Letelica agencije NASA udarila asteroid i stvorila prvu kišu meteora izazvanu delovanjem ljudi
Kameni delovi odleteli su od sićušnog asteroida Dimorfos kada je DART, letelica agencije NASA namerno udarila u njega 2022. godine.
Foto: Pixabay
To bi, kako je pokazala nova studija, moglo da stvori prvu kišu meteora koju je napravio čovek poznatu kao Dimorfidi.
Svemirska agencija planirala je misiju DART, ili Test dvostrukog preusmeravanja asteroida, da izvrši punu procenu tehnologije skretanja asteroida u cilju planetarne odbrane.
NASA je želela da vidi da li bi kinetički udar, kao što je udar svemirske letelice u asteroid brzinom od 13.645 milja na sat (6,1 kilometar u sekundi), bio dovoljan da promeni kretanje nebeskog objekta u svemiru.
Ni Dimorfos, ni njegov veći "brat, poznat kao Didimos, oko kog orbitira, ne predstavljaju opasnost za Zemlju.
Ipak, sistem dvostrukih asteroida bio je savršena meta za testiranje tehnologije skretanja jer je veličina Dimorfosa uporediva sa asteroidima koji bi mogli da ugroze našu planetu.
Astronomi su koristili zemaljske teleskope da prate posledice udara skoro dve godine, i utvrdili su da je svemirska letelica DART uspešno promenila način na koji se Dimorfos kreće, pomerajući orbitalni period mesečevog asteroida (koliko je vremena potrebno da se napravi jedan okret oko Didimosa) za oko 32 do 33 minuta.
Ali naučnici su takođe procenili da je namerni sudar stvorio skoro milion kilograma kamenja i prašine - dovoljno da napuni oko šest ili sedam vagona. Gde će tačno taj materijal završiti u svemiru, ostalo je otvoreno pitanje.
Sada, nova istraživanja sugerišu da će fragmenti Dimorfosa stići u blizinu Zemlje i Marsa u roku od jedne do tri decenije, sa mogućnošću da neki ostaci stignu do crvene planete u roku od sedam godina. Mali ostaci bi takođe mogli da stignu u Zemljinu atmosferu u narednih 10 godina.
"The Planetary Science Journal" je prihvatio ovu studiju za objavljivanje.
"Ovaj materijal bi mogao da proizvede vidljive meteore (koje se nazivaju i zvezde padalice) dok prodiru u atmosferu Marsa", rekao je glavni autor studije Eloj Penja Asensio, postdoktorski istraživač grupe za istraživanje i tehnologiju astrodinamike dubokog svemira na italijanskom Politehničkom univerzitetu u Milanu.
"Kada prve čestice stignu na Mars ili Zemlju, mogle bi da nastave da stižu povremeno narednih 100 godina, što je trajanje naših proračuna", dodao je on.
Pojedinačni delovi su mali, u rasponu od čestica zrna peska do fragmenata sličnih veličini pametnih telefona, tako da nijedan od ostataka ne predstavlja rizik za Zemlju, rekao je Penja Asensio.
"Oni bi se raspali u gornjim slojevima atmosfere kroz proces poznat kao ablacija, uzrokovan trenjem sa vazduhom pri hiperbrzini. Ne postoji mogućnost da materijal sa Dimorfosa dospe na površinu Zemlje", rekao je on.
Ali razumevanje kada bi krhotine mogle da stignu do Zemlje je izazovnije i zavisi od procene brzine fragmenata.
Kada je letelica udarila u Dimorfos, nije bila sama. Mali satelit po imenu "LICIACube" odvojio se od svemirske letelice pre udara da bi zabeležio snimak sudara i oblak krhotina koji je nastao nakon toga.
"Ovi ključni podaci omogućili su i nastavljaju da omogućavaju detaljnu analizu ostataka nastalih udarom", rekao je Penja Asensio.
Istraživački tim je koristio podatke "LICIACube"-a i superkompjuterske kapacitete Konzorcijuma univerzitetskih usluga Katalonije da simulira putanju od tri miliona čestica koje je udar stvorio. Kompjutersko modelovanje je izmerilo različite moguće puteve i brzine čestica kroz Sunčev sistem, kao i kako bi zračenje koje oslobađa Sunce moglo da utiče na kretanje čestica.
Prethodna istraživanja pre udara sugerisala su mogućnost da čestice sa Dimorfosa stignu do Zemlje ili Marsa, rekao je Pena Asensio, ali za novu studiju, tim je ograničio simulacije da bi se uskladile sa podacima nakon udara iz "LICIACube".
Rezultati studije potvrđuju da ako bi krhotine bile izbačene iz Dimorfosa brzinom od 1.118 milja na sat (500 metara u sekundi), neki fragmenti bi mogli da stignu do Marsa, dok bi drugi, manji i brži pokreti, putovali brzinom od 3.579 milja na sat (1.600 metara u sekundi) i imali potencijal da stignu do Zemlje.
Tim je rekao da i dalje postoje neizvesnosti u pogledu prirode krhotina, ali je zaključio da bi čestice koje se najbrže kreću mogle da stignu do Zemlje za manje od 10 godina.
Autori studije smatraju da je mogućnost da kiša meteora Dimorfida dospe na Zemlju malo verovatna, ali to ne mogu isključiti, rekao je Penja Asensio. A ako se i dogodi, to bi bila mala, slaba kiša meteora.
"Rezultirajuća kiša meteora bi se lako identifikovala na Zemlji, jer se ne bi poklapala ni sa jednom poznatom kišom meteora", rekao je on.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Nemačka uvodi obavezu: Striming giganti moraće da ulažu u domaću filmsku industriju
28.05.2026.•
0
Veliki provajderi striming usluga kao što su Netfliks, Amazon prajm ili Dizni+ ubuduće će morati da ulože najmanje osam odsto svojih godišnjih prihoda ostvarenih u Nemačkoj u nemačku filmsku industriju.
Papa Lav XIV: Neka oružja sa AI su praktično van ljudske kontrole
25.05.2026.•
2
Papa Lav XIV upozorio je da su neki autonomni sistemi naoružanja kojima upravlja veštačka inteligencija (AI) "praktično van svakog domašaja ljudske kontrole".
VIDEO: Google predstavio nove AI modele Gemini i Omni za simulaciju fizičkog sveta
20.05.2026.•
1
Kompanija Google predstavila je novu verziju svog sistema veštačke inteligencije Gemini, kao i model Omni za simulaciju fizičkog sveta.
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
2
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kina započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima
14.05.2026.•
0
Kina je započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima.
Meta pokreće "incognito chat" za privatne AI razgovore na Whatsapp-u
14.05.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Pobuna u Guglu: Zaposleni protiv saradnje sa Pentagonom
13.05.2026.•
1
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
VIDEO: Pogledajte kako humanoidni roboti spremaju sobu
13.05.2026.•
0
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana
12.05.2026.•
3
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Zemlja bez (mnogo) inovacija
12.05.2026.•
4
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
VIDEO: U Tokiju otvorena laboratorija u kojoj medicinske eksperimente sprovode samo roboti
10.05.2026.•
0
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
Svemirski teleskop Džejms Veb prvi put direktno proučavao površinu egzoplanete
10.05.2026.•
0
Astronomi koji koriste svemirski teleskop "Džejms Veb" po prvi put su direktno analizirali površinu planete van našeg Sunčevog sistema.
Komentari 1
Hannah Montana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar