I to na 15,03 metra za brodove koje žele iz Atlantskog u Tihi okean, ili u obrnutom smeru, stići 82 kilometra dugom spojnicom posred američkog kontinenta.
Objašnjenje govori da je reč o preventivnoj meri usled visokih temperatura koje poslednjih godina zahvataju okolinu prolaza i snižavaju nivo voda, posebno u veštačkom jezeru Gatun koje se nalazi na polovini puta.
Prolaz skup četiri miliona evra
Kanal je, inače, dug 82 kilometra, dubok 13,7 metara, pa čak 96 odsto brodovlja najvećih kapaciteta može da prođe prečicom između dva okeana.
Ipak, godine 2023. i 2024. letnja jara je bila toliko žestoka da je nivo vode u Gatunu pao ispod kritične tačke što je rezultiralo umanjenjem prometa, u pojedinim periodima i za 40 odsto.
Otežan i usporen prolaz doneo je niz poteškoća i gotovo utrostručio cenu usluge prolaza na prosečnih cirka 400.000 evra. Međutim, kupovina pojedinih prioritetnih slotova prolaza plaćala se i po četiri miliona evra.
Upravo da bi preduhitrila ovakva iznenađenja, uprava kanala se ove sezone, a na osnovu trenutnog i očekivanih nivoa voda, odlučila za uvođenje mera čiji je cilj da u kasnijem periodu izbegava drastičnije usporavanje brodova, time i poskupljenje plovidbe.
Relativno blago pooštravanje uslova prolaza za sada nije smanjilo broj od uobičajenih 40 prolaza dnevno, ali je uočljivo povećanje čekanja na prolaz sa 20 na bezmalo 50 sati.
Granica je 30 stepeni
Vest iz daleke Paname uverljivo ilustruje koliko su posledice letnjih vrućina i dugih toplotnih talasa sveobuhvatne i prisutne u svim segmentima života. U prvo vreme se mislilo da nam samo ometaju slobodno vreme, no trajanjem i intenziviranjem ekstremnih temperaturnih perioda postaje jasno da promene utiču na sve sfere života. Naravno, i na biznis.
Mada je nagli porast broja i intenziteta letnjih vrućina novija pojava, u Evropskoj uniji detaljno prate promene. Uočeno je da je na srednjoevropskim prostorima 30 stepeni granična tačka, nakon koje uočljivo pada produktivnost rada i to za 1,3 odsto za svaki dodatni stepen do 35 stepeni.
Tokom još vrelijih dana, stres raste znatno ubrzanije. Pad efekta rada se prvo ispoljava u prihodu preduzeća, time i na nacionalni PDV, potom opadaju prihodi domaćinstava i na posletku potrošnja.
Dodatna je nevolja što rast temperature u graničnom razmaku povećava troškove hlađenja i to 1,2 odsto za svaki stepen do 35 C, dok sa ekstremnijim vrelinama ovaj trošak vrtoglavije skače.
Podsticaj stagflaciji
Smanjenje poslovnosti na ekstremnim jarama se prvo vidi na budžetu i poreskim prihodima. Francuzi ističu da im nedaća godišnje PDV umanjuje za 45, dok je minus Italijana tridesetak milijardi. Na duži rok ozbiljnije su posledice pad investicija i pad ulaganja u fiksna sredstva što će se u budućnosti iskazati kroz umanjenje obima proizvodnje.
Neugodne posledice klimatskih pojava se iskazuju i kao podsticanje stagflacije, dakle pojave da istovremeno rastu i nezaposlenost i cene, pa je bankarima teško da se uporedo bore protiv obe pojave.
Kako padaju i poreski prihodi, u Francuskoj za 1,8, u Italiji i Španiji za 1,4 odsto, državi je otežano da se bori protiv posledica ekstremnog otopljavanja upravo kada je najpotrebnije.
Zapravo, troškovi rastu pre svega kroz popravku nevremenom oštećene infrastrukture i povećane izdatke za zdravstvenu zaštitu. Pitanje je koliko državi preostane da pomogne siromašnije slojeve koji neuporedivo više od bogatijih trpe posledice stagflacije.
Sprečavanje umesto nadoknađivanja
Nije ni lako ni jeftino nositi se sa klimatskim promenama. Evropsko stanovništvo je sve starije, time i sve osetljivije na visoke temperature. Statistika pokazuje da je poslednjih godina broj preminulih usled pogoršanog zdravlja kome je doprineo toplotni stres pet puta veći nego što je bio pre pet, šest dekada.
Sa druge strane, gusta gradska urbana infrastruktura je vekovima osmišljavana i građena tako da zadržava temperature kako bi se tokom donedavno relativno hladnih zima sačuvalo zdravlje i život. Tako je letnje hlađenje uvedeno u samo oko 25 odsto stambenih i radnih prostorija, dok je, poređenja radi, u SAD stepen hlađenja zatvorenog prostora 90 odsto.
Gubici usled toplotnog stresa se iskazuju kroz povećanu smrtnost, gubitak radnih sati, pritisak na zdravstvo i povećano opterećenje infrastrukture. Reč je o posledicama koje je teško meriti i, za sada, nisu u većoj meri predmet industrije osiguranja.
Stoga su države vidljivo usmerene na nadoknađivanje dugova, umesto da prioritet bude sprečavanje nastajanja posledica. U tom smislu država bi trebalo da podstakne ugrađivanje klima-uređaja, ali i da podstakne privatni kapital da pri obnovi stana poboljša rashlađivanje, baš kao što bi promena radne regulative trebalo da ograniči ili zabrani rad čim toplotni talas dostigne unapred definisani prag.
Poželjno bi bilo regulisati pomeranje početka radnog vremena u jutarnje, klimatski podnošljivije, sate. Zaštitom bi bili obuhvaćeni i sezonski radnici koji možda i najviše trpe posledice dugog i žestokog sijanja sunca.
Ugroženi siromašni
Klimatske promene su takve prirode da znatno više pogađuju siromašne i to zato što rade poslove čija je radna zaštita manja, ali i stoga što imaju manje finansijskih sredstava da svoj stambeni i radni prostor prilagode novim okolnostima i tako ostaju bez zaštite od prejakih vrelina.
Stoga je na državi da iz svojih sredstava pomogne siromašnijima kako se zaštita od visokih temperatura ne bi pretvorila u jedan od načina kojima bogatiji iskazuju sopstveni status i svoju moć, dok siromašnijima prepuštaju da se sa novim nevoljama rvu kako znaju i umeju.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar