Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni

Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
Foto: Pixabay (ilustracija)
Da li je situacija stabilna, kako tvrdi premijer Macut, ili je teška, kako su dan ranije rekli predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Dubravka Đedović Handanović?
 
 
Kako prenosi Forbes Srbija, Đedović Handanović kaže da postoje brojni problemi i da hidroelektrana Đerdap nikada nije imala manju proizvodnju. U poslednja tri meseca Đerdap 1 zabeležio je tek 20 odsto proizvodnje, dok je Đerdap 2 radio trećinom kapaciteta.
Još je zanimljivije što resorna ministarka naglašava da je važno da je rehabilitovana reverzibilna hidroelektrana Bajina Bašta. Jer upravo to omogućava "pumpanje vode u trenucima kada su cene niske, a korišćenje proizvedene energije u jutarnjim i večernjim satima kada je potrošnja najveća".
 
Aktuelna elektro-energetska kriza koju ćemo platiti izvesno skupim uvozom kilovata, ponovo je aktuelizovala priču o energetskoj budućnosti Srbije. I o potrebi za reverzibilnim hidroelektranama Bistrica i Đerdap 3.
 
Reč je o elektranama koje služe kao rezervoari energije, odnosno doprinose sigurnosti jednog energetskog sistema. I to na način da akumuliraju energiju upravo za dane kada neki drugi izvori "presuše". Time energetski sistem čine fleksibilnijim i otpornijim na krizne situacije.
Forbes Srbija je analizirao dokle se stiglo sa ovim projektima i koliko godina će biti potrebno da Srbija dobije ove hidroelektrane?
 
Novac za Bistricu nije obezbeđen
 
Prema poslednjim informacijama, ministarka energetike dogovorila je tokom juna sa predstavnicima Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA da se ugovor o finansiranju izgradnje projekta Bistrica svečano potpiše tokom trajanja izložbe EXPO 2027. To znači tokom sledeće godine. Prema ovom dogovoru, novac će, dakle, obezbediti izvođač, odnosno japanske banke, ali nije precizirano u kolikom iznosu.
 
Prema onome što stoji u izmenama i dopunama Polaznih osnova plana razvoja energetske infrastrukture do 2028. sa projekcijama do 2030. vrednost izgradnje RHE Bistrica je 962,5 miliona evra. U javnosti se, međutim, u međuvremenu operisalo i sa 1,2 milijarde što znači da su troškovi izgradnje porasli. Plan je da ona bude završena do 2032. godine.
 
Ipak, i to će zavisiti od trenutka kada budu počeli radovi. Za sada je, prema onome što piše u pomenutom dokumentu, urađen deo projektne dokumentacije.
 
Kad počinju radovi?
 
Planirano je da Bistrica ima četiri agregata instalisane snage od 661 MW. Takođe, očekuje se da godišnja proizvodnja bude od 1.600 Gwh.
 
Drugim rečima, najranije kada Srbija može očekivati da ova reverzibilna hidroelektrana počne sa radom je za šest godina. I to pod uslovom da ne bude zastoja u izgradnji i produženja rokova završetka što je redovna praksa kada je reč o izgradnji velikih infrastrukturnih projekata.
 
Tek nedavno je obelodanjeno i da su počeli razgovori sa meštanima u vezi sa eksproprijacijom zemljišta u Priboju i Novoj Varoši. To je neophodno zbog pripremnih radova koji prethode otpočinjanju glavnog projekta izgradnje RHE.
 
Prema navodima iz Vladinog dokumenta, tokom ove godine bi trebalo da bude pribavljena građevinska dozvola. Nije, međutim, poznato koliko se daleko odmaklo u ovoj pripremi dokumentacije i može li ona biti gotova do kraja 2026. u skladu sa planom.
 
Izgradnja bi, prema istom planu, trebalo da počne već 2027.
Đerdap 3 najranije za deceniju
 
I dok se očekuje da Bistrica bude završena najranije 2032, rok za završetak druge reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 je tek 2036. Dakle, za deset godina.
 
Vrednost ovog projekta je prema proceni nadležnih 2,63 milijarde evra. Finansijska konstrukcija još uvek nije zatvorena i ova sredstva nisu obezbeđena.
 
Podsetimo, Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je pre dva meseca javni poziv zainteresovanim američkim kompanijama za učešće u ovom projektu od najvećeg državnog značaja. Na poziv se odazvalo šest kompanija. Kako je kasnije objavljeno kompanija Behtel jedina je dostavila ispravnu ponudu. I time se kvalifikovala za drugu fazu postupka izbora izvođača ovog projekta.
 
Nema preciznog roka u kojem formirana Radna grupa Vlade Srbije mora da donese odluku o tome ko će biti strateški partner države u izgradnji Đerdapa 3.
 
Za sada izgleda da će to biti američka kompanija Behtel. Podsetimo, pravo da učestvuju u ovom projektu dobile su samo kompanije iz SAD, jer se Srbija pozvala na Energetski sporazum Srbije i SAD.
 
Poznato je i da je američka kompanija Behtel još ranije uradila studiju izvodljivosti za RHE Đerdap 3. Takođe, njeno interesovanje datira još iz 2022. godine od kada se ova kompanija u javnosti nameće kao najverovatniji izvođač.
 
Izvođač bez tendera, dokumentacija na tenderu
 
I dok izvođača za izgradnju Srbija bira ne sprovodeći postupak javne nabavke, a o čemu je Forbes Srbija već pisao, nabavka za pripremu planske i dela tehničke dokumentacije je raspisana. Istovremeno sa informacijom da je Behtel jedini dostavio ispravnu ponudu, Ministarstvo rudarstva i energetike objavilo je da je raspisana ova nabavka.
 
U toku je, dakle, izbor onoga ko će uraditi generalni projekat, prethodnu studiju opravdanosti, strateški uticaj na životnu sredinu i još neku neophodnu dokumentaciju.
 
Prema navodima iz Polaznih osnova, predviđena je ugradnja šest agregata instalisane snage 1.800 MW.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.