Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno

Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
Foto: Pixabay
Međutim, kako smatra, to nije utešno jer su nepredvidive geopolitičke i geoekonomske prilike, a vlast ne vidi gde je granica u povećanju javnog duga jer je izborna kampanja za nju počela.
 
On je za Betu rekao da je pitanje kako će se kretati kamate na obveznice u srednjem i dugom roku.
"Srbija se kod banaka za izgradnju infrastrukture zaduživala po visokim kamatnim stopama, što nije uobičajeno u zemljama koje imaju uređen finansijski sistem i gde se vodi briga da zaduživanje bude što niže zbog retko viđenog visokog stepena neizvesnosti na tržištu", rekao je Đukić, komentarišući tri aukcije za prodaju obveznica u ovoj godini i najavljenoj novoj za 12. februar.
 
Kada se, kako je rekao, pribegava pozajmljivanju države kod banaka to znači da postoje određena ograničenja na tržištu obveznica. 
Sada se, prema njegovim rečima, država zadužuje na tržištu dinarskih obveznica po maksimalnoj kamati nešto iznad pet odsto godišnje, zavisno od ročnosti i zainteresovanosti investitora, dok je kod banaka kamata oko sedam-osam odsto.
 
"Takvo, jeftinije zaduživanje, nije za utehu. Ključno je da u ovom trenutku postoji ekstremno velika likvidnost na finansijskim tržištima, pa strani investitori gledaju gde će taj višak likvidnosti da uposle, a Srbija je vrlo atraktivna po kamati koji nudi u odnosu na druge zemlje", naveo je Đukić.
 
Dodao je da je činjenica da je sada zaduživanje na tržištu obveznica povoljnije, ali da ukoliko Sistem saveznih rezervi (FED) SAD-a ne bude i dalje pribegavao smanjenju ključne kamatne stope, bez obzira na političke pritiske predsednika SAD Donalda Trampa na Federalni komitet otvorenog tržišta, zemlje poput Srbije će imati sve nepovoljnije uslove za zaduživanje jer su ekstremno narasli javni dugovi u svetu, pa će investitori zbog dodatnog prinosa na rizik, zahtevati rastuće kamate da bi kupovali državne obveznice.
"Stvaranje privida da je Srbija malo zadužena na bazi veštačkog, fiksnog kursa dinara i uvećanog nominalnog bruto društvenog proizvoda, vodi ka iluziji da je dobrostojeća u javnim finansijama, što nije tačno", ocenio je Đukić.
 
Istakao je da se država Srbija zadužuje da bi vraćala stare dugove, a situacija se na finansijskim tržištima drastično menja zbog nepredvidivosti politike Trampa, nastavka carinskog rata i svega što iz tog proističe.
 
Naglasio je da "u čitavom poslovnom svetu, od velikih korporacija, do država koje vode računa o zaduživanju, postoji uzdržanost od daljeg zaduživanja zbog nepredvidivosti situacije u svetskoj ekonomiji".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • XzX

    11.02.2026 20:54
    Izvesno
    Biće: "Izgore ti, kume kesa!", a možda i gore.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zašto raste cena zlata?

Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.

NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.