujuce dobre. TOZ postoji i danas ali ne znam kako stoji.
    Za sibice ne mogu da se setim ko ih je pravio.
  • Ranko

    08.01.2026 08:34
    Ranko
    Ako ovako nastavimo za 10 do 15 godina nece biti ljudi koji ce puniti penzioni fond jer mladi u najvećem radnom potencijali beže iz zemlje i rade razne poslove kao i ove za mnogo veće plate od ovih koje dobijaju u Srbiji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Kolika je vrednost NIS-a?

Berzanska cena NIS-a u iznosu od oko milijardu evra ne može se smatrati realnom tržišnom vrednošću, te kao reper treba uzeti knjigovodstvenu vrednost NIS-a koja iznosi 3,2 milijarde evra.

Rekordna cena bakra, zalihe se preusmeravaju u SAD

Cena bakra je nastavila snažan rast nakon što je prvi put premašila nivo od 13.000 dolara po toni, pošto investitori računaju na ograničenu ponudu i pojačani apetit za rizikom na globalnim finansijskim tržištima.