Nemačka menja pravila igre: Kako bi Mercove reforme mogle da utiču na srpsku ekonomiju?
Odluke koje se ovih dana donose u Berlinu mogle bi da budu važne za deo srpske privrede.
Posle dve godine privrednog pada i višegodišnje stagnacije, vlada kancelara Fridriha Merca predstavila je paket od 34 reformske mere čiji je cilj da najvećoj evropskoj ekonomiji vrati konkurentnost.
Plan predviđa poresko rasterećenje domaćinstava sa nižim i srednjim prihodima, reformu penzionog sistema, veću fleksibilnost tržišta rada, smanjenje administrativnih opterećenja za privredu, ubrzavanje infrastrukturnih projekata i podsticaje za ulaganja u strateške sektore, poput veštačke inteligencije, poluprovodnika i čistih tehnologija. Vlada očekuje da zakoni budu usvojeni do kraja godine, dok ekonomisti ocenjuju da bi, ukoliko budu sprovedene, reforme mogle da doprinesu bržem privrednom rastu Nemačke.
Kako piše Insajder, za Srbiju je važno pitanje kakve bi posledice uspeh ili neuspeh ovih reformi mogao da ima po domaću ekonomiju.
Nemačka je godinama najveći pojedinačni spoljnotrgovinski partner Srbije, među najvećim investitorima i poslodavcima, pa se promene u njenoj privredi neminovno odražavaju i na naše tržište.
Posebno je u fokusu automobilska industrija, koja se poslednjih godina suočava sa padom tražnje, sve jačom konkurencijom kineskih proizvođača i skupom tranzicijom ka električnim vozilima. Budući da je veliki deo srpskog izvoza i proizvodnje vezan upravo za lance dobavljača nemačkih automobilskih kompanija, ključno pitanje je da li će najavljene reforme doprineti oporavku tog sektora i doneti više posla fabrikama u Srbiji ili će, naprotiv, podsticaji za ulaganje u Nemačkoj učiniti da deo budućih investicija ostane u matičnoj zemlji.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže za Insajder kako je, u ovom momentu, veoma teško reći da li bi i kako predložene mere Mercove vlade mogle uticati na srpsku pivredu, jer Nemačka ima mnogo sistemskih problema koje, kako stvari stoje, još uvek ne može da reši, posebno kada su u pitanju penzioni sistem, podrška privredi, konkurentnost na međunarodnom tržištu i zdravstvena zaštita.
Prema njegovoj oceni, nemačka vlada nema mnogo prostora za odlaganje reformi, jer se suočava i sa ekonomskim i sa političkim pritiscima. Kaže i da zabrinutost zbog stanja nemačke privrede sve otvorenije iskazuju i najveće kompanije.
Stanić podseća da je, uprkos višegodišnjoj stagnaciji nemačke privrede, Srbija uspela da poveća izvoz na to tržište.
"Nemačka je praktično pet ili šest godina u stagnaciji, ali Srbija iz godine u godinu povećava izvoz na nemačko tržište, jer nas nemački privrednici vide kao pouzdane dobavljače sa dobrim odnosom cene i kvaliteta. Prošle godine smo prvi put ostvarili suficit u robnoj razmeni sa Nemačkom, a taj trend nastavljen je i u prvih pet meseci ove godine."
Istovremeno, upozorava da srpski izvoznici već posluju u sve složenijem regulatornom okruženju.
"Već postoje brojna ograničenja koja utiču na poslovanje, od mehanizma CBAM, preko ograničenja za međunarodni drumski transport, do različitih necarinskih barijera. Sve to utiče na trgovinske odnose, iako Srbija ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, status kandidata za članstvo i duboku integrisanost u nemačke proizvodne lance."
Stanić navodi da Berlin želi da poveća produktivnost i konkurentnost domaće privrede.
"Ako dođe do novih zaštitnih mera, one formalno mogu biti obrazlagane zaštitom od kineske konkurencije, ali nije isključeno da bi njihove posledice mogle da osete i druge zemlje, uključujući Srbiju i region Zapadnog Balkana."
Stanić smatra da Srbija na promene u nemačkoj ekonomskoj politici treba da odgovori jačanjem ekonomskih argumenata i insistiranjem na svojoj ulozi u evropskim proizvodnim lancima.
"Naša ideja u svemu tome jeste da diplomatski podižemo ekonomsku argumentaciju zašto smo mi bitni za nemačku i evropsku privredu, zbog čega doprinosimo njihovoj politici podizanja ekonomske autonomije, koja treba da se bazira na saradnji sa pouzdanim partnerima, kao što je Srbija. Sa druge strane, oni žele da povećaju sopstvenu samodovoljnost, a Srbija tome može da doprinese svojim industrijskim potencijalom."
S obzirom na to da veliki broj nemačkih kompanija u Srbiji posluje kao deo dobavljačkog lanca automobilske industrije, postavlja se pitanje da li bi oporavak tog sektora mogao da donese više posla domaćim fabrikama ili će, zbog podsticaja za ulaganje u Nemačkoj, deo budućih investicija ostati u matičnoj zemlji.
Na pitanje da li bi mere kojima Berlin želi da podstakne ulaganja u Nemačkoj mogle da utiču na poslovanje nemačkih kompanija u Srbiji i dovedu do manjeg priliva investicija, Stanić odgovara da za sada nema razloga za takvu bojazan.
"Oni su rekli, konkretno i kancelar Merc, da žele da stimulišu privredu Zapadnog Balkana na evropskom putu, odnosno da joj omoguće privilegovan pristup evropskom tržištu. Ako budu poštovali ono što su rekli, ne bi trebalo da imamo problema zbog ovoga."
On ističe da nemačka privreda nema prostora za dugotrajnu stagnaciju.
"Nemačka stagnacija ne može dugo da traje. Što duže bude trajala, veća je šansa da će rezultat biti negativan, odnosno da dođe do recesije. Da se to ne bi dogodilo, oni moraju da naprave iskorak u ekonomskom smislu."
Prema njegovim rečima, ograničavanje uvoza iz Srbije bilo bi suprotno tom cilju.
"Ograničavanje uvoza iz Srbije negativno bi uticalo na nemačku privredu, jer bi odustajanje od proizvoda i usluga koje dolaze iz Srbije značilo da se njihove kompanije okreću skupljim dobavljačima. Time bi povećali troškove proizvodnje i dodatno narušili sopstvenu konkurentnost, posebno imajući u vidu da je većina međunarodnog tržišta i dalje cenovno orijentisana", kaže Stanić.
Kako dodaje, to se ne odnosi samo na industrijsku proizvodnju, jer je Nemačka jedno od najznačajnijih izvoznih tržišta Srbije i kada je reč o IT uslugama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija se prošle godine zadužila 5,2 milijarde evra: Poznato za šta sve
26.08.2026.•
1
Srbija se u 2025. zadužila direktno za 5,2 milijarde evra, pokazuju podaci iz Završnog računa budžeta.
Ekonomista Arsić: Država se prvo zadužila, a sad od toga građanima isplaćuje pomoć
26.08.2026.•
4
Vlada Srbije usvojila je rebalans budžeta koji podrazumeva širenje budžetskog deficita, a nauštrab javnih projekata bitnih za kvalitet života svih građana.
Odakle nam novac za 6.000 dinara: Mali kaže od "neočekivane" milijarde, "ispumpavanje privrede" za ekonomiste
25.08.2026.•
15
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da je država u proteklih sedam meseci oporezivanjem prikupila "neočekivanih" dodatnih milijardu evra.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu
25.08.2026.•
5
Rast troškova zaduživanja na evropskim tržištima obveznica i najavljeno zaoštravanje monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) direktno će uticati na cenu kredita u Srbiji, gde je privreda izuzetno zavisna od ev
"Ekonomski Dan D": Amerika uvodi sankcije svima koji imaju bilo kakve veze s Iranom
25.08.2026.•
8
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa saopštila je da proširuje sekundarne sankcije koje može da uvede entitetima i zemljama koje održavaju poslovne veze sa Iranom širom sveta.
Fiskalni savet: Jednokratne isplate građanima daju veoma ograničene efekte, a mogu podstaći inflaciju
24.08.2026.•
2
Rebalans budžeta za 2026. donosi primetno i ekonomski neopravdano povećanje fiskalnog deficita sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno za 59 milijardi dinara, naveo je Fiskalni savet.
Tramp: Od 1. januara carine na sve automobile i auto-delove iz Kanade biće povećane na 50 odsto
24.08.2026.•
3
Američki predsednik Donald Tramp je danas, posle neuspelih trgovinskih pregovora sa Otavom, izjavio da će od 1. januara carine na sve automobile, kamione i automobilske delove iz Kanade biti povećane na 50 odsto.
Koliko se mladih u Srbiji ne školuje, ne radi, niti ide na obuke?
24.08.2026.•
9
Za razliku od Nemačke, Luksemburga, Danske i Austrije koje u protekloj deceniji beleže rast broja mladih koji ne rade, ne obrazuju se, niti pohađaju obuke, u Srbiji se ovaj procenat - takozvana NEET stopa - smanjuje.
Minimalac od januara 600 evra: Prema državi - to je dovoljno da se pokriju osnovni troškovi
24.08.2026.•
32
Minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2027. godine iznosiće 405 dinara po satu, što će na mesečnom nivou biti oko 70.000 dinara, ili 600 evra, odlučila je Vlada.
Lukoil prodaje četiri benzinske pumpe u Srbiji
24.08.2026.•
2
Kompanija Lukoil Srbija oglasila je na prodaju četiri konzervirane benzinske stanice u Deliblatu, Grlištu i dve u Pirotu.
Ekspo, vojska, Osmeh Vojvodine, pruga: Nekome rebalansom republičkog budžeta više novca, nekom manje
23.08.2026.•
8
Vlada Srbije prepolovila je planirane troškove za Nacionalni fudbalski stadion ove godine, prekomponovala budžetska izdvajanja za izložbu Ekspo, i značajno uvećala budžet Ministarstva odbrane za "mašine i opremu".
Svaka četvrta nemačka kompanija strahuje od gubitka konkurentnosti van EU
23.08.2026.•
3
Svaka četvrta nemačka kompanija, odnosno 25,4 odsto anketiranih, strahuje da će izgubiti konkurentnost na tržištima van Evropske unije, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.
Teslin radnik trebalo bi da radi 2,5 miliona godina da zaradi koliko i Ilon Mask
23.08.2026.•
5
Razlika između plate zaposlenog i primanja šefa kompanije uobičajena je pojava, čak i kada je reč o velikim razlikama.
SAD pokreću istragu o milion vozila Dženeral motorsa zbog otkazivanja motora
23.08.2026.•
5
Američka Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA) pokrenula je istragu o gotovo milion pikapova i SUV vozila kompanije Dženeral motors zbog mogućeg otkazivanja motora.
Kanada će "dolar za dolar" uzvratiti na carinu SAD
22.08.2026.•
2
Premijer Kanade Mark Karni je obećao da će "dolar za dolar" uzvratiti na američke carine od 50 odsto.
Šta čeka Srbiju ako NIS-u ne produže licencu: Gorivo bi moglo ozbiljno da poskupi
22.08.2026.•
19
Energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku i blokade Ormuskog moreuza, u kombinaciji sa padom vodostaja Dunava i uz naš specifičan problem, sankcije NIS-u, mogla bi da napravi ozbiljne probleme u snabdevanju gorivom.
Akcize na gorivo ostaju 20 odsto niže i naredne nedelje
22.08.2026.•
2
Akcize na benzin i dizel ni sledeće nedelje neće porasti - i dalje će biti za petinu niže od iznosa propisanih Zakonom o akcizama i ostaće na tom nivou do 30. avgusta.
OFAK produžio Lukoilu licencu za rad do 19. septembra
21.08.2026.•
0
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAK) produžila je licencu za rad ruske naftne kompanije "Lukoil" do 19. septembra, prenela je danas Radio-televizija Srbije.
Poskupelo gorivo
21.08.2026.•
12
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Bogdanović: Smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost
20.08.2026.•
8
Dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Bogdanović izjavio je danas da sa smanjenjem stočnog fonda Srbija gubi prehrambenu nezavisnost.
Produženo ograničenje cena goriva za još dva meseca
20.08.2026.•
4
Vlada Srbije donela je danas Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte za još dva meseca.
Komentari 3
Ssy
Gaster
Србин пише ћирилицом
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar