Planeta veličine Zemlje otkrivena je kako luta kroz našu galaksiju i nije vezana za neki zvezdani sistem, poput našeg Sunčevog sistema.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Naučnici veruju da postoji ogroman broj planeta koje se slobodno kreću svemirom, ali do sada je otkriven tek manji broj. I te planete koje su otkrivene bile su ogromne, 600 do 1.200 puta veće od Zemlje.
Međutim, naučnici su sada otkrili jednu "slobodnu" planetu veličine Zemlje kako se kreće kroz našu galaksiju Mlečni put.
Ovo otkriće, objavljeno u Astrofizičkom žurnalu, može da bude dokaz da u svemiru postoji ogroman broj takvih planeta, koje nisu prevelike, a istovremeno nisu vezane za neki solarni sistem.
"Šanse da se otkrije takav objekat, relativno male mase, koji slobodno luta po svemiru, ekstremno su niske. Ili smo mi imali puno sreće, ili su takvi objekti češći u svemiru nego što se misli", kaže Pžemek Mrož sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju, piše "Livescience".
Većina planeta van našeg Sunčevog sistema vidljiva je astronomima zapravo zahvaljujući zvezdama za koje su vezane. Te zvezde obezbeđuju svetlost koja izlaže neku planetu teleskopima na Zemlji. Kada su planete previše male da bi mogle da se spaze teleskopom, naučnici ih "vide" zahvaljujući malom gravitacionom uticaju na njihovu zvezdu ili uz pomoć treperenja koje se primeti kada ta planeta prolazi ispred zvezde.
Lutajuće planete, međutim, nemaju zvezdu koja bi ih osvetlila na taj način. Naučnici ih otkrivaju zahvaljujući delu Ajnštajnove teorije relativiteta poznatom kao gravitaciono sočivo. Na taj način, velike planete ili drugi svemirski objekti dejstvuju kao "kosmička lupa" koja, gledano sa Zemlje, krivi svetlost nekog izvora, kao što su zvezde.
"Ako masivan objekat prođe između posmatrača na Zemlji i udaljene zvezde, njegova gravitacija može da odbije ili fokusira svetlost sa te zvezde", kaže Mrož.
Naučnici tako mere promenu svetlosti, i zahvaljujući tome znaju koliki je objekat koji se ponaša kao gravitaciono sočivo. Što je objekat veći, efekat gravitacionog sočiva traje duže.
Astronomi objašnjavaju da su šanse za uočavanje ovako kratkih promena ekstremno male, jer može da prođe i po milion godina dok se jedna planeta nađe u takvom položaju da se sa Zemlje uočava njeno delovanje na zakrivljenje svetlosti.
Srećom, naučnici koji su otkrili ovu planetu prate stotine miliona zvezda čija svetlost može biti zakrivljena.
Najmanja planeta koja slobodno luta našom galaksijom najverovatnije se odvojila od svog planetarnog sistema posle sudara s nekim masivnijim objektom.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.
Naučnici u evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja CERN započeli su danas pionirski eksperiment transporta antiprotona, kako bi utvrdili da li je moguć njihov prevoz putem u kamionu, prenosi AP.
Ruski naučnici otkrili da sistematsko praćenje vitamina D u krvi pacijenata koji se pripremaju za zubnu implantaciju i korekcija njegovog nedostatka pod nadzorom lekara može da smanji rizik od odbacivanja implanta.
Direktor OpenAI Sem Altman izjavio je da bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna usluga, poput električne energije ili vode, a korisnici bi mogli da je plaćaju prema tome koliko je koriste.
Instagram će prestati da šifruje privatne poruke između korisnika od maja, nakon godina kritika od strane organa za sprovođenje zakona i grupa za bezbednost dece zbog ove funkcije.
Žena je nakratko hospitalizovana u Makauu nakon što ju je humanoidni robot, kojim je upravljao muškarac pedesetih godina, uplašio dok je šetala, saopštila je policija.
Koristeći georadar NASA-e, rover Perseverans otkrio je podzemne ostatke drevne rečne delte na Marsu, što je jedan od uverljivijih dokaza da je voda nekada tekla po površini te planete.
Komentari 1
Dragan Mitić
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar